Karl Kastner i Herman Öhler prvi su u Srednjoj Europi uveli katalošku prodaju i fiksne cijene. U Grazu su u 19. stoljeću otvorili prvu robnu kuću u Austro-Ugarskoj, za koju su im bečki arhitekti Fellner i Helmer projektirali veliku i bogato ukrašenu dvoranu sa staklenim svodom, a imala je ventilaciju, pneumatsku poštu, kavanu s glazbom te dva lifta od mesinga i brušena stakla, s pravim crnim liftbojem. Ali bili su Židovi.
Kad je došao nacizam, njihovi sinovi Franz Öhler te Richard i Albert Kastner prenose tvrtku na svoje zetove arijce, i bježe u Zagreb, gdje je im je od 1879. uspješno poslovala jedina filijala. Budu uhićeni, a Öhler čak otpremljen u konclogor Buchenwald, gdje je, doduše, doživio oslobođenje 1945., ali je preminuo ubrzo nakon toga. U NDH su im robnu kuću u Ilici preimenovali u Kastner & Grgić, da bi Božić 1945. dočekala kao Narodni magazin. Pošto je socijalizam omekšao, depresivno ime skraćeno je u Na-ma, a poduzeće je do 70-ih otvorilo još 16 podružnica, od kojih postoje još samo dvije: osim kuće-majke u Ilici, ona na Kvaternikovu trgu u Zagrebu.
Sve 5 osim jednoga što se provlači iz kolumne u kolumnu a to je prezir prema svemu što je naslijeđe socijalizma.