Još će se nekoliko dana popisivati štete od tuče koja je u srijedu poslijepodne protutnjala sjeverozapadom Hrvatske. Najveće su, prema svemu sudeći, u općini Veliki Bukovec, u kojoj se proizvodi oko polovice cvijeća u Hrvatskoj. Plastenici i staklenici su uništeni.
Struka podijeljena
– Samo za ponovno prekrivanje plastenika trebat će oko 45.000 eura te crijep na kući – kaže proizvođač Željko Mesarić koji nam je ispričao da je tuča padala oko 15 minuta i da je bila veličine teniske loptice.
VIDEO: Zastrašujuća snimka pijavice kod Siska: 'Nakon poplava i potresa, sad i ovo'
– Kao da su padale bombe. Plastenici su potpuno izbušeni, a na staklenicima je šteta stopostotna – očajan je, kao i većina od tridesetak vlasnika OPG-ova u Velikom Bukovcu, gdje je samo u jednom OPG-u šteta veća od tri općinska proračuna!
Proizvođači cvijeća očekuju pomoć države i županije, tim više što se protugradna obrana u Hrvatskoj gotovo i ne provodi.
– Trebalo bi je ponovno uvesti, bila je učinkovita i imali smo samo sitnu tuču. Teško da to može biti slučajnost – smatra Đurđica Mesarić.
Zašto više nema protugradne obrane i jesu li se znanstvenici usuglasili oko (ne)učinkovitosti protugradnih raketa i generatora s otopinom srebrnog jodida kojom se “gađaju” tučonosni oblaci, pitali smo u četvrtak ministricu poljoprivrede.
– Struka i znanost tvrde da taj sustav nije učinkovit. Mi nismo nadležni za taj sustav, no znamo da su ga sve zemlje napustile – kazala je ministrica Marija Vučković koja je obišla oštećene OPG-ove. Za obranu od tuče nadležan je Državni hidrometeorološki zavod u kojem godinama uvjeravaju poljoprivrednike da takav način obrane ne daje rezultate. Ukinuli su rakete i smanjili broj lansirnih postaja s prizemnim generatorima. No, dio stručnjaka uvjeren je da je obrana ipak donekle funkcionirala i da je smanjivala štete i do 50 posto. Kako obrane praktički nema, proizvođačima preostaje samo postaviti skupe zaštitne mreže ili osigurati imovinu. No, i to im je, kažu, preskupo.
VIDEO: Tuča u Međimurju
– Većina OPG-ova nema osigurane staklenike i plastenike jer su im preveliki iznosi premija, a neka osiguravajuća društva nisu im ni nudila osiguranje od tuče. Osim toga, ni stariji mještani ne pamte kad je zadnji put pala takva tuča, pa su računali da se osiguranje ne isplati. Na primjer, za 1500 kvadrata zaštićenog prostora godišnja premija u jednoj osiguravajućoj kući je oko 30.000 kuna – kažu nam u Udruzi cvjećara ludbreške regije sa 120 članova. Država premije ne subvencionira. Proizvođači će, kažu, pokušati nadoknaditi dio šteta preko mjere 5.2.1. za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala.
– DHMZ tvrdi da protugradna obrana nije učinkovita i da je preskupa, pa je ukinuta na našu štetu – žale se u udruzi.
Klimatske promjene
Ministrica Vučković najavila je pomoć u obnovi, a razmotrit će i dodatne mehanizme pomoći.
– Ovakva tuča desetljećima nije viđena, svjedoci smo da se nešto vrlo ozbiljno događa s klimom. Takve su situacije nepredvidive i događat će se i dalje – kazala je.
U SDP-u tvrde da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj se obrana od tuče gotovo i ne provodi. Sve je, kažu, počelo dogovorom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske zajednice županija i DHMZ-a, kojim će se sustav obrane od tuče potpuno ukinuti, a suglasnost na to dali su HGK i Hrvatska poljoprivredna komora. Plan je bio do kraja prvog tromjesečja 2021. donijeti zakon o prestanku Zakona o sustavu obrane od tuče, no taj zakon još nije donesen. Prema važećem zakonu se, ističu u SDP-u, ništa ne radi, a kao alternativa ponuđeno je osiguranje ili mreže.
Sve izbetonirati, kad već nema rješenja. Sudeći po obali beton nam je sudbina.