Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na Međunarodni dan tolerancije upozorava da je sve češće nasilje i netrpeljivost kojima svjedočimo u zadnje vrijeme iznimno opasno. Smatra da je odgovornost i na državi, no da važnu ulogu imaju i brojni drugi s utjecajem u društvu.
"Česti izljevi nasilja i netrpeljivosti sve bi nas trebali zabrinuti jer ne vode ničemu dobrome. Ne samo da mogu normalizirati nasilje, uključujući i verbalno, već i animozitet prema svima koji nisu kao vi, ne razmišljaju, pričaju, vjeruju ili izgledaju kao vi. Mogu rasplamsati stereotipe i predrasude, a to vodi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje", upozorila je u izjavi za Hinu pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Ističe da je "svakako odgovornost na državi", na javnim dužnosnicima na pozicijama moći, na policiji, državnom odvjetništvu i sudovima te na obrazovnom sustavu, no da važnu ulogu mogu odigrati i brojni drugi koji imaju utjecaj u društvu, kao što su vjerski vođe, različite javne osobe, sportaši i slično.
Zapravo, svi imamo odgovornost raditi na preokretu tog trenda, baš svatko u skladu sa svojom ulogom - kao roditelji, korisnici društvenih mreža, građani, ističe pučka pravobraniteljica. Upozorava da "netrpeljivost vidimo na društvenim mrežama i odnedavno pojačano na ulici, a dok država tolerira netolerantne kada krše zakon, netolerancija raste".
Poručuje da je na nasilje potrebno odgovoriti kako to zakon predviđa, što znači kroz rad policije, državnog odvjetništva i sudova, a puno toga se može napraviti i izvan represivnog sustava.
Kaže da se "trebamo podsjetiti kako razgovarati, kako slušati i posebno kako raspravljati, i tome učiti i djecu. "Trebamo se češće pokušati staviti u tuđe cipele i razmišljati o položaju i potrebama drugih osoba. Trebamo provjeriti informacije prije nego ih krenemo dijeliti, kritički razmišljati o svemu što čujemo i vidimo u medijima i na društvenim mrežama. Trebamo reagirati na govor mržnje tako što ćemo ga prijaviti i, u konačnici, tako što ga nećemo koristiti. Trebamo gledati kako zajednicu u kojoj živimo možemo poboljšati", ističe.
Napominje da svi želimo da naši bližnji budu dobro, da nepravda bude tek iznimka, a da svoja prava ostvarujemo bez da se za njih moramo dugo i uporno boriti. "Tim ciljevima onda svi trebamo i dati svoj doprinos."
Pučka pravobraniteljica podsjeća da je Hrvatska svojim Ustavom točno odredila kakva zemlja želi biti pa tako i zemlja slobode, jednakosti, nacionalne ravnopravnosti i ravnopravnosti spolova, mirotvorstva, socijalne pravde, poštivanja prava čovjeka, vladavine prava. To su, ističe, neke od najviših vrednota ustavnog poretka i tako je od samog početka hrvatske samostalnosti.
Upozorava da su nažalost te ustavne vrednote prečesto izgubljene i zanemarene u obrazovnom sustavu i kod donošenja javnih politika. Često, kaže, postaju žrtve narativa u svijetu politike, dezinformacija na internetu, izljeva frustracija na društvenim mrežama i, posebno u zadnje vrijeme, nasilja na ulicama.
"Ali ustavne vrednote su tu upravo da bi nas štitile od različitih vrsta nepravde, zlouporaba, nasilja, nestabilnosti i polarizacija, a jake su samo onoliko koliko ih građani dobro poznaju, a država čuva na način da o njima obrazuje građane, kako u školama, tako i kroz odluke koje donosi, u svim granama vlasti", poručuje pučka pravobraniteljica. Šimonović Einwalter kaže da se tolerancija može definirati uže, kao uvažavanje različitosti, ljudi različitih etniciteta, vjera i drugih karakteristika te različitih uvjerenja i političkih stavova - i onda kada se ne slažemo s njima. "I toga danas nema dovoljno", upozorava.
Kaže da se pri tome ovako definiranu toleranciju može kritizirati da traži premalo, samo pasivno 'podnošenje' drugih i drugačijih, dok bi šire poimanje ili ideal trebalo biti aktivno prihvaćanje različitosti te da se razlike gledaju kao vrijednost i bogatstvo pluralističkog i inkluzivnog društva.
