Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Horvat: Pozivam svakog s valjanom osobnom iskaznicom da provjeri kako se lako podnosi zahtjev za obnovu od potresa

Smisao konferencije bio je na jednom mjestu okupiti sve dionike predstojećeg procesa obnove – od predstavnika izvršne i lokalne vlasti do seizmologa i strukovnih udruženja arhitekata i inženjera građevinarstva
19. ožujka 2021. u 09:45 37 komentara 33557 prikaza
Konferencija na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/43

U sklopu višegodišnjeg Večernjakova projekta ''Hrvatska kakvu trebamo'', danas od 10 sati, uoči godišnjice zagrebačkog potresa, u hotelu Westin održana je konferencija pod nazivom "Obnova Zagreba – godina dana poslije"

Zagreb: Na glavnom Trgu započela sanacija zgrade poznate po Meštrovićevom reljefu HRVATSKA KAKVU TREBAMO Može li grad Zagreb iskoristiti potres za totalnu preobrazbu?

Smisao konferencije bio je na jednom mjestu okupiti sve dionike predstojećeg procesa obnove – od predstavnika izvršne i lokalne vlasti do seizmologa i strukovnih udruženja arhitekata i inženjera građevinarstva. Kada se može očekivati puni početak procesa obnove i koliko će on trajati, koliko je dosad odobreno i potpisano odluka o obnovi na području Zagreba i okolice, može li Zagreb katastrofu koja ga je pogodila prije godinu dana pretvoriti u priliku za cjelovitu revitalizaciju svog urbanog središta po najvišim urbanističkim i građevinskim standardima 21. stoljeća, samo su neka od pitanja odgovorena na konferenciji i panel-diskusiji. 

Tijek konferencije pratite uživo na portalu Večernjeg lista:

11.10 – Održana je panel-diskusija u kojoj su sudjelovali Nina Dražin Lovrec iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva, seizmolog Marijan Herak, profesor sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata grada Zagreba, Josip Atalić, profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat. Moderator je Mislav Šimatović, zamjernik glavnog urednika Večernjeg lista. 

– Kada ste pred ovakvim kompleksnim projektom koji ima 12, 15 sastavnih dijelova, kada imate dionike koje treba uklopiti u obnovu, siguran sam da struci treba vremena. Siguran sam da će se najvjerodostojnije vidjeti obnova kad građevinska operativa izađe na teren i kad dođemo do konkretnih ugovora. Iz dana u dan će se vidjeti napredak. Slažem se s rečenicom koju su rekli prije mene: "Za svaki događaj koji se dogodi preko noći potrebno je sedam godina pripreme."

– Svi elementi jednog organiziranog procesa obnove moraju iskoriti sav hrvatski potencijal koji imamo, a bude li potrebe, imamo u našem okruženju i građevinske operative i proizvođače koji mogu povećati dinamiku – tvrdi ministar Horvat.

Na pitanje može li Zagreb iskoristiti katastrofu da napraviti revitalizaciju urbanog središta, Tihomir Matković rekao je:

– Kad krenemo u obnovu, trebamo to napraviti šire i ozbiljnije. Uključujući sve potencijale. Sada je idealni trenutak kada treba to napraviti. Ključni problem u cijelom pothvatu jest to što imamo zakonski okvir kojim ćemo unaprijediti nosivu konstrukciju samo za određeni segment zgrada, manji segment koji je bio pregledan. Ja se bojim i za one označene zelenom oznakom koje ne sudjeluju u tom dijelu. U jednom značajnom segmentu imamo zaštitu, a moramo ići naprijed i unaprijediti zgrade da budu dobre. Moramo zajedno razmišljati o budućnosti grada izvan okvira zakona koji je osigurao hitnu pomoć, to je samo jedan segment – naveo je.

– U Hrvatskoj smo, srećom, pristupom Europskoj uniji bili prisiljeni napraviti karte potresne opasnosti na suvremeni način. To je napravljeno 2010. godine i trebalo bi ih početi obnavljati. Međutim, i takve su dobra osnova za planiranje i gradnju i mislim da to neće biti glavna prepreka po obnovi – naveo je seizmolog Herak. 

Konferencija na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije
1 / 42
Konferencija Večernjeg lista na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije

– Nakon potresa diglo se strašno puno ljudi i svi su prepoznali krizu i pokušali pomoći. Multidisciplinarnost je ključ i to se vidjelo na terenu. Vjerujem da smo pri kraju što se tiče brzih pregleda i pokušavamo pripremiti baze podataka da budu priprema za proces obnove koji slijedi. Svi maštamo o nekom zakonu o potresu koji će biti unaprijed donesen i definiran i prije potresa smo upozoravali da treba učiti iz tuđih grešaka, no dobili smo dva šamara. Sada je vrijeme da naučimo iz svojih – rekao je Atalić.

