Danas nas očekuje promjenjivo vrijeme. U prvom dijelu dana prevladavat će pretežno oblačno, dok će poslijepodne biti češćih sunčanih razdoblja, osobito u unutrašnjosti. Mjestimice može pasti malo kiše ili se pojaviti poneki pljusak, a najveća je vjerojatnost za to na Jadranu i u krajevima uz njega. Vjetar će u unutrašnjosti biti slab, dok će na Jadranu puhati do umjeren jugozapadni i jugo. Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se između 12 i 17 °C, što je i dalje iznad prosjeka za početak ožujka.
Prema analizi meteorologa Zorana Vakule za HRT, iza Hrvatske je još jedan iznadprosječno topao i uglavnom kišovit mjesec, ali i cijelo tromjesečje. A pred nama je, vrlo vjerojatno, nastavak razdoblja s “viškom topline”, pa možda i “viškom oborine”. Iako se još čekaju službene klimatološke analize i ocjene Državni hidrometeorološki zavod, već sada se može zaključiti kako su i posljednji mjesec i proteklo tromjesečje diljem Hrvatske imali srednju temperaturu zraka višu od prosječne, u odnosu na referentno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Veljača je, ističe Vakula, u većini krajeva bila među 15 najtoplijih u povijesti mjerenja, s odstupanjima srednje temperature zraka od 2 do čak 5 °C iznad prosjeka. Na nekim meteorološkim postajama zabilježeni su i iznimni rezultati, na Zavižanu je bila četvrta najtoplija, a u Gospiću druga najtoplija veljača od početka mjerenja, odmah iza rekordne 2024. godine, iako podatci ondje postoje još od 19. stoljeća. Zanimljivo je pritom da je ukupno trajanje sijanja Sunca tijekom veljače u većini mjesta bilo manje od prosjeka. Više oblaka donijelo je i veću količinu oborine. U pojedinim krajevima ona je bila blizu rekordnih vrijednosti za veljaču. Primjerice, u Pazinu je ovogodišnja veljača četvrta najkišovitija od 1961. godine, dok je u Zadru druga najkišovitija u istom razdoblju - tek 2,2 milimetra manje od rekordne iz 2014. godine.
Unatoč povremenim hladnim i čak ledenim danima, i ova je klimatološka zima bila razmjerno topla. Srednja sezonska temperatura zraka bila je diljem Hrvatske viša od prosječne uglavnom za 1 do 2 °C. U sjevernim krajevima to je bilo dovoljno da se zima svrstava među 20 najtoplijih od početka mjerenja, a u južnijim krajevima i među 10 najtoplijih. U Splitu i Dubrovniku, primjerice, bila je čak treća najtoplija zima otkako postoje službeni podatci.
Ukupna tromjesečna količina oborine također je u većini krajeva bila barem malo veća od prosječne, a ponegdje i znatno iznad nje, primjerice u Splitu i Dubrovniku, gdje se ova zima ubraja među 15 najkišovitijih. U dugoročnim prognozama zasad nema znatnijih promjena. I dalje postoji umjerena, a u južnijim krajevima i velika vjerojatnost da će srednja temperatura zraka tijekom proljeća i ljeta biti barem malo iznad prosjeka. Ipak, valja naglasiti da je pouzdanost prognoza sezonske srednje temperature veća od prognoza po pojedinim mjesecima. Prognoze ukupne količine oborine još su manje pouzdane, osobito kada je riječ o ljetnim mjesecima, u kojima su česti lokalni pljuskovi koji se mogu znatno razlikovati od mjesta do mjesta. Zato detaljnije procjene zasad treba uzeti s oprezom.
Otvori KEKS Pay
Bitno da komentatori na večernjem ismijavaju globalno zatopljenje i kao dokaz da zatopljenje ne postoji bio im je snijeg u Zagrebu.