Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 63
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
GRAĐEVINA

Profitabilnost, ali i kvaliteta napadnuti sa svih strana

građevina
Hrvoje Jelavić/Pixsell
12.10.2023.
u 10:16

Strabag je obranio vrh, Dalekovod i s padom izvoza 40% drži visoku razinu, eksplozivan rast VMD Standarda, oporavak GP Krk… Neizravan udio građevinarstva u BDP-u puno je veći od službenih 6 posto.

U godinama tektonskih poremećaja na brojnim tržištima, poslovanje građevinske industrije u 2022. uokvirilo je jačanje generalnih trendova nesigurnosti. Tržišna utakmica bila je naročito obilježena snažnim inflatornim pritiscima, a hrvatski građevinari branili su svoje pozicije, a dio ih je uspio generirati i višestruki rast. Otkriva to i lista Top 505na kojoj je Strabag ne samo drugi građevinar u RH s rastom prihoda od 37,7%, već mu je zarada lani porasla za visokih 41,12% (na 5,66 milijuna eura). Hrvatsko poslovanje austrijskog građevinskog koncerna, kad se uzmu u obzir najvažniji subjekti koji nastupaju na ovom tržištu, lani je doseglo blizu 260 milijuna eura prihoda.

U tom iznosu Strabag, čije poslovanje vodi direktor Veljko Nižetić, sam nosi 184,18 milijuna eura, a Strabag AG Glavna podružnica Zagreb daljnjih 44,15 milijuna, te se ostatak odnosi na članice Pomgrad inženjering, BGH Bitumen Adria i Mineral IGM. Za navedeno postoji očito ne jedan nego više razloga, a ključno je što je Strabag naplatio dio potraživanja iz ranije dvije godine koje su u koroni dokazivali. Tako je lani povećana profitabilnost nakon smanjenja 2020. i 2021., te dodatno značajno rasla produktivnost po zaposleniku, potvrđuje Nižetić. Treći mogući faktor rasta, a to je generalno rast cijena gradnje koji je važno obilježje 2022., ovdje ne igra ulogu; naime, građevinska industrija ne prelijeva to na svoje marže, pa je profitabilnost građevinara postala glavni izazov slijedom rasta raznih inputa uključujući plaće zaposlenika. Neke su tvrtke, apsurdno, čak imale pritužbe sindikata da plaće stalno rastu na osnovu inicijative same uprave, dakle bez da su se sindikati za to izborili, no to nedostatkom radnika diktira tržište rada.

Kako iz svoje prizme stanje objašnjava predsjednik Uprave tvrtke ING – GRAD, mr. sc. Branislav Brizar, zbog prisutne inflacije i oni su morali plaćati veću cijenu ulaznih parametara na projektu, a kroz 2021. i 2022. u nekoliko navrata raditi korekciju dohodaka djelatnika. Ta je situacija u znatnoj mjeri doprinijela da su već ugovoreni projekti, kaže, manje profitabilni od očekivanog.

“Ne samo mi, već su i druge tvrtke iz industrije na novo nuđenim projektima na znatno više korigirali cijene ponuda, kako bi u istu uključili trošak inflacije (povećanje cijena) te povećanje osobnih dohodaka djelatnika. Navedeno ima za posljedicu da investitori zbog znatno većih cijena prispjelih ponuda u odnosu na planirani budžet privremeno odustaju od projekta ili iznađu dodatna sredstva potrebna za realizaciju”, kaže Brizar, utemeljitelj kompanije koja stabilno posluje 30-ak godina. U samom vrhu i po rastu ukupnih prihoda i prihoda po zaposleniku bila je i lani, ali s nešto manjom zaradom u odnosu na 2021.

Cijena gradnje raste, ali…

Vlasnici tvrtki u ovoj industriji ne mire se lako s manjim iznosima profita, što je znakovito i suprotno nastavku trenda rasta cijena gradnje u 2022. Zanimljivo, zabilježeno je i da je taj pokazatelj kretanja u nas veći od EU prosjeka, tako da je rast indeksa cijena gradnje lani bio veći za 33% u odnosu na 2019. Kako se cijene u sektoru ne prelijevaju na rast pokazatelja profitabilnosti, moguće je da su iste poletjele znatnije i zbog veće tržišne potražnje. Posla je u izobilju pa je jagma i za izvođačima koji rade sve više, od postpotresne obnove do projekata financiranih iz NPOO-a, a tu su i privatne investicije.

