Hrvatska je i službeno postala predvodnik procesa koji bi trebao iz temelja promijeniti financijsku sliku regije. U Zagrebu je, na svečanosti u palači Dverce, potpisan ključni Memorandum o razumijevanju za suradnju u razvoju tržišta kapitala, čime je udaren temelj za stvaranje jedinstvene burze koja će povezati osam zemalja: Hrvatsku, Sloveniju, Poljsku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku i Sjevernu Makedoniju. Dokument, koji su potpisali ministri financija i visoki dužnosnici, potvrđuje zajedničku političku volju za provedbom strukturnih reformi koje će pojednostaviti i osigurati pristup investicijama te slobodno kretanje kapitala. Hrvatsku je predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji je naglasio inovativnu prirodu inicijative, ističući da Zagreb postaje sjedište nove kompanije koja će voditi cjelokupni proces integracije, čime se Hrvatska pozicionira kao vodeće regionalno financijsko čvorište.
Glavni pokretač ove ambiciozne inicijative leži u činjenici da su tržišta kapitala u istočnoj i jugoistočnoj Europi mala, fragmentirana i opterećena različitim pravilima trgovanja i platformama, što značajno otežava prekograničnu suradnju i ulaganja. "Nakon godina rasprava na Vijeću za ekonomske i financijske poslove, odlučili smo udružiti snage i napraviti zajednički iskorak. Ovo nije paralelna ili kontraproduktivna inicijativa našim ambicijama unutar EU-a, već komplementarna", izjavio je ministar Primorac. Cilj je, kako je pojasnio, uskladiti zakonodavstvo, standardizirati pravila trgovanja, infrastrukturu i procedure licenciranja, kako bi pristup jednom od tržišta u konačnici značio pristup svima. Projektom se želi stvoriti jedinstveno tržište koje će pokrivati oko 85 milijuna ljudi, što je populacija usporediva s njemačkom. Dok je Zagrebačka burza u 2024. godini ostvarila promet od 459,4 milijuna eura, zajednički promet ostalih uključenih burzi iznosio je oko 18 milijardi eura, što ukazuje na ogroman potencijal koji će se osloboditi spajanjem.
Ovaj politički sporazum nadovezuje se na operativne temelje postavljene još krajem 2024. godine, kada su burze iz Bratislave, Bukurešta, Budimpešte, Ljubljane, Skoplja, Sofije, Varšave i Zagreba, uz stratešku podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), potpisale memorandum o jačanju suradnje. Sadašnja faza daje potrebni politički legitimitet i jasan akcijski plan koji bi trebao ubrzati cijeli proces. "Vjerujemo da bismo ujedinjenjem naših tržišta i potencijalnim stvaranjem zajedničkog burzovnog indeksa u budućnosti mogli biti prepoznati kao investicijska destinacija na globalnoj financijskoj karti, diversificirati našu bazu ulagača i izdavatelja, povećati obujam trgovanja i privući strani kapital", rekao je Primorac. Inicijativa je, dodao je, otvorena i za druge zemlje, uključujući i one izvan EU, s posebnim naglaskom na pomoć susjedima na njihovom putu prema europskim integracijama.
Potrebu za ubrzanjem istaknuli su i ostali sudionici. Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič naglasio je kako je nedovoljan razvoj tržišta kapitala jedna od glavnih prepreka gospodarskom rastu regije, jer samo bankovno financiranje više nije dovoljno. "EU o tome priča već tri godine, ali nije se puno toga dogodilo. Sasvim je jasno da tržište kapitala nadilazi naše nacionalne granice, samo trebamo pojačati tempo i djelovati", poručio je Boštjančič. Njegov slovački kolega Ladislav Kamenicky ocijenio je da bi ova inicijativa mogla rezultirati "malom unijom tržišta kapitala", što je u skladu s dugogodišnjim naporima na razini cijele Europske unije. Osim privlačenja velikih institucionalnih ulagača, jedan od ključnih ciljeva je i poticanje malih, građanskih ulagača da sudjeluju na tržištu, s obzirom na visoku razinu štednje koja se trenutno drži u bankama uz relativno niske kamatne stope, te osiguravanje financiranja za mlada i inovativna mala i srednja poduzeća.
Zagrebačka burza kao motor rasta
Odluka da upravo Zagreb bude sjedište nove krovne kompanije nije slučajna, već je donesena demokratskim glasovanjem predstavnika svih uključenih burzi, a dolazi u trenutku kada domaće tržište kapitala bilježi eksplozivan rast. Prema riječima Ivane Gažić, predsjednice Uprave Zagrebačke burze, prva polovica 2025. godine bila je "nesumnjivo jedna od najboljih do sada". Ukupni promet na domaćoj burzi porastao je za čak 90 % u prvih šest mjeseci 2025. u usporedbi s istim razdobljem lani. Taj zamah potaknut je s nekoliko uspješnih inicijalnih javnih ponuda (IPO), poput tvrtki Ing-Grad i Žito, a najavljena je i treća, ona Tokić Grupe. "Možemo biti vrlo zadovoljni prometima koje su generirale nove dionice, a koje su privukle i brojne male ulagače", izjavila je Gažić.
Politička volja jača od starih prepreka
Iako je u prošlosti bilo izazova, poput otpora nacionalnih regulatora da se odreknu nadzora nad lokalnim tržištima, ova inicijativa ima snažnu i nedvosmislenu političku podršku svih osam država. Memorandum o razumijevanju, kako je istaknulo Ministarstvo financija, predstavlja povijesni korak koji potvrđuje zajedničku viziju jačanja, modernizacije i povećanja konkurentnosti tržišta kapitala u ovom dijelu Europe. Cijeli projekt usklađen je i sa strategijom Europske unije o Uniji tržišta štednje i ulaganja, čiji je cilj usmjeriti privatni kapital u gospodarstvo, potaknuti ulaganja i izgraditi otpornije tržište. Za Hrvatsku, ova inicijativa dolazi kao kruna napora nakon uspješnih izdanja državnih vrijednosnih papira i usvajanja Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala do 2030., čime se otvara faza intenzivne provedbe i jačanja međunarodnog financijskog ugleda zemlje.
Otvori KEKS Pay
Sva steća što imamo tako poštene, pismene ministre !