Naslovnica Vijesti Hrvatska

Reforma cestovnog sektora Republike Hrvatske

Dugoročna financijska održivost, povećanje učinkovitosti tvrtki u cestovnom sektoru te poboljšanje nadzora i planiranja, ključni su ciljevi reforme koju Vlada RH provodi uz potporu Svjetske banke
20. prosinca 2018. u 09:03 1343 prikaza
Reforma cestovnog sektora Republike Hrvatske

S ciljem smanjivanja duga i povećavanja efikasnosti poslovanja javnih tvrtki u cestarskom sektoru (Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, Hrvatske ceste), Vlada Republike Hrvatske 2017. godine donošenjem Pisma sektorske politike i Strategije prometnog razvoja RH za razdoblje 2017. – 2030. pokrenula je reformu cestovnog sektora. Time je započet višegodišnji proces financijskog i operativnog restrukturiranja cijeloga sektora, koji je krajem 2017. bio opterećen s više od pet milijarda eura duga, što je predstavljalo gotovo 13 % javnog duga RH.

U dva kruga financijskog restrukturiranja izdavanjem međunarodnih obveznica i refinanciranjem kod grupe domaćih banaka uz povoljne uvjete Vlada je 2018. godine uspješno završila prvi i najzahtjevniji korak pri provedbi reforme. Refinanciranjem oko 60 % ukupnog duga i godišnjim uštedama, koje samo na kamatama iznose više od 50 milijuna eura za cijeli cestarski sektor (HAC, ARZ, HC), postignuta je financijska održivost cestarskog duga koji će oko 2033. godine biti gotovo u cijelosti isplaćen.

Cilj financijskog restrukturiranja je optimiziranje udjela duga koji sektor može otplaćivati iz vlastitih sredstava, progresivno smanjenje razine godišnje otplate duga te smanjenje mogućih utjecaja sektora na javne financije. U dijelu operativnog restrukturiranja povećava se efikasnost poslovanja javnih cestarskih tvrtki uz istodobnu provedbu visokih EU standarda održavanja i sigurnosti. Druge mjere predviđaju postupno smanjenje broja zaposlenih, uspostavu novog standarda održavanja i sustava upravljanja imovinom, te odabira novog sustava naplate cestarine čija implementacija započinje od 2020. godine.

OHR SAVJETNIK
Otkrijte imate li sivu mrenu