57 posto

narasla je vrijednost novih narudžbi u drugom tromjesječju 2023. u odnosu na isto lanjsko razdoblje

U takvim okolnosti lani su prihodi rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 14%, dok su rast po višim stopama od prosjeka prema Top 505 redom ostvarili: Strabag (+37,68%), Radnik (+55,6%), GP Pionir (20%). ING – GRAD (+40%), Tromont (+47,7%), Međimurje MPP GP (21,7%) i Projektgradnja plus ((+41,1%), koja snažno kreće naprijed potaknuta vlasničkim promjenama i poslovanjem izvan nekadašnjeg sustava Agrokora.

Lider sektora na Bisnodeovoj ljestvici ostaje Kamgrad, tvrtka u vlasništvu poduzetnika Dragutina Kamenskog. Obranili su prvu poziciju zabilježivši 16,30%-tni pad prihoda, pa čak i unatoč navedenih zagriza u profit i zarade koja je pala za 56,58% – na 6,70 milijuna eura. Ipak, Kamgrad je i dalje u vrhu i po tom pokazatelju.

“Kamgradu je u 2022. ključan bio kontinuitet uspješno obavljenih poslova i zadovoljnih investitora, koji nam omogućuje da punimo knjigu narudžbi”, navodi Dragutin Kamenski, vlasnik kompanije koja je na 1. mjestu na listi hrvatskih graditelja s ukupnim prihodom od 1,476 milijardi kuna i maržom od oko 4,7%. Blagi pad prihoda Kamenski pojašnjava u kontekstu nastavka problema s Covidom i oružanim sukobom u Ukrajini, te u segmentu dobavljivosti i rokova u opskrbnom lancu, i nestabilnosti cijena. Sve je to “prouzročilo dozu opreza kod ugovaranja novih poslova”.

“Pronalazak kvalitetne radne snage na tržištu rada već duže je izazovan i stoga smo primorani sve više i češće uvoziti istu ili koristiti novonastale podizvođače koji koriste uvoznu radnu snagu. Razvidno je da se sam proces dobivanja radnih dozvola za strane radnike usporio, potrebna je optimizacija takvog procesa, jer najčešće se posao obavi dok radnici dođu i budu zakonski spremni na rad u Hrvatskoj ili većina stranih radnika odustane zbog dugog čekanja na izdavanje radne dozvole”, kaže Kamenski.

Kamgrad je u 2023. nastavio sa svojim core businessom u svim segmentima visokogradnje (hoteli, distributivni centri,..), ali počeo je i s izgradnjom dva infrastrukturna projekta (brza cesta) te aktivno sudjeluje u cjelovitim i konstruktivnim obnovama javnih zgrada koje su pogođene i oštećene u potresu (škole, fakulteti, bolnice).

Zagrebački Dalekovod, u svojoj domeni apsolutni lider, nakon lanjske dokapitalizacije ove godine očekuje ‘boom’ projekata u energetici i željezničkoj infrastrukturi, a s lanjskim je padom prihoda (-24,9%) peta kompanija u sektoru. No, istovremeno je ukupno 76. hrvatski izvoznik na ljestvici Top 100 izvoza, čak i lani s padom izvoznih aktivnosti za 40%.

Eksplozivnim rastom na ljestvici Top 100 trend prihod smjestile su se i grupacija VMD Standard (+ 289,1%) i njihova članica VMD Model (+309,6%), ali i inozemna podružnica talijanske tvrtke CID S.R.L. (+247,7%), poznata po projektu izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rovinj. Također, nakon pada prihoda u 2021. (-8%) krčki građevinar GP Krk bilježi u 2022. oporavak: sa 103,34 milijuna eura prometa, odnosno s većim prihodima za 12,45% u odnosu na raniju godinu popravio je poziciju i postao četvrti hrvatski građevinar u poretku.

