Sediment bogat mineralima koji sadrže rijetke zemne metale izvađen je s dubine od 6000 metara tijekom japanske testne misije, izvijestila je japanska vlada 2. veljače, dok nastoji smanjiti svoju ovisnost o Kini u nabavi dragocjenih minerala. Japan tvrdi da je misija bila prvi svjetski pokušaj iskorištavanja rijetkih elemenata s takve dubine. "Detalji će biti pažljivo analizirani, uključujući točnu količinu rijetkih elemenata u uzorku", rekao je vladin glasnogovornik Kei Sato, nazivajući to "značajnim postignućem u pogledu ekonomske sigurnosti i sveobuhvatnog pomorskog razvoja."
Uzorak je prikupljen brodom za znanstveno bušenje na dubokom moru, nazvanim Chikyu, koji je isplovio prošlog mjeseca i zaputio se prema udaljenom otoku Minami Torishima u Pacifiku, gdje se vjeruje da okolna voda sadrži bogatstvo dragocjenih minerala.
Ova misija dolazi u trenutku kada Kina – daleko najveći svjetski dobavljač rijetkih elemenata – pojačava pritisak na svog susjeda, nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi u studenom sugerirala da bi Tokio mogao vojno reagirati na napad na Tajvan, koji Peking namjerava zauzeti silom, ako bude potrebno, piše Le Monde.
Peking je blokirao izvoz "dvostruko upotrebljivih" proizvoda s mogućom vojnom primjenom, čime je izazvao zabrinutost u Japanu da bi Kina mogla ograničiti opskrbu rijetkim zemljama, od kojih su neke na popisu "dvostruko upotrebljivih" dobara.
Rijetki zemni metali, skupina od 17 kemijskih elemenata koje je teško izdvojiti iz Zemljine kore, upotrebljavaju se u raznim industrijama, od električnih vozila, vjetroturbina i tvrdih diskova, pa do projektila. Područje oko Minami Torishime, koje pripada japanskim ekonomskim vodama, procjenjuje se da sadrži više od 16 milijuna metričkih tona rijetkih zemalja, što, prema poslovnim novinama Nikkei, čini treću najveću rezervu u svijetu.
Ovi bogati nalazi sadrže, prema novinama, procijenjenih 730 godina zaliha disprozija, koji se koristi u magnetima za telefone i električna vozila, te 780 godina zaliha itrija, koji se koristi u laserima. Peking je već dugo koristio svoju dominaciju u mnogim zemljama kao geopolitičku polugu, uključujući u trgovinskom ratu s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kina čini gotovo dvije trećine svjetske proizvodnje ruda od kojih se dobivaju rijetki zemni metali i 92% globalne prerađivačke proizvodnje, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.
Otvori KEKS Pay
Svi diljem svijeta traže izvore energije i sirovine, svoju budućnost, samo se EU bavi ugovorima sa zemljama s druge strane planeta, gotovo jednako moćnim kao i one koje su to već prije riješile i sada traže tržište za sebe. Jednostavno, zemlje BRICS-a imaju jeftine energente koji su nedostižni za EU.