Naslovnica Vijesti Svijet

Prvi put Europa je jedinstvena protiv Trumpa: Ne diraj Iran, s njim trgujemo

Iran je s Njemačkom potpisao desetak milijardi vrijedne ugovore, a s Francuzima dogovorio kupnju 118 Airbusova.
07. svibnja 2018. u 13:10 15 komentara 2438 prikaza
Emmanuel Macron, Theresa May i Angela Merkel ne vjeruju da Iran krši nuklearni sporazum
Foto: Reuters/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Do kraja tjedna američki će predsjednik Donald Trump donijeti odluku hoće li raskinuti nuklearni sporazum s Iranom i time pokrenuti novu svjetsku krizu neslućenih razmjera. Na nju je već upozorio francuski predsjednik Emmanuel Macron kazavši kako će potencijalni izlazak SAD-a iz tog sporazuma “otvoriti Pandorinu kutiju koja će dovesti do novih ratova širokih razmjera s teškim posljedicama”. Ili će nekim čudom Trump ipak zaustaviti prst na crvenom gumbu. Sve je kao u filmovima, ili kao neki deja vu: tvrdo krilo američkih političkih dužnosnika pod svaku cijenu podilazi izraelskim i saudijskim interesima i želi uništiti Iran ekonomski, politički, vojno, bilo kako, samo da Iran ne igra aktivnu ulogu u regiji. Pri tome ih ne zanima dugovječnost perzijske civilizacije koja je u svijet utkala nebrojene obrazovne, umjetničke i humanističke vrijednosti: u Iranu vide tek prokletog protivnika kojega treba zgaziti i uništiti. Lažnim vijestima, lažnim optužbama, bilo kako.

Pozicioniranje Iskorak na Srednji i Bliski istok: IND-EKO predstavio se na iranskom tržištu

S druge strane stoji Europa koja za sada nije podlegla pritiscima Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua ni financijski moćnom saudijskom princu Mohammadu bin Salmanu. Ne žele nove sukobe s Iranom i tu su do sada pokazale povijesnu razinu odgovornosti i sklad sve tri velike europske sile: Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Već dugo nismo vidjeli da sve tri sile guraju zajedno protiv Amerike. Vrijeme će pokazati je li to neka nova politika Europe.

Europska unija, uz Rusiju i Kinu, oštro se protivi namjeri Trumpa koji je pod velikim utjecajem i pritiskom židovskog lobija u SAD-u, predvođenim njegovim zetom Jaredom Kushnerom, koji je ortodoksni Židov iz obitelji koja je preživjela holokaust. Njegova supruga Ivanka, Trumpova kći, zbog njega se preobratila na židovsku vjeru. Izrael je najveći protivnik nuklearnom sporazumu s Iranom jer smatraju da će ukidanjem sankcija Iran postati jači, vojno moćniji te financijski ojačati, i na taj način će moći još više financirati militantne skupine kao što su libanonski Hezbollah, palestinski Hamas i islamski džihad koji predstavljaju prijetnju za opstanak izraelskoj državi. Uz Izrael, glavni zagovornik izlaska SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom je Saudijska Arabija koja je izgubila gotovo sve bitke s Iranom – u Iraku, Jemenu, Siriji i Libanonu.

Hormuški tjesnac

Iako Izrael i Saudijska Arabija te još neke zaljevske zemlje, vjeruju da bi izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom značio da će američki brodovi blokirati izlazak iranskih tankera iz Perzijskog zaljeva te spriječiti iranski izvoz nafte, zbog čega bi moglo doći do frontalnog sukoba američkih i iranskih snaga u Hormuškom tjesnacu, do toga neće doći jer to ne bi bila odluka UN-a, već tek jedne zemlje članice. Bilo kakva blokada Perzijskog zaljeva predstavljala bi kršenje međunarodnog prava. Jasno je da Donald Trump za svoju odluku o izlasku iz nuklearnog sporazuma s Iranom nema nikakve međunarodne političke podloge, već su tu u pitanju samo novac i obiteljske veze.

Da svijet strahuje kako bi mogući izlazak SAD-a iz nuklearnog sporazuma mogao izazvati nove sukobe i nestabilnost, ne samo na Bliskom istoku nego u cijelom svijetu, dokazuje i činjenica da je više od 500 parlamentaraca iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke objavilo otvoreno pismo u kojem pozivaju Kongres da učini sve što je moguće da spasi nuklearni sporazum s Iranom i da osujeti namjeru američkog predsjednika Donalda Trumpa da izađe iz sporazuma. Parlamentarci tri najveće europske zemlje istodobno upozoravaju na moguće “kobne posljedice” u slučaju američkog raskida sporazuma s Iranom.

Da podsjetimo, sporazum o iranskom nuklearnom programu koji je Teheran u srpnju 2015. postigao sa šest svjetskih sila nalaže da se broj centrifuga kojima se obogaćuje uran smanjuje s 19 tisuća na šest tisuća u idućih deset godina, a Iran smije koristiti samo starije modele centrifuga, umjesto produktivnijih modernih tipova. Uran se smije pročišćavati samo na niskoj razini od oko četiri posto; dovoljno za gorivo za reaktore, ali apsolutno nedovoljno za nuklearno oružje, za koje je potrebna 90-postotna čistoća urana.

Prema sporazumu, Iran je morao drastično smanjiti količine uskladištenog niskoobogaćenog urana s tadašnjih 12 tona na 300 kilograma, i to tako što će razliku izvesti u Rusiju. Zauzvrat su se trebale postupno ukidati gospodarske sankcije na izvoz iranske nafte, bankarske poslove i druga područja. Embargo Ujedinjenih naroda na iranski uvoz i izvoz konvencionalnog oružja ostao je na snazi još pet godina. Uvoz opreme za iranski program balističkih projektila bit će zabranjen još osam godina.

