Rusija pokušava incidente sa zalutalim borbenim dronovima, koji su posljednjih tjedana zabilježeni iznad Estonije, Latvije i Litve, iskoristiti kako bi stvorila političke napetosti između Ukrajine i njezinih najbližih saveznika na Baltiku. No, prema pisanju Politica, taj pokušaj zasad nije polučio uspjeh. Nakon vala incidenata s dronovima diljem Estonije, Latvije i Litve – za koje se krivi Rusija jer koristi elektroničko ratovanje kako bi ukrajinske letjelice preusmjerila u zračni prostor NATO-a – Moskva je optužila ove tri baltičke zemlje da dopuštaju Ukrajini korištenje njihova zračnog prostora za napade na Rusiju te im je zaprijetila odmazdom. Baltički su dužnosnici te optužbe glatko odbacili.
U zajedničkom priopćenju triju vlada, objavljenom kasno u petak, navodi se da one „kategorički odbacuju rusku besramnu kampanju dezinformiranja i njezine izmišljene optužbe nakon povreda zračnog prostora, što Rusija bezobzirno koristi kako bi maskirala vlastite vojne neuspjehe.” „To je pogrešno”, izjavio je estonski ministar obrane Hanno Pevkur o optužbama iz Moskve tijekom gostovanja na Politico Speakeasyju u sklopu GLOBSEC-a, dodavši da „Ukrajina nikada nije tražila korištenje našeg zračnog prostora.”
Također je napomenuo da je Estonija zamolila Ukrajinu da bude oprezna pri odabiru ciljeva za svoje napade unutar Rusije, ali je krivnju za sve incidente s dronovima pripisao isključivo Moskvi. „Razlog za to je ruski agresivni rat u Ukrajini, kao i činjenica da Rusija koristi elektroničko ratovanje za manipulaciju podacima i utjecaj na putanju leta tih dronova”, rekao je. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je naglasio da je Rusija ta koju treba kriviti. „Ako dronovi i dolaze iz Ukrajine, oni nisu tamo zato što je Ukrajina htjela poslati letjelicu u Latviju, Litvu ili Estoniju”, izjavio je novinarima u srijedu u Bruxellesu. „Tamo su zbog nepromišljenog, ilegalnog i sveobuhvatnog ruskog napada.”
Ta se poruka glasno ponavlja diljem Europe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je ruske prijetnje Baltiku „potpuno neprihvatljivima”, istaknuvši da je prijetnja jednoj državi članici EU-a ujedno i prijetnja cijeloj Uniji. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul također se uključio u raspravu, optuživši Moskvu da cilja Baltik „apsurdnim ruskim tvrdnjama i opasnim prijetnjama.” Veleposlanica EU-a u Ukrajini Katarína Mathernová ustvrdila je da Europa ne bi trebala gledati na Ukrajinu kao na teret, već kao na ključni stup svoje buduće obrambene arhitekture. „Za mene je to vrlo jednostavno. Pogledajte drugu stranu medalje”, rekla je Mathernová. „Zamislite da oni nisu s nama, nego protiv nas.” Pevkur je iz baltičke perspektive bio još izravniji: „Potpora Ukrajini nije milostinja, to je ulaganje u našu vlastitu sigurnost.”
Ova je solidarnost iznimno važna jer je problem s dronovima itekako stvaran. Posljednjih tjedana baltičke su zemlje svjedočile uzbunama protuzračne obrane, privremenim ograničenjima letova i vojnim reakcijama. Početkom ovog tjedna rumunjski F-16, koji djeluje u sklopu NATO-ove misije nadzora zračnog prostora Baltika (Baltic Air Policing), srušio je dron iznad Estonije. Litva je ovog tjedna privremeno obustavila zračni promet u zračnoj luci u Vilniusu i poslala zastupnike u skloništa nakon uzbune zbog drona. Latvija se suočila s opetovanim upadima, a njezina je vlada pala nakon međusobnih optuživanja kada su dva drona pogodila naftna postrojenja u toj baltičkoj državi. To potiče pritisak domaće javnosti oko pitanja je li njihova protuzračna obrana uopće spremna za rat u kojem se masovno koriste dronovi, kakav gledamo u Ukrajini.
Ukrajinske bespilotne letjelice dugog dometa koje se pojavljuju iznad baltičkih zemalja posljedica su intenzivirane kampanje napada Kijeva na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija. To uključuje energetsku i naftnu infrastrukturu koja pomaže u održavanju moskovske ratne ekonomije. Kako bi ih zaustavila, Rusija koristi sustave za elektroničko ratovanje koji mogu ometati satelitsku navigaciju ili je lažirati (tzv. spoofing) – čime dronovima zapravo šalju lažne koordinate. Autopilot drona tada može „misliti” da se i dalje kreće prema programiranom cilju, dok se njegova stvarna ruta u potpunosti promijenila. To može usmjeriti letjelice prema susjednom teritoriju NATO-a – a baltički i ukrajinski dužnosnici tvrde da se upravo to sada događa.
Za Kijev je ovo hod po tankoj liniji. Ukrajinski dužnosnici ispričali su se za incidente sa zalutalim dronovima, no ustraju u tome da su napadi na ruske vojne i ekonomske ciljeve legitimni činovi samoobrane. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne pokazuje namjeru zaustaviti kampanju bombardiranja, koju naziva „sankcijama” s ciljem da se Rusija baci na koljena. Ruska protuzračna obrana postaje sve poroznija, što Moskvu tjera da političkim pritiscima pokuša zaustaviti ukrajinske napade. „Rusija želi diskreditirati Ukrajinu u očima zemalja koje su među ključnima kada je riječ o izravnoj i neizravnoj potpori Kijevu”, izjavio je Mikola Bielieskov, viši vojni analitičar iz zaklade Come Back Alive i znanstveni suradnik ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije. Cilj je, kako kaže, stvoriti „točku razdora i podjele” između Kijeva i baltičkih zemalja.
Međutim, taj učinak izostaje. Baltički dužnosnici ne optužuju Ukrajinu da ih namjerno ugrožava, a Latvija je dala do znanja da zbog ovih upada neće aktivirati Članak 4. NATO-a koji predviđa zajedničke konzultacije. Umjesto da naruši odnose između Ukrajine i njezinih saveznika, čini se da ih ova situacija samo dodatno učvršćuje. U objavi na platformi X upućenoj estonskim, latvijskim i litavskim kolegama, njemački ministar Wadephul poručio je da Njemačka čvrsto stoji uz svoje baltičke saveznike, dodavši: „Prijetnja jednom savezniku prijetnja je cijelom Savezu. Nećemo se dati zastrašiti. Stojimo zajedno.”
Otvori KEKS Pay
