SDP-ovi zastupnici u Europskom parlamentu Marino Baldini, Biljana Borzan i Tonino Picula upozoravaju na manjkavosti sadašnjih planova povezivanja EU do 2020. godine vrijednih 970 milijardi eura i za Hrvatsku traže bolje konekcije, izvijestili su iz Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule.
Zajedničko priopćenje troje SDP-ovih zastupnika prenosimo u cijelosti:
Pozdravljamo konačnu odluku Vijeća ministara prometa, telekomunikacija i energije o prihvaćanju uredbe o instrumentima budućeg financiranja trans-europskih mreža ( TEN ) u prometu, energiji i telekomunikacijama (CEF, Connecting Europe Facility ). Time su ustanovljeni uvjeti, metode i procedure financijskog doprinosa zajednice TEN projektima obzirom da se, prema Europskoj komisiji, vrijednost svih zahvata planiranih do 2020. godine procjenjuje na 970 milijardi eura. Ovo je velik korak prema efikasnijem ulaganju u koordinirani razvoj i povezivanju unutarnjeg tržišta EU. Insistiramo da su postojeći planovi promjenjivi i prilagodljivi zahtjevima razvoja svih dijelova EU i potrebama njihovog povezivanja sa susjedstvom, izjavili su SDP-ovi eurozastupnici Marino Baldini, Biljana Borzan i Tonino Picula komentirajući vijest o potvrdi ove po cijelu EU značajne uredbe.
Dodatna informacija: Hrvatska se ne spominje na ključnim europskim koridorima Baltik – Jadran. S druge strane , uvrštena je na željeznički koridor Ljubljana/Rijeka – Zagreb – Budimpešta – granica s Ukrajinom. Luka Rijeka se našla na popisu za unapređivanje infrastrukture. Na Dunavskom se koridoru planira studija razvoja luke u Slavonskom brodu te uklanjanje uskih grla na plovnom putu rijeke Save. Poboljšanje kontinentalne prometne infrastrukture kako je usuglašeno u EU pretpostavlja spojnicu od Dubrovnika prema Crnoj gori te uklanjanje uskih grla na željezničkoj pruzi od Zagreba prema Srbiji. Hrvatska je također dio prioritetnih koridora opskrbe električnom energijom i plinom.
Podsjećamo da je eurozastupnica Biljana Borzan u studenom, za rasprave u Europskom parlamentu, upozorila kako „krajevi Hrvatske istočno od linije Rijeka-Zagreb nisu obuhvaćeni novim koridorima. Potrebno je zemljama članicama i Europskim koordinatorima dati mogućnost da do prve službene revizije TEN-T mreže predlože nužne promjene, ako tako nalaže prometni, ekonomski i politički razvoj događaja na terenu. Prometna povezanost istoka i juga moje zemlje praktički ovisi o tome“.
Borzan je još u kolovozu uputila službeni upit Europskoj komisiji tražeći da se Hrvatskoj omogući predlaganje nadopuna i promjena mreže prije 2023. godine, kada je za to predviđen datum. Europski povjerenik za promet Siim Kallas odgovorio je u rujnu na pitanje te, između ostalog, kazao kako će se „Europska Komisija u vezi s revizijom provedbe središnje mreže, što će se u skladu s Uredbom izvršiti do 2023., savjetovati s državama članicama i odgovarajućim dionicima. Upravljačke će strukture koridora središnje mreže, kako je utvrđeno u Uredbi, biti jedno od mjesta gdje će predstavnici država članica moći razmjenjivati informacije, što može dovesti do moguće revizije provedbe središnje mreže.“
U rujnu, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnik Marino Baldini govorio je o željezničkoj povezanosti Istre s ostatkom Hrvatske i regijom. "Za ekonomski razvoj Istre potrebno je u dugoročnom smislu mnogo poduzimanja. Za razliku od cestovnog prometa za koji postoji međudržavni dogovor, što treba pohvaliti, osjeća se nedostatak planiranja željezničkog prometa bez kojeg nema punog ekonomskog razvoja. Jadranske regije bivaju sve više ekonomski izolirane od srednje Europe. Istri, ali i Hrvatskoj kao i jugoistočnoj Europi, puno bi značilo skretanje jednog međunarodnog željezničkog koridora ili zajednički rad na planiranju šireg prometnog povezivanja kao preduvjeta za duži ekonomski rast, posebno razvoj malih i srednjih poduzeća koja Europska unija svesrdno podržava."
SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula je na plenarnoj sjednici EP-a podržao ovaj prijedlog zbog brojnih pozitivnih odredbi koje u sebi nosi za dio Hrvatske i područja diljem Unije, te pritom istaknuo sljedeće: “Za rast je potrebna trgovina, dok je trgovini potreban prijevoz. Ona područja Europe koja nisu adekvatno prometno, energetski i telekomunikacijski povezana ne mogu biti konkurentna niti očekivati prosperitet. Istovremeno želim izraziti zabrinutost zbog drastičnog umanjenja sredstava namjenjenih području telekomunikacijskih (TKM) mreža s inicijalnih devet na svega jednu milijardu eura za područje cijele Europe. Zanemarivanje telekomunikacijskih mreža moglo bi prouzročiti ozbiljne probleme u provedbi i razvoju budućih digitalnih usluga i digitalne ekonomije.” Zastupnik Picula posebno je pozdravio projekt jadransko-jonske autoceste koji je komplementaran dogovorom o jadransko-jonskom plinovodu i dio je CEF programa, čime se objedinjuju prometna i energetska dimenzija. „Hrvatski dio autoceste je gotovo završen, a politička volja od strane zemalja koje bi ovaj koridor povezivao odavno je jasno iskazana.” Zaključno, zastupnik Picula je izrazio nadu “da će se mreža osnovnih prometnih pravaca TNT-T moći nadopunjavati i prije za to formalnog predviđenog roka, te da će EU ovakve prijedloge pravovremeno prilagođavati razvoju politike proširenja Unije”.
Dobro je da se po ovom pitanju nešto radi jer je Hrvatska slijepo crijevo u ovim planovima. Pogotovo jadransko-jonski pravac kojeg nema nigdje, a njime bi se Zapadna Europa istočnom obalom Jadrana mogla i cestovno i željeznički povezati s Grčkom i Bliskim Istokom. A da ne spominjemo da bi to značilo suvremenu željeznicu prema Dubrovniku i dalje. Ogroman ulog za Hrvatsku. Prava je šteta što se na tome intenzivnije ne radi i sa strane Zagreba.