Kad je 2007. godine u Hrvatskoj uveden Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, cilj je bio za pet godina smanjiti smrtnost od tog opakog raka za najmanje 15 posto, obuhvatiti najmanje 60 posto osoba pozvanih na testiranje, ranim otkrivanjem obuhvatiti 75 posto rizičnih skupina stanovništva do 2015. godine te otkriti rak debelog i završnog crijeva u ranom stadiju bolesti i tako poboljšati mogućnost izlječenja, kvalitetu života i preživljavanje oboljelih. Nažalost, ništa od tih ciljeva do danas nije postignuto. Uz Mađarsku, upravo je Hrvatska EU zemlja s najvećom smrtnosti od raka debelog crijeva.
Rak debelog i završnog crijeva ili kolorektalni rak treće je po učestalosti sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Godišnje od njega oboli gotovo dva milijuna ljudi u svijetu, a umre oko 950 tisuća. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da u svijetu živi više od pet milijuna ljudi kojima je u posljednjih pet godina dijagnosticiran kolorektalni karcinom. U Hrvatskoj je rak debelog i završnog crijeva najučestalija maligna bolest od koje godišnje u prosjeku obolijeva oko 3800 osoba i to većinom muškarci, kojih je oko 60% među oboljelima. Najčešće obolijevaju osobe starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih mlađa je od 60 godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak HZJZ-a, u 2022. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3863 osoba. Prošle godine umrlo je 1996 osoba od te zloćudne bolesti.
Visoka smrtnost od ove vrste raka stavlja kolorektalni rak na drugo mjesto prema smrtnosti od malignih bolesti, nakon raka pluća. Godišnje od raka debelog crijeva umire oko 2100 osoba, od toga 60% muškaraca. Dok je smrtnost na jednakoj razini posljednjih deset godina, pojavnost ove zloćudne bolesti već dvadeset godina raste svake godine za oko jedan posto. Iako vrlo zloćudan, ovaj se rak istovremeno zaista može preduhitriti kolonoskopskim pregledom na vrijeme pa zato svake godine imamo kampanju koja doslovno spašava živote. Naši gastroenterolozi, naime, svakog ožujka nastoje podići svijest među građanima o važnosti prevencije raka debelog crijeva pa tako i ovog mjeseca provode javnozdravstvenu kampanju "Plavi ožujak – pregledaj se za život", u organizaciji Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD) Hrvatskog liječničkog zbora i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva RH.
Kampanja je usmjerena na građane svih dobnih skupina, s posebnim naglaskom na osobe starije od 50 godina, one s obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva te osobe koje vode nezdravi način života. Razgovarali smo s nedavno izabranom predsjednicom Hrvatskog gastroenterološkog društva, prof. Ivanom Mikolašević, inače predstojnicom Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Prva je žena na čelu ovog stručnog društva Liječničkog zbora i ujedno jedna od najcitiranijih stručnjakinja u svijetu. Sveučilište Stanford uvrstilo ju je među najutjecajnije znanstvenike mlađe od 40 godina. Također, inicirala je i organizirala Prvu europsku konferenciju mladih gastroenterologa, koja se zahvaljujući njezinu angažmanu održala u Zagrebu.
Rak debelog crijeva drugi je po redu uzrok smrti od zloćudnih bolesti u Hrvatskoj i na visokom smo drugom mjestu u EU prema broju umrlih od te bolesti. Zašto imamo tako loše rezultate? Po mom viđenju stvari, glavni razlog za naše loše rezultate, odnosno visoku smrtnost je upravo otkrivanje karcinoma debelog crijeva u uznapredovalim stadijima. Naime, nerijetko ga otkrivamo upravo kada pacijenti već imaju npr. metastaze jetre i/ili pluća. Prema literaturi, ako se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju, kada se bolest nije proširila, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90 posto. S druge strane, kada karcinom probije vanjski zid crijeva i zahvati limfne čvorove, situacija se bitno pogoršava.
