Slučaj iz Dvora na Uni, gdje je zbog zanemarivanja uginuo veći broj pasa, ponovno je otvorio pitanje kontrole držanja životinja u Hrvatskoj, ali i fenomena koji stručnjaci nazivaju "animal hoarding" – nekontrolirano skupljanje životinja pod krinkom spašavanja. Upućeni u problem upozoravaju da ovakvi slučajevi nisu izolirani te da bi ih u budućnosti moglo biti sve više ako se ne promijene zakonski okvir i sustav nadzora. "To je tragedija kakvih posljednjih godina ima sve više. Nemamo učinkovit sustav kontrole držanja pasa, nismo uspjeli provesti ni potpuno mikročipiranje životinja, a dio zakonskih rješenja pokazao se neadekvatnim", ističe za 24sata čovjek upućen u slučaj iz Dvora na Uni, koji misli da će "takvih tragedija biti sve više".
Prema njihovim riječima, mnoge ovakve priče počinju dobrim namjerama. Ljudi puni empatije odluče pomoći jednom napuštenom psu, zatim drugom, pa trećem. "U Sjedinjenim Državama takve osobe nazivaju se 'animal hoarderima'. Oni iskreno vjeruju da spašavaju životinje. Svaki novi pas za njih predstavlja još jedan spašen život. Problem nastaje kada broj životinja preraste njihove financijske, organizacijske i fizičke mogućnosti, a oni to više nisu u stanju prepoznati", objašnjava.
Kako broj pasa raste, rastu i troškovi hrane, veterinarske skrbi i smještaja. U početku, piše 24sata, često postoji određeni red: životinje se hrane, liječe i imaju odgovarajući prostor. No s vremenom dolaze dugovi, iscrpljenost i kronični nedostatak novca. "Psi se množe brže nego što ih je moguće zbrinuti. Tada počinje spirala iz koje je teško izaći. Hrane je sve manje, bolesti se šire, a životinje završavaju nagurane u premalim prostorima. Neki ugibaju od gladi i iscrpljenosti, drugi od bolesti koje bi se uz osnovnu veterinarsku skrb mogle izliječiti", upozorava sugovornik 24sata.
Poseban problem predstavlja činjenica da osobe koje se nađu u takvoj situaciji često nisu svjesne razmjera problema: "Psiholozi to opisuju kao oblik poricanja. Takvi ljudi više ne mogu objektivno procijeniti vlastite mogućnosti. Svaki prijedlog da dio životinja prepuste drugima ili da prestanu primati nove pse doživljavaju kao izdaju vlastite misije. Tako se ljubav prema životinjama postupno pretvara u njihovu patnju."
Nakon tragedije u Dvoru dio stručne javnosti ponovno je otvorio raspravu o zakonima koji reguliraju držanje i uzgoj pasa. Kritike su usmjerene prema, kako tvrde, nedovoljno strogim kriterijima i slabom nadzoru. Jedan veterinar i kinološki stručnjak upozorava da se godinama zanemaruje potreba za ozbiljnijom regulacijom područja uzgoja i držanja pasa. "Dobre namjere nisu dovoljne. Bez financijskih sredstava, organizacije i podrške zajednice čak i najplemenitija želja može završiti kao mjesto na kojem životinje umiru gladne, žedne i bolesne. Na kraju ne stradaju samo psi, nego i ljudi koji su krenuli s namjerom da im pomognu", upozorava.
FOTO Skrivao se po vikendicama s 20 godina mlađom, Thompsonova supruga slala joj poruke: Tko je žena koja je smirila Janšu?
Otvori KEKS Pay
