U današnjem, golemom i kompleksnom svijetu, malo je Hrvata za koje se može reći da njihov rad ima doista globalni utjecaj. Međutim, zahvaljujući svom dugogodišnjem radu, akademik prof. dr. sc. Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu i gostujući profesor na Sveučilištu u Oxfordu, već je nekoliko puta u svojoj karijeri ostvario rezultate čiju su važnost prepoznali i brojni svjetski mediji. Jučer je njegov tim objavio rezultate do sada najvećeg provedenog istraživanja o učestalosti povišenog krvnog tlaka u djece i adolescenata u svim zemljama svijeta. Rad je objavljen u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu za to područje, Lancet Child and Adolescent Health.
Ovo je istraživanje izazvalo iznimno zanimanje vrlo brojnih svjetskih medija tijekom protekla dva dana, tako da su ga prenijeli CNN, Sky News, Guardian, Newsweek, Telegraph, US News, NBC, ABC News, Daily Mail, The Sun, AOL, Gulf News, The Week, Business Standard, El Pais, The Hindu, OreSalute, India Today, WEAU, Irish Examiner, Wales Online, Eyewitness News, CTV, Midi Libre, i još deseci drugih medijskih kuća, a danas su još slijedili intervjui i za BBC World Service, CBS News i Bloomberg. S akademikom Rudanom, koji je od 2017. naš kolumnist za teme iz područja znanosti i tehnologije, te je za Večernjeg lista objavio više od 250 kolumni, ekskluzivno donosimo prvi intervju o ovoj temi.
Akademiče Rudan, čestitamo na još jednom značajnom istraživanju. Ovo nije prvi put da rezultati vašeg znanstvenog rada izazovu najširu pažnju svjetskih medija. Prije desetak godina, na sličan način se o svijetu pisalo i o vašem doprinosu velikim uspjesima u smanjenju smrtnosti djece u čitavom svijetu, u kojem su vaše originalne metode također igrale važnu ulogu. Međutim, tada se radilo o nekim sasvim drugim bolestima, zar ne?
U razdoblju od 2010. do 2015. godine pažnja velikog dijela svjetske javnosti bila je usmjerena na tzv. Milenijske razvojne ciljeve Ujedinjenih Nacija, a jedan od tih osam važnih i plemenitih ciljeva bilo je smanjiti smrtnost djece u svijetu. Metode koje sam razvio za određivanje uzroka smrti djece u svijetu, te za prioritizaciju ulaganja u zdravstvo u najsiromašnijim zemljama, vrlo su se široko koristile u brojnim zemljama Afrike, Azije i Južne Amerike. Koristile su ih brojne vlade, kao i najveće međunarodne organizacije zadužene za globalno zdravlje i razvoj. Njihov je cilj omogućiti što efikasnije korištenje skromnih raspoloživih sredstava za spašavanje najvećeg broja djece pomoću dokazano korisnih zdravstvenih intervencija.
Pritom, moje metode vode računa i da to spašavanje bude dostupno svoj djeci, a ne samo onoj privilegiranoj, što im je dalo prednost pred drugim metodama. Zahvaljujući velikoj količini odrađenog posla, broj djece koja umiru danas u svijetu svake godine manji je od 5 milijuna, a još 2000. bio je i do 12 milijuna, što znači da sada spašavamo 7 milijuna života više svake godine. Drago mi je da su moje metode, poznate kao GHERG pristup, EQUIST platforma i CHNRI metoda, pomogle tom značajnom rezultatu. One su pokazale da će se rezultati postići ako se usmjerimo prije svega na suzbijanje zaraznih bolesti, poput upale pluća, proljeva, malarije, meningitisa i sepse. Dakle, imate pravo – radilo se o sasvim drugačijim bolestima, o zarazama opasnima po život djece.
Ovo vaše novo istraživanje, međutim, analizira sasvim drugi i naizgled nepovezani zdravstveni problem – krvni tlak u djece i adolescenata. Međutim, iako od njega nitko u toj ranoj životnoj dobi ne umire, očito je da je i on važan iz nekog razloga, jer doista nije često da neko znanstveno istraživanje izazove ovoliku pažnju svjetskih medija. Kako objašnjavate toliki interes za ove nove rezultate?
Imate pravo, rekao bih da tijekom svake godine tek nekoliko istraživanja iz područja znanosti, od milijuna provedenih i objavljenih, uspije izazvati pažnju svjetskih medija na ovakvoj razini. No, nakon što smo suzbijanjem najopasnijih zaraznih bolesti uspjeli postići vrlo značajne rezultate u smanjenju smrti djece u svijetu, sljedeće pitanje koje se logično otvara jest – što je sa nezaraznim bolestima? Pritom, posebno je zanimljivo što se način života djece i adolescenata u digitalno doba silno promijenio. Nekad su djeca čitave dane trčala i skakala, bila u prirodi, igrala se na igralištima i ulicama, bavila se sportom i plesom, te smišljala načine druženja i zabave. U današnje moderno, digitalno doba, roditelji sve češće prepuštaju djecu zabavi s digitalnih ekrana, koja rezultira svim suprotnim – smanjuje kretanje, boravak na otvorenom, a često i druženje djece i adolescenata. Zanimljivo, to se ne događa samo u bogatijim zemljama, već sve češće i u golemim gradskim i prigradskim područjima siromašnijih država s ogromnim brojem stanovnika. Tako da je i taj problem doista postao globalan.