Tada, ovisno o stupnju progresije tumora, petogodišnje preživljavanje varira od 65 posto do svega 9 posto. Svi znamo da kolonoskopija sigurno nije ugodan pregled, ali imajući na umu da doslovno "spašava glavu", svi koji imaju 50 i više godina, koji imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu ili više čimbenika rizika trebali bi razmišljati da naprave ovaj pregled. Samo ranim otkrivanjem raka debelog crijeva možemo postići rezultate, odnosno ishode preživljenja od ovog raka sukladno razvijenim zemljama Europske unije.
Je li točno da se svake godine otkrije sve više oboljelih od tog raka? Da, nažalost svjedoci smo porastu incidencije raka debelog crijeva posljednjih godina. Ono što nas osobito zabrinjava je porast incidencije ovog raka u sve mlađoj populaciji, tako da ovaj rak nije više rijedak ni u mlađih od 40 godina. Kada sam ja učila internu medicinu, rak debelog crijeva bila je bolest starije populacije. Danas, iz pozicije i predstojnika Klinike za tumore, nažalost sve više viđamo mlade ljude s uznapredovanim rakom debelog crijeva.
Zašto je tako? Zbog čega sve mlađi ljudi obolijevaju od raka debelog crijeva, koji se do prije desetak godina smatrao bolešću starijih ljudi? Nažalost, posljednjih godina viđamo sve više ljudi mlađih od 50 godina koji obolijevaju od ove vrste raka. Svakako, današnji "moderan način života" koji uključuje tjelesnu neaktivnost, brzu prehranu i pretilost je sigurno jedan od vodećih razloga znatnog porasta incidencije ovog raka u mlađoj populaciji. Npr. prema Global Burden of Disease, broj slučajeva raka debelog crijeva kod mlađih od 35 gotovo se udvostručio između 1990. i 2019. godine, s 21.874 na 41.545 slučajeva. Stoga je potrebno raditi na primarnoj prevenciji kolorektalnog karcinoma djelujući na rizične čimbenike za njegov nastanak, kao što su prehrana, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna težina, konzumacija alkohola i uporaba duhana. Sekundarnom prevencijom, odnosno ranim otkrivanjem ove zloćudne novotvorine možemo postići izlječenje u 90 posto slučajeva, te tako bitno utjecati na duljinu i kvalitetu života oboljelih.
Koji su rizični čimbenici i koja mu je populacija najizloženija? Rizične čimbenike za razvoj raka debelog crijeva možemo podijeliti na one na koje možemo utjecati i na one na koje ne možemo utjecati. Među čimbenike na koje možemo utjecati svakako je prekomjerna težina jer ona povećava rizik od raka debelog crijeva i rektuma, zatim manjak tjelesne aktivnosti, naime, pokazalo se da redovita umjerena do intenzivna tjelesna aktivnost pomaže u smanjenu rizika pojave raka debelog crijeva. Posljednjih godina svi živimo "brzo", nemamo vremena za pripremu zdrave prehrane i često svi skupa konzumiramo brzu hranu.
Naime, pokazalo se da, prehrana s malo voća i povrća, ona s niskim udjelom vlakana i visokim udjelom masti ili prehrana bogata prerađenim mesom, podižu rizik za nastanak raka debelog crijeva. Prehrana bogata crvenim mesom ili prehrana bogata prerađenim mesom, poput hrenovki, povećava rizik od raka debelog crijeva tako što usporava probavu i produljuje boravak potencijalno opasnih tvari u crijevima. Stoga naša prehrana treba što više sadržavati cjelovite žitarice, svježe voće i povrće te trebamo izbjegavati zašećerene sokove i slatkiše. Pušenje je poznati uzrok raka pluća, međutim, povezano je i s mnogim drugim karcinomima, uključujući i rak debelog crijeva. Što se alkohola tiče, već i umjerena konzumacija povezana je s rakom debelog crijeva.
