Naslovnica Vijesti Hrvatska

Referendum o braku ipak se neće održati?

Po pitanju referenduma o braku ponovno bi se mogao oglasiti Ustavni sud, a ako to učini, nije isključeno poništavanje odluke Sabora o njegovu raspisivanju.
10. studenoga 2013. u 21:13 186 komentara 1440 prikaza
Ustavnic suci
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Po pitanju referenduma o braku ponovno bi se mogao oglasiti Ustavni sud, a ako to učini, nije isključeno poništavanje odluke Sabora o njegovu raspisivanju. Ustavni suci zgroženi su činjenicom da im se Sabor nije obratio i zatražio ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja o ustavnom definiranju braka kao životne zajednice muškarca i žene. Tim prije što smo se našli u potpuno novoj situaciji – prvi put ide se u izmjenu Ustava na temelju zahtjeva građana i referendumom, i to u okolnostima kad ništa nije normirano. Nema propisa o tome što je podobno za tu vrstu referenduma, kao ni procedure prema kojoj bi se Ustav tim putem mijenjao.

Podijeljeni i u SDP-u

Ustavni suci izostavljanje Ustavnog suda koji je svojim tumačenjem (ne)ustavnosti referendumskog pitanja mogao nadomjestiti nedostatak propisa te neprincipijelnu (etiketiraju je) koaliciju SDP-a i HDZ-a čiji su zastupnici sa 104 glasa odlučili da će se 1. prosinca održati referendum, doživjeli su kao izazivanje ustavne krize.

Da smo se našli u ustavnoj krizi, tvrdi i jedan od najutjecajnijih ustavnopravnih stručnjaka Branko Smerdel koji u intervjuu posljednjem broju Novog informatora kaže da “saborska većina propušta pročitati odredbe Ustava koje se odnose na referendum... i hoće ih iskrenuti ili pak ne razumiju ograničenja i okvire u kojima treba djelovati izabrana vlast”.

O tim zamršenim pitanjima podijeljeni su i u SDP-u. Iako su u Saboru glasali disciplinirano i podržali odluku o raspisivanju referenduma zajedno s HDZ-ovim amandmanima, dio esdepeovaca i dalje smatra da se prethodno trebalo obratiti Ustavnom sudu. Pobornici takvog razmišljanja aktualnu situaciju opisuju kao korak prema tektonskom poremećaju u političkom i institucionalnom uređenju zemlje. Smatraju da je takvim izglasavanjem odluke o raspisivanju referenduma učinjen opasan presedan, odnosno da su si saborski zastupnici – dakle političari – prisvojili ulogu ustavnih sudaca. Među vladajućim političarima ima i onih koji tvrde da SDP-ovi potezi u vezi s referendumom o promjeni Ustava nisu na tragu socijaldemokracije, nego su usmjereni prema eutanaziji institucija i koncentraciji vlasti.

Sugovornik iz vrha vlasti na te vrlo ozbiljne optužbe odgovara konstatacijom da Sabor sebi uzima ulogu koju i treba imati. Sabor je taj, naglašava, koji ima ovlast donošenja Ustava, a ne Ustavni sud. Ustavni sud je nadležan za ocjenu ustavnosti zakona, a ne za tumačenje Ustava.

– Pa ne mogu ustavni suci biti iznad samog Ustava! – kaže naš sugovornik koji je na čvrstom stajalištu da Ustavni sud nema više što odlučivati o referendumu.

Ključna hijerarhija propisa

U Ustavnom je sudu trenutačno raspoloženje takvo da je realno očekivati kako će lopticu vratiti SDP-u i opet ući u igru tako da si sami stave referendumom na dnevni red. Budući da je u Narodnim novinama 8. studenoga objavljena odluka Sabora o raspisivanju referenduma, stječu se uvjeti za reakciju ustavnih sudaca. Trenutačno je dilema može li se odluka tretirati kao akt zakonodavca koji je, poput zakona i drugih propisa, podložan ocjeni ustavnosti ili bi joj trebalo pristupiti s pozicije ovlasti Ustavnog suda da “nadzire ustavnost i zakonitost referenduma.” Prevladava ovo drugo mišljenje.

Bude li ocjenjivao ustavnost sadržaja referendumskog pitanja, Ustavni sud sigurno neće osporiti ustavnost definicije braka kao životne zajednice muškarca i žene. Ono što bi se moglo ocijeniti neustavnim je stavljanje takve definicije u Ustav. Laički rečeno, problem je u hijerarhiji propisa. Sve je u redu ako je brak tako opisan u zakonu, ali ako se ta definicija stavlja u Ustav koji je za dvije stepenice viši propis, onda je već riječ o, uvjetno rečeno, privilegiji rezerviranoj za samo jednu skupinu građana. Problem je, kažu ustavnopravni stručnjaci, u formalnom, a ne materijalnom aspektu jer se zakonska materija ne smije prenositi u Ustav. Uostalom, i Venecijanska komisija smatra da je konstitucionalizacija zakona nedemokratska i protivna europskim standardima.

Piraex
Svi na struju
Kako turistički djelatnici i ugostitelji mogu profitirati od sve veće zastupljenosti električnih automobila

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar abakus
    abakus:

    "Ustavni suci zgroženi su činjenicom..." Tko, kada, gdje? Ne vidim ni jedno ime i prezime nekog ustavnog suca, ne vidim ni jednu izjavu koja bi potvrdila ovu rečenicu novinarke Tome. Jesi li ustavni suci zaista zgroženi činjenicum da im se ... prikaži još! nitko nije obratio, ne znamo. Također ostaje nejasno zašto bi njihova eventualna zgroženost tom činjenicom da im se nitko nije obratio morala odmah značiti i da je referendumskom pitanje - neustavno. Pogotovo kad se uzme u obzir i činjenicu da je sam Milanović jasno i glasno, iako vidljivo nezadovoljan, rekao da ustavnost tog pitanja nije dvojbena. Odakle sada ovakve insinuacije jedne novinarke za koju znamo da je vrlo agresivno raspoložena protiv referenduma i da bi ga najradije (o, da joj je samo ta moć!) sama zabranila? I to insinuacije bez i jednog imena i prezimena i kakve izjave nekog od navodno zgroženih sudaca ustavnoga suda. Ovo je novinarstvo? Možda, ali samo žutog tiska. Za što želim vjerovati da Večernjak još uvijek nije.

  • verica2:

    Iz članka se zaista ne da zaključiti koji su to ustavni suci zgroženi niti otkud novinarki informacije koje su je navele na takav zaključak.

  • Avatar 123456
    123456:

    I gospođo ivanka toma kaj je bilo kad ste se probudili?!