Peking obožava biti u središtu svjetske pozornosti. Prošlog je tjedna Xi Jinping proveo Donalda Trumpa kroz tajni vrt Zhongnanhaija, političkog srca Kine. Od utorka je pak kineski lider domaćin Vladimiru Putinu, s kojim u srijedu planira popiti čaj, što je prizor koji pršti prividnim skladom. No, znatno manje oduševljenja u Pekingu je izazvao naslov koji je osvanuo u Financial Timesu tik uoči Putinova slijetanja. Londonski je list, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, objavio da je Xi tijekom susreta povjerio Trumpu kako će Putin još "zažaliti zbog rata protiv Ukrajine". Iako je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova odmah demantiralo te navode, proglasivši ih "potpuno izmišljenima", uzdrmanom šefu Kremlja to je vjerojatno zazvučalo kao zabijanje noža u leđa. Kina je, naime, najvažniji diplomatski i gospodarski saveznik Rusije na globalnoj sceni. Izgubi li Moskvu potporu Pekinga, za Putina bi to bio strateški slom, smatra Kurier.
Nije nikakva tajna da Rusija od samog početka rata masovno ovisi o Kini. Da Peking nije kompenzirao gubitak europskog tržišta kupnjom ruskog plina i nafte, rusko bi gospodarstvo ekspresno pokleknulo. Doduše, službeni Peking dosad nije imao prevelik interes za brzim okončanjem rata. Sve veća slabost Rusije išla je na ruku kineskom divu, koji je tako dobivao energente po bagatelnim cijenama. Osim toga, kineska vojska – koja nema stvarnog iskustva na bojišnici – profitirala je od ratnog iskustva ruskih vojnika, od kojih su neki, kako je tek sada otkriveno, čak obučavali kineske trupe u tamošnjim vojarnama.
Međutim, stav Pekinga sada se tiho mijenja, primjećuje Kurier. Razlog vjerojatno leži u tome što Putin doista slabi: ne bori se samo s gospodarskom stagnacijom i golemim nezadovoljstvom u vlastitoj zemlji, već i s teškim udarcima na samom frontu. Osim što kijevski dronovi sada pale zgrade usred Moskve, Kremlj ponajviše trpe zbog strahovitih ljudskih gubitaka. Na bojišnici svakodnevno gine više vojnika nego što vojska uspijeva unovačiti. Povrh toga, Rusija po prvi put u posljednje tri godine bilježi ozbiljne gubitke teritorija – Ukrajina je nedavno, prvi put nakon uspješne protuofenzive iz 2023. godine, ponovno vratila značajan dio teritorija pod svoju kontrolu. Mnogi analitičari u ovome vide moguću prekretnicu rata koja otvara prostor za pregovore. Stručnjaci ističu još jedan dokaz Putinove slabosti: na paradi povodom Dana pobjede 9. svibnja, koja je drastično skraćena upravo zbog straha od kijevskih dronova, ruski je predsjednik ipak signalizirao spremnost na razgovore. Čak je i Volodimira Zelenskog prvi put nazvao pravim imenom, dok ga je ranije redovito oslovljavao kao "nelegitimnog vođu nacističkog režima".
Iz perspektive Kine, ključno je i to što se u međuvremenu uspjela osloboditi ovisnosti o Rusiji. Nekada je Kina bila najveći kupac ruskog naoružanja i ovisila je o tehničkoj potpori Moskve. Danas Peking većinu svoje vojne opreme proizvodi sam, i to djelomično na temelju ruskih nacrta. Time je Putin izgubio jedan od svojih najjačih aduta u rukavu. Ako Xi izravno poruči svom kolegi da više ne vjeruje u njegovu pobjedu, kraj rata bi doista postao znatno izgledniji. Xi bi u tom scenariju profitirao dvostruko: mogao bi se pozicionirati kao ključni mirotvorac, a kinesko gospodarstvo konačno bi prodisalo, oslobođeno tereta sekundarnih američkih sankcija. Jedino je pitanje hoće li detalji takvog razgovora ikada doprijeti do javnosti. Vrlo je izgledno da će sve ostati na još jednom summitu punom lijepih kadrova za medije. Naime, na ranijim su susretima Xi i Putin znali nazdravljati votkom, zajedno gledati hokej na ledu ili peći palačinke.
VIDEO Ovako je Kina dočekala Putina: Kamere snimile svaki detalj dolaska
Otvori KEKS Pay