Rizični čimbenici na koje ne možemo djelovati su pozitivna obiteljska anamneza, znači postojanje karcinoma debelog crijeva u obitelji, pozitivna osobna anamneza, odnosno rak jajnika ili prisutnost visokorizičnih polipa u crijevu ranije u životu, zatim nasljedni sindromi kao što su obiteljska adenomatozna polipoza, Lynchov sindrom, upalne bolesti crijeva, odnosno ulcerozni kolitis ili Chronova bolest te na kraju, starija dob. Naime, rizik raste ako imate pozitivnu obiteljsku anamnezu, tj. ako su npr. vaš otac, majka, braća, sestre imali manje od 50 godina kada im je otkriven rak debelog crijeva. To znači ako je npr. nekome otac s 47 godina imao rak debelog crijeva, ta osoba mora napravit kolonoskopiju deset godina ranije, dakle u dobi od 37 godina.
A riječ je o raku koji se, zapravo, lako može prevenirati ranim otkrivanjem? Da, upravo tako. Kolorektalni karcinom ili rak debelog crijeva je bolest koja rezultira nekontroliranim rastom abnormalnih stanica koje potječu iz kolona ili rektuma. Nakupljanje genetskih mutacija, bilo stečenih ili naslijeđenih, dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i, na posljetku, u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje između deset i petnaest godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka.
Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična. Ako se kolorektalni karcinom prepozna i tretira u ranoj fazi, dok je tumor lokaliziran u probavnoj cijevi, postotak izlječenja je vrlo visok, odnosno postotak preživljenja u petogodišnjem praćenju je oko 90 posto. Jednom kada karcinom probije vanjski zid crijeva i zahvati limfne čvorove, situacija se bitno komplicira. Tada ovisno o stupnju progresije tumora petogodišnje preživljavanje varira od 65 posto do 9 posto.
U Hrvatskoj od 2007. imamo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, trenutačno je, ako se ne varam, u tijeku peti trogodišnji ciklus probira; kako program funkcionira i koju populaciju obuhvaća? Ciljna skupina ovog programa su zdrave osobe oba spola u dobi između 50 i 74 godine s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva. Bitno je istaknuti da je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna, kao i da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj je fazi. Osoba nema znakova da ima rak sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu, a tada je liječenje teže i manje uspješno. Ovu vrstu raka moguće je spriječiti otkrivanjem premalignih lezija tzv. polipa debelog crijeva.
Njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda i nakon toga redovitom kontrolom, po uputi gastroenterologa, moguće je izbjeći nastanak raka. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici. Tijekom kolonoskopije moguće je ujedno uzeti uzorak tkiva za analizu i ako se otkrije polip, odstraniti ga, čime se sprečava nastanak raka. Ako se rak otkrije u početnom stadiju, izgledi za izlječenje su veliki. Važno je i otkrivanje osoba s povišenim rizikom za one bolesti ili stanja koji su povezani s češćom pojavom raka debelog crijeva koji bi na pregled trebali biti upućeni i prije 50. godine života.
Najveći je problem, nažalost, nedovoljan odaziv. Većina građana koji na kućnu adresu dobije od nadležnog zavoda za javno zdravstvo frankirani poziv s malim priborom za uzimanje uzorka, taj poziv ignorira. Koliko se pozvanih odazove i pošalje uzorak stolice u nadležni ZZJZ? Nažalost odaziv na nacionalni program probira na karcinom debelog crijeva u Hrvatskoj je nizak. Udio testiranih osoba i dalje nije viši od 25% te još uvijek nije dostatan da se počnu ostvarivati dugoročni ciljevi Nacionalnog programa, a to je smanjenje pojavnosti karcinoma debelog crijeva, te poboljšanje ishoda liječenja, odnosno preživljenja od ove vrste raka.
U skladu s tim, potrebno je informirati o probiru i ovoj bolesti građane te intenzivirati neprekidnu edukaciju, ali i sveobuhvatnu kampanju kojom će se popularizirati te promicati ovakav preventivni program. Npr. u nama susjednoj Sloveniji je tijekom pet godina smanjena pojavnost ovog raka za više od 20 posto i to zahvaljujući visokom udjelu osoba koje obave ovaj jednostavan pregled stolice. Također imaju i znatno veće neto petogodišnje preživljenje oboljelih otkrivenih u ovom programu.
