Znanstvenici su otkrili krajnju granicu ljudskog životnog vijeka. Jedan od ključnih bioloških procesa uključenih u starenje je nakupljanje nasumičnih mutacija u našoj DNK. Čak i kad bi se svi ostali znakovi starenja mogli liječiti, ove sitne 'somatske mutacije' bi i dalje polako smanjivale sposobnost našeg tijela da funkcionira. Znanstvenici iz Skolkovskog instituta za znanost i tehnologiju u Rusiji sada su točno izračunali koliko bi nam to dalo života. Loša vijest za entuzijaste dugovječnosti, jest da ljudi ne mogu živjeti vječno, čak i kad bi se izumio savršen lijek protiv starenja. Dobra je vijest da bi se ljudski životni vijek mogao znatno produžiti. Prosječna bi osoba tada živjela između 150 i 190 godina. To je otprilike dvostruko više od prosječnog očekivanog životnog vijeka ljudi koji danas žive primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji iznosi 83 godine za žene i 79 godina za muškarce. Istraživači kažu da bi neki ljudi mogli živjeti puno dulje od toga Na biološkoj razini ti procesi se kreću od skraćivanja kapica na našim DNK lancima, zvanih telomeri, do gubitka sposobnosti naših stanica da se riješe otpada. Istraživači isprva nisu namjeravali utvrditi krajnje granice ljudskog životnog vijeka, već pronaći način mjerenja kako svi ti procesi doprinose starenju, piše Daily Mail.
Ono što su otkrili jest da će jedan neizbježan proces dovesti naše živote do kraja, čak i ako bi svaki drugi znak starenja bio izlječiv. Taj proces jest nakupljanje somatskih mutacija, sitnih pogrešaka koje se mogu pojaviti u našoj DNK svaki put kada se stanica dijeli. Naše stanice su dobre u hvatanju i popravljanju tih pogrešaka, ali nisu savršene. Većina tih mutacija je potpuno bezopasna, no ponekad mogu dovesti do opasnih promjena koje uzrokuju rak. Sami ti karcinomi mogli bi biti smrtonosni, ali čak i kad bi medicina mogla držati rak pod kontrolom, same mutacije bi na kraju postale fatalne.
Nakon što se somatske mutacije nakupe do određene razine, počinju narušavati funkcioniranje stanica. Troše naša tkiva i na kraju dovode do zatajenja organa. Glavni autor dr. Dmitrii Kriukov postavio je pitanje: 'Koliki bi bio životni vijek čovjeka koji je prevladao sve mehanizme starenja osim somatskih mutacija?' "Izgradili smo model ljudskog starenja potaknut isključivo somatskim mutacijama. Naš model procjenjuje kako ovaj proces sam po sebi utječe na životni vijek polako smanjujući broj stanica u tkivima", kaže Kriukov.
Kad bi medicina mogla liječiti sve osim tih somatskih mutacija, prosječni životni vijek kretao bi se između 146 i 194 godine, ovisno o točno korištenom modelu. "Ali to ističe da somatske mutacije, iako iznenađujuće slabe kao samostalni pokretač starenja, mogu postati ključne u kombinaciji s drugim mehanizmima", dodaje.
Istraživači ne očekuju da će ljudi uskoro početi živjeti toliko dugo. Njihovi podaci ipak pokazuju neka područja gdje bi tretmani mogli biti najučinkovitiji. Stanice u koži i jetri kontinuirano zamjenjuju stare stanice novima i mogu održavati to obnavljanje vrlo dugo. Stanice u srcu i mozgu, s druge strane, uglavnom su nezamjenjive, pa s godinama nastavljaju akumulirati mutacije.
To bi moglo doći kao razočaranje za znanstvenike i poduzetnike koji pokušavaju otkriti tajne besmrtnosti. Ranije ove godine američki startup Life Biosciences dobio je prvo odobrenje FDA-e za kliničko ispitivanje na ljudima kako bi istražio djelomično pomlađivanje. Tijekom ispitivanja znanstvenici će vratiti biološki sat oštećenih stanica u oku osobe, pomlađujući tkiva i vraćajući im funkciju.
Otvori KEKS Pay
totalno besmilen članak. za te mutacije zna se već 50 godina.