Presjek njegove karijere u nekoliko rečenica zvučao je kao sažetak dokumentarca "Smrt Jugoslavije". Bilo je to prošloga ljeta, u danima uoči svečanog vojnog mimohoda Hrvatske vojske, trećeg takvog u povijesti, a ja sam tog časnika pitao je li mu ovo prvi mimohod kojemu nazoči. Odgovorio je potvrdno, a zatim se prisjetio… U vrijeme prvog mimohoda 1995. na Jarunu bio je u postrojbi, na ratištu, gdje će on i njegovi suborci nekoliko mjeseci kasnije uspješno obaviti zadaću oslobađanja okupiranog teritorija. U vrijeme drugog mimohoda, 2015., bio je pripadnik hrvatskog kontingenta u međunarodnoj vojnoj misiji na Kosovu. A sada je sudjelovao u organizaciji trećeg vojnog mimohoda. Ali, poanta ove kolumne nije samo to da ćete u iskustvu hrvatskih vojnika pronaći sve najvažnije elemente "Smrti Jugoslavije", nego ovo pitanje: zašto on i njemu slični hrvatski vojnici danas nisu na vojnim vježbama koje su možda zamišljene kao prilika da NATO-ovi saveznički vojnici uče partnerske ukrajinske vojnike vojnim vještinama, samo da bi se pokazalo da su Ukrajinci zapravo ti koji savezničke vojnike iz zemalja članica NATO-a podučavaju vještinama modernog ratovanja uz pomoć dronova?
četnički pogled je radije usmjeren ka majčici rusiji ....