Trećina osmaša, odnosno 35 posto, ispit iz matematike riješila je za dvojku, čak 10,5 posto za jedinicu, a nijedan točan odgovor, odnosno čistu "nulu" imalo je ukupno 20 učenika. Kvadriranje, korjenovanje i Pitagorin poučak stvarali su glavobolje učenicima završnih razreda osnovne škole koji su sudjelovali u ovogodišnjim nacionalnim ispitima, a osim matematike, nisu se pretjerano iskazali ni u fizici, gdje ih je najviše dobilo ocjenu 2 i 3, dok su puno bolje prošli u ispitima iz engleskog, njemačkog i francuskog jezika te biologije i povijesti, gdje su pretežito dobivali četvorke te, nešto manje, trojke. Valja spomenuti i da je gotovo 30 posto učenika engleski riješilo za peticu. Odlikaša iz biologije bilo je 16, a iz fizike 17 posto.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) jučer je predstavio rezultate ispita provedenih u ožujku ove godine na razini države, a u njima su sudjelovali učenici četvrtih i osmih razreda. Uskoro će biti podijeljeni i pojedinim školama. Cilj ispita, kako je objasnio ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, jest provjeriti razinu znanja učenika u ključnim dijelovima njihova obrazovnog ciklusa, odnosno na prijelazu u peti razred osnovne škole te prvi srednje, te to znanje sustavno pratiti kroz godine. U ispitima je sudjelovalo 36.970 četvrtaša te 38.969 osmaša, a rezultati su pokazali da većina učenika vlada tek osnovnom ili srednjom razinom znanja iz najvažnijih školskih predmeta, dok je onih naprednijih mnogo manje.
Osmaši su tako najgore prošli na matematici, koja je imala prosječnu riješenost od 44 posto, a muče ih i kemija, fizika i geografija, na kojoj su ostvarili između 49,6 te 52,8 posto riješenosti. Što se tiče hrvatskog, većina učenika (40,6 posto) ispit je riješila za četvorku, nešto manje (36,1 posto) za trojku, dok je ocjenu odličan dobilo 7,4 posto, nedovoljnih je bilo 1,5 posto. Ispit s najviše stopostotne riješenosti bio je onaj iz engleskog (231 učenik), a najviše "nula" (41 učenik) zaradilo se na fizici. Važno je, ipak, napomenuti da ocjene dobivene na nacionalnim ispitima ne utječu na prosjek ocjena u školi niti na postupak upisa u srednje škole. Ravnatelj Filipović napomenuo je, pak, svojevremeno mogućnost da rezultati nacionalnih ispita od školske godine 2027./2028. postanu jedan od kriterija za upis u srednje škole, pri čemu bi škole samostalno odlučivale o njihovoj primjeni.
Što se tiče četvrtaša, oni su ispite pisali iz hrvatskog, matematike i prirode i društva, a rezultati su pokazali da desetogodišnjaci raspolažu prosječnim znanjem predmeta. Hrvatski jezik više od 90 posto učenika zna na osnovnoj ili srednjoj razini, tek 3,5 posto ispod je tog praga, dok je njih 4,5 posto iznad. Matematikom na osnovnoj i srednjoj razini vlada oko 87 posto četvrtaša, a nešto gore im idu priroda i društvo, koju na osnovnoj razini zna 56,2 posto, a na srednjoj 39,8 posto. Tek 1,1 posto znanjem tog predmeta vlada na naprednoj razini. Rezultati četvrtaša su lošiji u odnosu na lani, no Filipović napominje da usporedbe nisu objektivne. – Govorimo o različitim generacijama i različitim ispitima. Cilj je da rezultati slijede Gaussovu krivulju, što se trenutačno i događa – kaže ravnatelj NCVVO-a.
Otvori KEKS Pay
Slabo znanje. Ali prosvjetari žele bolje plaće. Paradoks.