Sporazumom je dogovoreni mehanizam automatske obnove sankcija ako se utvrdi da Iran krši dogovorene uvjete.

Oštre protumjere

Izlazak Trumpa iz nuklearnog sporazuma neće promijeniti prvobitno stanje, s obzirom na to da SAD nikada nije ukinuo sankcije Iranu, štoviše, odrazit će se na američko gospodarstvo s obzirom na to da je Iran najavio oštre protumjere. Naime, Teheran, koji je sedmi izvoznik nafte u svijetu, zaprijetio je zamjenom dolara za euro u transakcijama, što bi bio veliki udarac za gospodarstvo SAD-a. Osim što će početi obavljanje deviznih transakcija u eurima, a ne u dolarima, nova iranska politika poticat će državna tijela i kompanije povezane s državom da u svojim transakcijama povećaju korištenje eura na račun američke valute. Isto tako, Teheran je najavio da narudžbe trgovaca za nabavu robe iskazane u američkoj valuti više neće moći proći kroz uvoznu proceduru. Tu odluku da “dolaru nema mjesta u iranskim transakcijama danas” osobno je donio vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Khamenei.

Ovo je prvi korak kojim iranska vlast želi pokazati da ima sredstva da odgovori Trumpu. Takav potez mogao bi dovesti do toga da i neke druge države prijeđu na obračune u eurima, na primjer Rusija, što bi, prema mišljenju gospodarskih analitičara, moglo dovesti do kolapsa u američkom gospodarstvu koje je u deficitu od više od 200 milijardi dolara.

Sigurno je da zemlje članice EU neće izaći iz nuklearnog sporazuma zbog na stotinu milijardi vrijednih ugovora sklopljenih s Iranom po ukidanju međunarodnih gospodarskih sankcija, za što je preduvjet bio sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa. Italija je s Iranom potpisala ugovore u vrijednosti više od 45 milijardi eura. Među njima je i ugovor sklopljen s talijanskom grupacijom Danieli koja se bavi proizvodnjom čelika i strojeva te preradom metala vrijedan 5,7 milijardi eura kojim će Iran opskrbiti teškim strojevima i drugom opremom. Također, predsjednik Irana Hassan Rohani je u Parizu s Bouyguesom, jednom od najvećih svjetskih građevinskih kompanija, dogovorio gradnju produžetka međunarodnog aerodroma u Teheranu, što uključuje i suradnju s francuskim zračnim operaterom ADP-om. S francuskom građevinskom kompanijom Vinci sklopljen je ugovor o gradnji novih terminala u zračnim lukama u Isfahanu i Mashadu.

Zanimljivo je da su se dva ugovora sklopljena u Francuskoj pokazala ključnima ne samo za Iran već i za drugu stranu. Vodeći iranski proizvođač automobila Iran Khodro (IKCO) s Peugeotom je sklopio ugovor o modernizaciji tvornice koja je s proizvodnjom krenula sredinom 2017. Početni plan je proizvodnja 200 tisuća vozila modela Peugeot 208, 2008 te 301, za što je Peugeot predvidio ulaganje od 400 milijuna eura u razdoblju od pet godina. Peugeotu bi izlazak na atraktivno iransko tržište koje broji 78 milijuna ljudi omogućio nadoknadu gubitaka iz 2012. kad je kompanija izgubila deset posto svjetskih isporuka. Drugi ugovor, onaj s europskim proizvođačem Airbusom o kupnji 118 zrakoplova modela A320, A330 te A350-1000 za 27 milijardi eura, Iranu je omogućio obnovu i modernizaciju vlastite zračne flote, a Airbusu osigurao prednost u odnosu na američkog rivala Boeing. S Njemačkom je Iran potpisao desetak milijardi dolara vrijedan ugovor o gradnji 100 plinskih turbo-kompresora i kupnji stotinjak lokomotiva.

Sve izvjesniji Trumpov izlazak iz nuklearnog sporazuma s Iranom odrazio bi se ne samo na međunarodnu scenu jer bi mogao izazvati nove napetosti i ratove na Bliskom istok, već i na sam Iran gdje bi zasigurno oslabio reformske snage i položaj predsjednika Rouhanija. A to bi dovelo do nove radikalizacije Irana.     

Ilustracija DOLAR SKOČIO Cijene nafte na najvišim razinama od studenoga 2014. Kim Jong UN SJEVERNA KOREJA Pjongjang upozorava Amerikance da ne provociraju: 'Mogli bi vratiti stanje na polaznu točku' Donald Trump Nove optužbe Nema kraja aferama: Trump sam napisao pismo o svom "zadivljujuće odličnom" zdravlju

VIP izdvaja za Vas

  • Andro:

    Velika Britanija, Francuska i Njemačka vode suicidnu politiku baziranu isključivo na materiji. Rezultat je katastrofalno stanje ubutar tih zemalja koje sve više liče na bejrut osamdesetih. Oni su zadnji koji imaju reči bilo što i bilo kome.

  • marengo:

    Što Hassan na "Večernjem" godinama lobira za Iran,Hesbolah i Assada!!! Što li je to tako? Hehehe

  • Lisac:

    Prvi put Europa je jedinstvena protiv Trumpa: Ne diraj Iran, s njim trgujemo. A što ako vas Izrael prozove da ste antisemitisti zbog ove izjave?