Tako nečega u povijesti nikada ranije jednostavno nije bilo, te zbog toga još ne možemo procijeniti kako će to u budućnosti utjecati na zdravlje djece i mladih osoba. Uz takav stil života često je povezana i prehrana koju medicina ne smatra zdravom, ali je djeca vole i preferiraju. Kombinacijom nekretanja i nezdrave prehrane, ubrzano i značajno raste pretilost među djecom i adolescentima. Posljedično, sada smo to pokazali, u nekih počinje rasti i krvni tlak. Mi smo znali da je u srednjoj i starijoj dobi porast tlaka jedan od najsnažnijih poznatih čimbenika rizika za prerano oboljevanje i umiranje. Međutim, ne možemo znati što će se događati s djecom koja postanu izložena takvom čimbeniku rizika čak trideset ili četrdeset godina ranije no što bi se to moglo očekivati. Zato je važno da ih već sada počnemo pratiti.
Znači, tema dječje prehrane, nekretanja i pretilosti, te posljedičnih zdravstvenih rizika poput razvoju povišenog krvnog tlaka već u vrlo mladoj dobi, zanimljiva je i prisutna kao izazov u velikom dijelu svijeta danas. Kako ste pristupili vašem istraživanju da biste otkrili postoje li ti rizici, i koliki bi mogli biti?
Ovo istraživanje sam vodio u suradnji s mojom nekadašnjom doktorandicom, Dr Peige Song, koja sada radi na sveučilištu Zhejiang u Hangzhou u Kini, te s kolegama sa Sveučilišta u Oxfordu, gdje sam od kraja 2024. gostujući profesor na Green Templeton College, a s kojima surađujem u sklopu rada “Grupe za epidemiološka istraživanja globalnog zdravlja“, radne skupine koju sam osnovao 2013. godine. Cilj nam je bio procijeniti globalnu učestalost hipertenzije, tj. povišenog krvnog tlaka, u dječjoj i adolescentnoj dobi (0-19 godina) u razdoblju od 2000. do 2020. Analizom 96 izvora podataka za koje smo procijenili da su dovoljno kvalitetni, te epidemiološkim modeliranjem uz korištenje brojnih parametara u ukupnom uzorku s više od 443,914 djece i adolescenata iz raznih dijelova svijeta, pokazali smo da se između 2000. i 2020. učestalost hipertenzije u dječjoj dobi gotovo udvostručila, s oko 3,2% u 2000. godini na više od 6,2% u 2020. godini, s tendencijom daljnjeg porasta.
Koliko je povećana opasnost za povišen krvni tlak u djece koja su pretila, smanjene fizičke aktivnosti, i nezdravo se hrane?
Otkrili smo da gotovo 19% djece i adolescenata s pretilošću, dakle svako peto, već ima i hipertenziju. To je čak osam puta više od učestalosti povišenog krvnog tlaka među onima unutar normalnog raspona tjelesne težine, gdje je učestalost tek oko 2,4%. To je doista vrlo velika i ozbiljna razlika u riziku, kojemu djeca bivaju izložena već od toliko rane dobi. Ukupno, procijenili smo da je u svijetu sada već 114 milijuna djece i adolescenata izloženo ovom povećanom riziku, što je doista zabrinjavajuće. Takva bi djeca mogla, vremenom, u znatno ranijoj dobi početi obolijevati od dijabetesa tipa 2, srčanog i moždanog udara, bubrežnih bolesti, te brojnih drugih zdravstvenih problema, negoli što smo to naučili očekivati u medicini. Iskustva kolega iz primarne zdravstvene zaštite u Ujedinjenom Kraljevstvu već su počela potvrđivati u praksi sve ovo što smo mi procijenili analizirajući same brojke na globalnoj razini. Također, oko 8% djece i adolescenata danas ima tzv. „prehipertenziju“, upozoravajući znak mogućeg napredovanja prema hipertenziji, što znači da bi ovaj problem ubrzo mogao postati još i veći.
Što vaši rezultati sada znače za globalne vlade i ministarstva zdravstva, kao i za međunarodne zdravstvene organizacije i njihove smjernice?
Ovi rezultati upućuju na potrebu poboljšanja rane dijagnostike povišenog krvnog tlaka u djece i adolescenata, jer se i pretilost, kao i hipertenzija mogu spriječiti, a posebno u toj dobi i znatno lakše vratiti u normalne vrijednosti intervencijama koje ne uključuju lijekove. No, temeljem ovog istraživanja bit će najprije potrebno na razini svjetskih organizacija uskladiti dijagnostičke standarde, kako bi se zaustavio globalni porast dječje i adolescentne hipertenzije. Dobra je vijest da možemo već sada poduzeti korake, poput poboljšanja ranog otkrivanja, te preventivnih aktivnosti poput više kretanja, zdravije prehrane, i manje vremena provedenog pred ekranima, kako bismo pomogli u kontroli visokog krvnog tlaka u djece i smanjili rizike dodatnih zdravstvenih komplikacija u budućnosti. Vjerujem da će vlade najnaprednijih država svijeta danas postati predvodnice u donošenju zdravstvenih programa kojima bi se djeci omogućio normalan rast i razvoj, a izbjegla se većina spomenutih rizika.
Otvori KEKS Pay