Seizmolog Herak istaknuo je kako Hrvatska ima 10 seizmologa i oko pet puta premalo uređaja, na što se ministar Horvat nadovezao kako to želi promijeniti. 

– Oko 180 milijuna kuna do 2024. ide struci da bi stručnjaci rekli koji su prioriteti pa da ovih pet puta svedemo barem na dva puta – naglasio je Horvat. 

– Od svih brojeva, najgori je onaj od desetak seizmologa. Mi smo zapisali oko sedam tisuća naknadnih potresa, to sve treba netko obraditi, izračunati. Država bi mogla razmisliti da dâ dvije, tri stipendije za najbolje studente koji će postati seizmolozi. Pada nam broj studenata nakon zagrebačkog potresa – dodao je Herak. 

– Struka nije zaboravila na potrese. Malo smo zaspali s održavanjem zgrada. Vidjeli smo da su dimnjaci, tisuće njih, oštetili i ugrozili zgrade, a to je s gledišta naše struke nedopustivo. Moramo raditi preglede i vidjeti koje su zgrade potencijalne ugroze i sanirati te elemente – rekla je Nina Dražin Lovrec.

Mostar: Zdravko Mamić nakon potvrđene zatvorske kazne sazvao konferenciju za medije OPASNE OPTUŽBE Mamić ne prestaje: Vekiću, u kojem ste hotelu Dubaiju bili s ljubavnicom i njenom kćeri?

– Mislim da je naša struka došla do percepcije da je neophodna i da se respektira – dodala je.

Atalić se osvrnuo na seizmički certifikat koji bi svaka trebala zgrada trebala dobiti. – Mi smo kao konstruktori morali definirati razine, svjesni da nije moguće sve obnoviti na razini četiri. Razina četiri razina je danas važećih procesa, stopostotna sigurnost. Certifikatom želimo zaštiti naše inženjere da ih se ne optužuje ako dođe do oštećenja. Služi za jasnu komunikaciju prema građanima, vladajućima. Morate donositi strategiju da se kontinuirano provodi obnova i procjena rizika – rekao je dodajući kako u Zagrebu nema zgrada kojima je nužno rušenje.

– U Zagrebu nemamo zgrada koje ugrožavaju prolaznike, sve se zgrade mogu rekonstruirati, samo je pitanje cijene – dodao je.

– Novca nema nikad dovoljno da bismo završiti proces obnove. Želja je da se sve oštećeno obnovi. Na prostoru smo na kojem se očekuju ponovna podrhtavanja, a dogodit će se. Što je dinamika obnove brža i bolja, to ćemo taj proces dočeti spremniji – tvrdi ministar Horvat dodajući kako se neće ugovarati posao za koji neće biti osigurana sredstva. 

 – Razmišljamo o raznim subvencijama. Ne želimo pred izbore obećavati sve i svašta, ali Vlada želi napraviti pokrivanje kamatne stope. Već smo danas spremni kamatnu stopu financirati, bez obzira na to kakva ona bila. Siguran sam da i bankarske institucije neće otići predalako u definiranju kamatne stope bez obzira na to što država ima dobru volju preuzeti taj dio na sebe – zaključio je ministar. 

10.45 – Izlaganje je održao Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba.

– Zavod je odmah krenuo s izradom projektnih zadataka i osnivanjem multidisciplinarnih platformi za obnovu. Utvrdili smo osnovne ciljeve i izvršili pregled digitalizacije procesa – naveo je.

JEDNOGLASNA ODLUKA Grad Zagreb će podmiriti račune struje građanima u stambenim kontejnerima

– Kažu da je 12 biblijski sretan broj, ima simboliku. Nadam se da će i nama biti sretan. Prošlo je 12 mjeseci od potresa, okupili smo 12 fakulteta i instituta i, s obzirom na COVID-10, održali 120 radionica i koordinacija, imamo 12 sektorskih modela obnove. Nadamo se da će ova brojka i dalje ostati sretan broj – rekao je.

