Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Plaće u zdravstvu rasle 1200 kuna, u IT-ju 550: Evo gdje su najviše pale

U izračun prosječne plaće nisu uključeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, već samo 1,3 milijuna zaposlenih u tvrtkama i javnim ustanovama
19. ožujka 2021. u 20:38 12 komentara 8074 prikaza
Kapaciteti covid odjela karlovačke bolnice popunjeni, na respir
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Novu smo godinu otvorili s prosječnom plaćom koja je bila svega 21 kunu ispod 7000 kuna, tako da bi sljedećih mjeseci Hrvatska mogla s prosječnim primanjima probiti magičnu granicu od 7000 kuna neovisno o problemima s koronom.

Konferencija na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije HRVATSKA KAKVU TREBAMO Horvat: Pozivam svakog s valjanom osobnom iskaznicom da provjeri kako se lako podnosi zahtjev za obnovu od potresa

Prosječna neto plaća od tisuću eura, koja se često spominjala u prethodnim izbornim kampanjama, mogla bi se dosegnuti za dvije godine. Prosječna siječanjska neto plaća bila je 6979 kuna, što je 183 kuna više od primanja na početku 2020. godine. U izračun prosječne plaće nisu uključeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, već samo 1,3 milijuna zaposlenih u tvrtkama i javnim ustanovama!

Građevinarima 30-ak kuna

Na godišnjoj razini plaće su porasle 3 posto, i to u godini rekordnog pada BDP-a većeg od osam posto. Prosjek, dakako, skriva brojne razlike, pa tako i činjenicu da je svaki deseti zaposleni u državi u siječnju zaradio manje od 3792 kune neto, a dodatnih 130 tisuća zaposlenih zarađivalo je između 3793 do najviše 4179 kuna. Bez ljudi koji rade u obrtu, poljoprivredi ili su samostalne profesije, trenutačno, dakle, 650 tisuća zaposlenih zarađuje manje od 5862 kune, koliko je u siječnju bila medijalna plaća.

Za rast prosječnih plaća u prošloj godini najzaslužnija je država, koja je i najveći poslodavac stotinama tisuća zaposlenih u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi. Najveći rast plaća na godišnjoj razini bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje su u godini dana primanja skočila gotovo 13 posto, dakako više u zdravstvu nego u socijali.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u zdravstvu porasla je u godinu dana za nešto više od 1200 kuna i to s 8577 kuna u siječnju 2020. na 9809 kuna u siječnju 2021. Osim povećanja osnovice, jedan od razloga za taj skok može biti i smanjenje poreznih stopa od početka ove godine s 24 na 20 posto i 36 na 30 posto koje se najviše osjetilo na većim plaćama. Samo za siječanj u odnosu na prosinačke plaće zdravstvo je odskočilo za 500 kuna. Inače, gleda li se šire, prosječne neto plaće veće od 10 tisuća kuna ima nekoliko grupacija kao što su farmaceutska industrija, proizvodnja koksa, vađenje sirove nafte, zračni prijevoz, telekomunikacije, računalno programiranje, financijska industrija te zaposleni u znanstvenom istraživanju.

Struktura plaća pokazuje da je za mjesec siječanj neto plaće veće od 10.900 kuna primilo 130.000 zaposlenih u zemlji, s tim što većina od njih vjerojatno radi u spomenutim djelatnostima i branšama.

LOŠA PRAKSA Jabuke, mlijeko, meso iz uvoza, a na njima i hrvatska šahovnica?

U javnoj su upravi i obrani, koja ukupno zapošljava 110 tisuća osoba, prosječne plaće nešto manje od 8400 kuna te su u godini dana porasle za 450 kuna, u obrazovanju (120 tisuća zaposlenih) su prosječne plaće 7633 kune i porasle su oko 280 kuna. Najpropulzivnija branša u realnom sektoru, IT sektor telekomunikacija i informacija s ukupno 46 tisuća zaposlenih, u godini dana povećala je prosječne neto plaće oko 550 kuna na 9530 kuna. S druge strane, trgovina na malo povećala je prosječne plaće za stotinjak kuna (oko 5560 kuna), slično kao i prerađivačka industrija gdje su prosječne plaće 6300 kuna. Građevinski sektor imao je lani pune ruke posla, rastao je i obim građevinskih radova i cijene nekretnina, no plaće su se pomakle tek za 30-ak kuna, na 5600 kuna.

Gubitnik i zračni prijevoz

Manjak radnika u graditeljstvu, zasad, očito se ne prelijeva na cijenu rada onoliko koliko bi to zaposleni u građevinskom sektoru možda htjeli. U niskogradnji su prosječne plaće za mjesec siječanj bile oko 7000 kuna neto, no u stanogradnji jedva da su prešle 5 tisuća. Uz 61 tisuću zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane, odnosno turizmu, gdje su prosječne plaće pale gotovo 9 posto na nešto više od 5100 kuna, svakako su najveći koronski gubitnici, među zaposlenima, oni u zračnom prijevozu gdje su prosječne plaće smanjene za oko dvije tisuća kuna, s oko 12 tisuća kuna neto u siječnju 2020. na oko 10 tisuća kuna sada. No, i dalje su to natprosječno visoka primanja za naše uvjete.

U privatnom se sektoru očekuje zadržavanje dinamike rasta plaća iz prethodne godine, što će reći da se očekuje da će povišice u privatnom sektoru biti mršavije. Druge tranzicijske zemlje sustižu nas ili pretječu i s primanjima zaposlenih. Prosječne neto plaće veće od hrvatskih osim Slovenije imaju još i Češka, Litva i Estonija, a sustižu nas Slovačka i Latvija.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

UBOJSTVO IZ 2019.
Mladić je ubio djeda pa tijelo sakrio u šumu, ostatke tražili i lovci. Ubojica poznat zbog krađa i droge
Životno osiguranje
DODATNA ZAŠTITA
Nakon smrti oca uspjeli smo spasiti obiteljski posao zahvaljujući njegovoj brizi za našu budućnost
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • 19121942:

    Svaki hrvat kada pitas cime se bavis ima samo tri odgovora: it strucnjak sam,imam privatnu tvrtku ili imam apartmane na moru. Valjda su sve ove ostale delatnosti otisle u zapadnu evropu.

  • prcko.vita:

    U Hrvatskoj su minimalne plaće premale. Minimalna plaća bi trebala biti cca 900 EUR za punu standardnu satnicu. To bi bila cifra od koje naši mladi ljudi nebi više odlazili trbuhom za kruhom, a vjerojatno bi jedan dio ljudi i ... prikaži još!i vratio se kući iz tuđine. Zdravstvo je trenutno priča za sebe, i u zdravstvo moramo više ulagati kako bi imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i njegu. Time bi povećali kvalitetu života i produljili životni vijek.

  • viki.liks:

    nije istina, nego osssssam tisuča eura