Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u svibnju su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020. Kalendarski prilagođen rast iznosio je 8,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja usporavanje u odnosu na godišnji rast zabilježen u travnju. Na usporavanje upućuje i izvorni indeks uz godišnju stopu rasta od 4,8 posto. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je 0,1 posto veći u odnosu na travanj.
Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, kumulativno, u razdoblju od siječnja do svibnja, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći za 9,5 posto. Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta u kumulativnom razdoblju iznosila je 7,2 posto. Zabilježen je rast u području gradnje zgrada, za 9,7 posto, kao i gradnje na ostalim građevinama, za 2,1 posto. Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.
Analitičari RBA očekuju da će se solidna aktivnost u građevinarstvu nastaviti i tijekom ove godine, premda bi zbog već visoke baze godišnje stope rasta mogle usporiti. "Na navedeno upućuje i podatak o kretanju vrijednosti novih narudžbi koja je u prvom tromjesečju 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024. manja za 4,6 posto. Napominjemo da je ovdje riječ o nominalnim iznosima. Također, prema posljednjim podacima, u svibnju je izdana 1001 dozvola za građenje, odnosno 4973 u prvih pet mjeseci, što je jedan posto manje u odnosu na isto razdoblje 2024. Od toga se glavnina, više od 85 posto, odnosila na gradnju zgrada, dok se preostala odobrenja odnose na ostale građevine", pišu analitičari RBA.
Domaći građevinski sektor je, naime, zbog manjka velikih infrastrukturnih investicija u posljednjih 15-ak godina u riziku od gubitka kvalitetnih referenci za konkuriranje u velikim projektima, zbog čega je, dakle, još važnije u novom investicijskom ciklusu osigurati uvjete za fer tržišno natjecanje. Građevinski sektor u Hrvatskoj zapošljava 150 tisuća radnika i generira 6,3 posto BDP-a, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore.
Stručnjaci već godinama upozoravaju kako građevinarstvo u Hrvatskoj jednostavno nije dovoljno produktivno, ponajprije zato što se i dalje uvelike oslanja na zastarjelu tehnologiju gradnje, spore administrativne procese u javnoj upravi, lošiju kvalitetu radne snage, dok se premalo ulaže u inovacije te sustavnu edukaciju zaposlenih. Projektna dokumentacija kao da se radi samo u svrhu ishođenja dozvole, a ne s ciljem oblikovanja najboljeg rješenja za investitora.
U posljednjih 15-ak godina tako je došlo i do velike fragmentacije tržišta, a velike kompanije poput Viadukta, Hidroelektre i Industrogradnje jednostavno su nestale. Osim toga, procjenjuje se kako je više od 40 tisuća kvalificiranih radnika otišlo u inozemstvo, a njih zamjenjuju većinom nedovoljno kvalificirani strani radnici. Nažalost, Hrvatska u svemu tome slijedi europski trend. Građevinski sektor je, prema Eurostatovoj statistici, danas devet posto manje produktivan nego 1995., unatoč tehnološkim iskoracima koji su se u međuvremenu dogodili.
FOTO Kako bi hrvatske plaže i rive mogle izgledati za 50 godina? Pitali smo ChatGPT, rezultati su fascinantni
Otvori KEKS Pay
U Saboru se nedostatak radne snage ne primjećuje.