Opisao je kakav se Zagreb želi postići. – Grad mora postati atraktivan za stanovnike, za posjetitelje i potencijalne ulagače. Moramo imati grad koji živi 24 sata dnevno, urbano održiv, prilagodljiv i otporan. Moramo imati 15-minutni grad, sve sadržaje na jednom mjestu. Govorimo o klimatskim promjenama, zakonska obveza nam je učiniti ga klimatski neutralnim do 2050. godine, mislim da možemo i prije – tvrdi.

– Partneri u cijelom procesu su Vlada i Ministarstvo. Upravo u sinergiji svih institucija možemo doći do kvalitetnog rezultata. Obnova mora biti pokretač gospodarstva, slažem se s time – ustvrdio je na svom izlaganju.

– Nova gradnja zadovoljava sve standarde, međutim postojeći građevinski fond nastao je nakon potresa 1880., čak je i dio Zagreba preko Save nastao '50-ih godina pa standardi i gradnja nisu sukladni današnjim standardima. Grad bez ljudi nije grad. Ovaj grad su uvelike prvo činili njegovi stanovnici i građani. Ako ih izgubimo, povijesna cjelina doživjet će promjene i treba nam jedan od osnovnih ciljeva biti da to zaustavimo, navodi te kao sljedeće korake ističe razvoj i unapređenje horizontalne i vertikalne međuinstitucionalne mreže, unapređenje regulatornog okvira, polazišna za novu generaciju prostorno-planske dokumentacije. 

10.08 – Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat održao je izlaganje o obnovi Zagreba. 

– Stanemo pred ogledalo i pogledamo sami sebi u oči i jedno ne možemo izbjeći: možemo zaključiti da za katastrofu ovakvih razmjera i potrese u ožujku i prosincu, na takvu situaciju nismo bili spremni i nismo bili pripremljeni. Možda zvuči grubo i teško, ali to je istina – naveo je te dodao kako se s brojnim institucijama već godinu dana radi na organizaciji sustava pravila ponašanja.

– Sve će biti u redu. Bit će. Ja u to vjerujem – ustvrdio je te se osvrnuo na ono što je napravljeno u proteklih godinu dana. 

– Imali smo Zakon o gradnji koji nije bio primjenljiv za proces obnove. Morali smo eliminirati, skratiti, ubrzati i stvoriti ipak drukčija pravila ponašanja. Morali smo stvoriti podzakonske akte – naveo je dodajući kako je struka imala ključnu riječ.

Konferencija na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije | Autor : Davorin Visnjic/PIXSELL Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL 19.03.2021., Zagreb - U Hotelu Westin odrzala se konferencija na temu Obnova nakon potresa godinu dana poslije u organizaciji Vecernjeg lista. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Osnovan je Fond uz dosta polemika o tome treba li nam zavod ili fond. Ključno je da institucija mora biti efikasna. Oko 20 zaposlenika Fonda na čelu s ravnateljem osmišljava tendere putem kojih će se ugovarati konkretni posao, naveo je te dodao: – Kada dobijemo financijsku omotnicu, moramo biti spremni za ugovaranje. 

Kao provedene aktivnosti naveo je i organizaciju privremenog smještaja i ostalih nužnih potreba za život građana, utvrđene mjere pomoći poduzetnicima koji koriste poslovne prostore u vlasništvu Republike Hrvatske, financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje građana, dodjeljivanje novčane pomoći građanima za hitne sanacije, izradu procjene štete, izradu aplikacije za podnošenje zahtjeva za obnovu, tiskanje vodiča za građane i osnivanje informativnog centra te mobilnih timova.

– Zahtjevi i stjecanje prava podliježu određenom zakonodavnom okviru i rokovima. Pozivam građane da iskoriste svoje pravo i želim jasno napomenuti – generirati tezu da zahtjevu treba priložiti 90 papira zločesta je teza. Pozivam svakog da s valjanom osobnom iskaznicom provjeri kompleksnost procesa podnošenja zahtjeva i molim sve medije da argumentirano građanima pokažemo na koji način se jednostavno podnose zahtjevi. Oni ne moraju brinuti što se u pozadini generira nakon njihova potpisa na zahtjev. Oformili smo sustav unutar kojeg službenici ministarstva dohvaćaju sve potrebite dokumente, a danas postoje u nekom od registara – rekao je ministar.

Naveo je kako je procjena štete nakon potresa 22. ožujka 11,6 milijardi eura, a nakon potresa 28. i 29. prosinca ona iznosi 5,5 milijardi eura.

– Moramo startati s konkretnim poslom i po uzoru na neke zemlje koje to rade efikasnije od nas. U četiri prioriteta vratiti vitalne funkcije, vratiti u normalu ključnu infrastrukturu, u život vratiti škole, bolnice i sustave javnih servisa i četvrti korak koji je pred nama ide prema tome da segment privatnog doživi prve natječaje i ugovore – rekao je ministar.