Ističe i da su neki oblici netolerancije nezakoniti i da to mora biti jasno. "Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja te javnog okupljanja, ali to ne znači da je svaki govor zaštićen slobodom izražavanja jer ona prestaje tamo gdje počinje govor mržnje, koji je zabranjen, baš kao što je zabranjena i diskriminacija i zločini iz mržnje", ističe Šimonović Einwalter.
Poručuje da je Međunarodni dan tolerancije prilika da se podsjetimo da ne trebamo svi biti isti, već jednaki odnosno ravnopravni te da nitko ne bi smio biti suočen s nasiljem i diskriminacijom zbog toga koje je nacionalne pripadnosti, vjere, boje kože, spola, spolne orijentacije ili neke druge osobine.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorava na porast nasilja među djecom, koje je odraz porasta nasilja i netrpeljivosti u društvu kojem svjedočimo. "Posljednje slike nasilja s ulica hrvatskih gradova izazivaju zabrinutost, tim više što u incidentima i sukobima sudjeluju djeca i mladi", upozorava u izjavi za Hinu.
Posebno izražava zabrinutost što se u sve više slučajeva nasilje pojavljuje kao kombinacija različitih oblika nasilja: fizičkog, verbalnog, seksualnog i virtualnog. Vezano za vršnjačko nasilje, ističe da su u 2024. godini zaprimili 210 prijava nasilja u školama, što je porast od 44 posto u odnosu na 2023. godinu. Također, zaprimljene su tri prijave o vršnjačkom fizičkom nasilju u domovima socijalne skrbi i učeničkim domovima te 22 prijave u ostalim institucijama i na drugim mjestima koje se odnose na nasilje koje su počinila djeca.
Kaže i da su lani zaprimili 2424 prijava pojedinačnih povreda prava, a najčešći problemi su iz zdravstvenih prava, zaštite djece od nasilja i zanemarivanja te obrazovnih prava. Ističe i da su u 2024. uputili 65 preporuka, upozorenja i priopćenja u cilju unaprjeđenja zaštite prava djece.
Pravobraniteljica za djecu poručuje da je za učinkovitiju borbu protiv nasilja nužno utvrditi uzroke, izraditi individualne planove podrške za djecu koja su pretrpjela nasilje i onu koja su počinila nasilje te educirati javne službenike i raditi na daljnjem osnaživanju njihovih kompetencija za rad s djecom.
Također, treba osnažiti roditeljske kompetencije i roditeljima pružiti usluge koje će im pomoći. Važno je i osigurati poučavanje djece o ljudskim pravima, zabrani diskriminacije i govora mržnje, jer se u školama ne obrađuju dovoljno takve teme.
Ističe i usvajanje novog Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama, formiranje stručnih timova u školama, uspostavu kvalitetnijeg sustava edukacije javnih službenika, razvoj jedinstvenog sustava evidentiranja i praćenja nasilja u svim relevantnim sustavima te osiguranje kontinuiranog rada s počiniteljima i žrtvama nasilja.
U povodu Međunarodnog dana tolerancije Ured pravobranitelja za djecu poziva institucije, civilno društvo, akademsku zajednicu, političke aktere, roditelje i djecu na suradnju u izgradnji otvorenog, uključivog i tolerantnog društva u kojem djeca imaju razvijenu empatiju, poštovanje i razumijevanje prema svakome.
Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u izjavi za Hinu poručio je da "u skladu s programom Vlade kojim se naglašava razvoj uključivog i tolerantnog društva te propisanom nadležnošću - provode aktivnosti usmjerene zaštiti i promicanju ljudskih prava s posebnim naglaskom na prava nacionalnih manjina".
"Provedbom tih aktivnosti, kao i zajamčenom razinom prava pripadnicima nacionalnih manjina uključujući i sudjelovanje predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima - Hrvatska se izdvaja kao primjer dobre prakse zaštite i promicanja prava nacionalnih manjina, kako na području EU tako i šire", poručili su.
Otvori KEKS Pay
Mene konkretno zanima zašto je od strane pravobraniteljice izostala osuda fašistoidnog nasrtaja Dalije Orešković na izbornika Zlatka Dalića. Doslovno mu je oduzela pravo glasa i iznošenja stavova temeljem podrijetla i mjesta rođenja. Dalija Orešković je saborska zastupnica, odnosno osoba koja predstavlja zakonodavnu vlast u zemlji i koja odlučuje o svim pitanjima koja se tiču svih građana, a otvoreno se zalaže za diskriminaciju onih s pogrešnim mjestom rođenja.