Zanemarujemo vlastito zdravlje, onda nije čudo da je smrtnost u Hrvatskoj od ove vrste raka tako velika? Da, nažalost, u Hrvatskoj se rak debelog crijeva često otkriva u stadijima kada su nam mogućnosti liječenja ograničene, stoga dok ne budemo podigli svijest o važnosti rane detekcije kako raka debelog crijeva tako i detekcije premalignih lezija, odnosno polipa debelog crijeva nećemo postići rezultate liječenja kakve imaju razvijene zemlje Europske unije.
Kolonoskopija je iznimno neugodan pregled i vjerojatno je to dobrim dijelom razlog zbog čega ljudi izbjegavaju ovaj pregled. Općenito govorimo kako danas pacijenti ne bi trebali trpjeti nikakvu bol pa bi se i kolonoskopija trebala raditi u općoj anesteziji, ali često to nije tako, zašto? U puno naših centara u Hrvatskoj radimo kolonoskopiju u prisvjesnoj sedaciji ili općoj anesteziji. Navedeno se radi u dogovoru s ordinarijusom, odnosno vodećim gastroenterologom ako za to postoji indikacija.
Navodno je i liječnicima lakše ako je pacijent tijekom kolonoskopije svjestan, zašto? Da, nama je zapravo lakše raditi kolonoskopiju kada pacijenti nisu sedirani jer je kod kolonoskopije često potrebna i suradnja pacijenta (npr. duboko udahnuti i zadržati zrak) da bi se neki dio debelog crijeva lakše "prošao". Da bi pacijent surađivao s nama, mora biti pri svijesti. Iz osobnog iskustva, kolonoskopija je neugodan pregled, ali kod svakog pacijenta je razina boli individualna. Meni je, recimo, rađena kolonoskopija bez anestezije ili sedacije. Naravno, ako postoji bilo kakva indikacija, kolonoskopija se u bilo kojem centru u Hrvatskoj može napraviti u općoj anesteziji ili prisvjesnoj sedaciji.
Kampanjom se nastoji educirati i motivirati građane na preventivne preglede i nastoji se smanjiti stigmu oko ove bolesti i povećati broj kontrolnih kolonoskopija. Koja je vaša poruka ljudima po pitanju raka debelog crijeva? Potrebno je raditi na primarnoj prevenciji kolorektalnog karcinoma; moramo djelovati na rizične čimbenike za njegov nastanak, kao što su prehrana, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna težina, konzumacija alkohola i uporaba duhana. Sekundarnom prevencijom, odnosno ranim otkrivanjem ove zloćudne novotvorine možemo postići izlječenje u 90% slučajeva, te tako bitno utjecati na duljinu i kvalitetu života oboljelih. Dakle, ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede. Što ranije otkrivanje raka debelog crijeva testiranjem stolice na prisutnost golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje) te kolonoskopijom, spašava živote. Naš cilj je razbiti strah i stigmu oko ovog pregleda (kolonoskopije) te potaknuti građane da se brinu o svom zdravlju. Preventivni pregledi su najbolji način borbe protiv raka debelog crijeva.
O tome ćete govoriti na javnozdravstvenim akcijama koje spremate tijekom ožujka – kojim? Tijekom ožujka u okviru Hrvatskog gastroenterološkog društva, a uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravstva organiziramo u više od 12 gradova u Hrvatskoj niz javnozdravstvenih akcija koje imaju cilj povećanje svjesnosti o raku debelog crijeva kao raku koji u visokom postotku možemo izliječiti ili prevenirati ako djelujemo na vrijeme. Građani će moći dobiti ključne informacije o zdravlju crijeva, važnosti fizičke aktivnosti, prehrane i redovitih pregleda. Cilj nam je i razbiti strah od kolonoskopije koja sigurno nije ugodna pretraga, ali doslovno "spašava glavu". Pozivamo građane da se pridruže ovoj javnozdravstvenoj kampanji i učine prvi korak prema zdravlju – pregledajte se za život, jer samo ranom detekcijom raka kolona možemo poboljšati ishode liječenja i približiti se rezultatima razvijenih zemalja Europske unije.
>>> VIDEO Neobični oblici snimljeni iznad Zagreba usred bijela dana: 'Ovo nije Starlink!'
Otvori KEKS Pay