Predsjednik uprave Tehnike Nedostaje ih 100 tisuća: Kvalitetni radnici su otišli, za obnovu ćemo ih morati uvoziti iz Bangladeša i Indije

– Potresi su nas osvijestili da uvijek moramo voziti na dva paralelna kolosijeka. S jedne strane definirali smo pravila ponašanja za potresom pogođena potresom, onda nam se dogodio drugi, na drugom području, pa smo morali mijenjati zakon. Mislim da je to signal da Hrvatska treba univerzalni zakon primjenjiv na svim područjima, da pravila ponašanja definiramo puno, puno prije. Svjesni smo činjenice da su nam u gradovima zgrade starije od 100, 150 godina. Nije pametno početi graditi na Banovini ili u Zagrebu dok projekcije i matematički izračuni s novim inputima i koeficijentima ne budu garantirali sigurnost obnove koja mora zadovoljiti parametar da nakon prvog sljedećeg potresa objekti ne dožive vidna oštećenja. Nakon što budemo sigurni i nakon što struka bude sigurna, tek će tada biti dovoljno kvalitetna podloga za političku obnovu što se mora srušiti, što se može obnoviti – tvrdi.

10.00 – Konferenciju je otvorio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić

– Danas razgovaramo o sadašnjosti i budućnosti. Tri stvari su ključne, prije svega brzina. Moramo se pokrenuti i brže krenuti s obnovom Zagreba jer to naš glavni grad i stanovnici zaslužuju. Bitno je naglasiti da obnova mora biti kvalitetna i poštovati sve standarde struke. Zagreb mora sačuvati svoju prepoznatljivosti i ono što ga čini Zagrebom. Jako je bitno da se vlast i oporba maknu od politikantstva i prepuste struci da posao odradi maksimalno kvalitetno. Moramo biti strpljivi da bismo napravili posao kvalitetno. Vjerujem da će današnja rasprava ići u tom smjeru, da svi zajedno nađemo bolje i kvalitetnije rješenje. Lako je kritizirati, međutim teško je nuditi rješenja. Postoje novci, a sada svi trebamo razgovarati – rekao je Klarić. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

IDENTITET JOŠ NEPOZNAT
Prodavačica na kiosku navodno prepoznala nestalu ženu: Svako ljeto dolazi na Krk, zna i hrvatski
Gospodin Fin
Osvojite vrijedne nagrade
Osvoji 15.000 kn nagrade: Razveseli svoju školu i postani financijski znalac kao Gospodin Fin!
  • billynik:

    Država trebao obnoviti infrastrukturu a stanove trebaju obnavljati njihovi vlasnici koji su ih ionako dobili besplatno. Ne vidim nikakvog razloga zašto bi država našim novcem obnavljala nečije privatno vlasništvo, tim više jer većina tih vlasnika ima po nekoliko stanova. Pomoći ... prikaži još!i treba samo onima kojim je to jedina nekretnina i kojima je to krov nad glavom.

  • senijor121:

    Sve one koji su zanemarili odražavanje i obnovu oronulih zgrada koje su bile ruglo i sramota i koji nisu u stanju ih obnoviti treba iseliti, naročito u otetim i nacionaliziranim nekretninama.. Nije pošteno da im hrvatski narod to obnavlja i ... prikaži još! gradi da oni to mogu skupo prodati

  • SamoIstina:

    Ne volim ovog Horvata, kao niti vladu čiji je ministar, no za sinošnji sraz na HTV-u sa onom odlikovanom drugaricom iz Gline, odobravam do slova. Navikla bagra živjeti bez rada, na državnoj pomoći, još u onoj zločinačkoj državi nakon što ... prikaži još! su obrili brade i spremili šajkače, svi stavili troroge partizanke, kape Titovih ubojica i terorista i to nakon 15. svibnja 1945. uzeli "pemzije" i radili što ih volja, srbovali i četn.ik ovali po tim krajevima, devedesetih godina povaljali balvane i zgrabili oružje. Danas bi opet isto, ali prije im daj struju, vodu, nove kuće, a slijepi Medved na čelu sa Plenkisavom odobriti će zakon za nove "pemzije", samo da ne bude i izostataka .. Mislim da Hrvati trebaju pomalo pregledati svoje odore, "presvijetlo oružje" i drugo potrebno za skidanje neizdrživog jarma sa šije ..