U godini završetka mega projekta Pelješkog mosta, najveći sektorski pad (-38,4%) bilježi hrvatska podružnica kineskog CRBC-a. Izvođač radova za projekt nove prometnice čiji je investitor Bina Istra je tvrtka Bouygues Travaux Publics (-23%), još jedna strana podružnica u RH u kojoj raste i broj radnika, što svjedoči i o dugoročnijem interesu za poslove na hrvatskom tržištu, no lani je zabilježen i njihov pad prihoda (-23%). Pad prihoda Osijek – Koteksa, pak, iznosi 4,9%.

Sve su te kompanije vrh sektora u 2022. u kojem je radilo oko 134 tisuće zaposlenika u 25.544 poduzeća, čiji je broj rastao po prosječnoj stopi od 10,5%. Pored toga, izvoz je u građevinarstvu lani rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 12,3%, a investicije po prosječnoj godišnjoj stopi od 16,6%. I ove godine, unatoč prvim znacima usporavanja planiraju se nova ulaganja u modernizaciju, a u pojedinim analizama poslovanje bi trebalo donijeti još veće prihode.

Prema DZS-u, vrijednost izvršenih građevinskih radova koje su s vlastitim radnicima ostvarili poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih u drugom je tromjesečju porasla za 36,9% (na 1,67 milijardi eura) u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je vrijednost novih narudžbi porasla za 57%. Prema Mirjani Čagalj, potpredsjednici HGK za graditeljstvo i promet, privremeni podaci za lipanj pokazuju da je obujam građevinskih radova bio veći za 3,8% nego u lipnju 2022. te za 0,7% u usporedbi sa svibnjem 2023. Kad usporedimo prvih šest mjeseci ove i prošle godine, kaže, također je rastao za 3,2%, a razlog je – obnova.

“Svakako nam je drago što se obnova zahuktava. No, to znači i da imamo svojevrsno usko grlo po pitanju pronalaska građevinske operative. Dosta tvrtki već ima unaprijed angažirane resurse. U HGK s Ministarstvom radimo na tome da izbalansiramo broj projekata i broj građevinske operative tako što redovito najavljujemo natječaje. Vjerujemo da će se situacija smiriti i kako se projekti iz Fonda solidarnosti, barem ovi kompleksniji, privedu kraju”, navodi Čagalj.

Po pitanju daljnjeg razvoja građevinarstva u RH, kaže da možemo očekivati desetljeće ubrzanog razvoja. Veliki su faktor europska sredstva, kako ona uspješno iskorištena iz Fonda solidarnosti, tako i ona iz NPOO-a i ostalih mehanizama.

“Najveće investicije očekuju nas u željezničkoj infrastrukturi te se očekuje da će u idućih 10 godina biti uloženo više od 4 milijarde eura. Možemo očekivati da građevina još snažnije zauzme ulogu motora pokretača drugih industrija. Direktan udio građevinarstva u BDP-u je gotovo 6 posto, ali indirektan je puno veći”, ističe Čagalj.

Dva su ključna izazova s kojima se već neko vrijeme borimo. Kao prvi ističe usporavanje u gradnji stanova i kuća u Njemačkoj, što izravno utječe i na hrvatske dobavljače materijala i proizvoda.

“Druga stavka je radna snaga i tu moramo osvijestiti da nismo jedini u toj utakmici. Moramo voditi računa o adekvatnim radnim uvjetima, a posebice o sigurnosti radnika”, kaže Čagalj.

Cijene su se relativno stabilizirale te su trenutni najveći izazov nedostatak kvalificirane radne snage, neuređenost tržišta uvoza radne snage i dugo vrijeme potrebno za ishođenje radnih dozvola. Planiranje priječi i dug period od predaje ponuda do odabira izvođača od strane investitora kada su u pitanju javni naručitelji. Tome doprinose često neutemeljeni prigovori pojedinih ponuditelja te sporost administracije u donošenju odluke. Slika je to stanja koju dopunjuje magistar Brizar. Kako je na tržištu prisutan nedostatak kvalitetne radne snage, a većinu obrtničko-instalaterskih radova građevinske tvrtke kao nositelji projekta podugovaraju s manjim specijaliziranim firmama, “u zadnje se vrijeme često događa da kada već ugovoreni posao treba realizirati, podizvoditelji ne stoje iza ponude, već traže povećanje cijene kao uvjet potpisa ugovora o podizvođenju. Isto nositelji projekta nisu u mogućnosti realizirati, prvenstveno zbog jasno propisane dokumentacije o nabavi u slučaju javnih naručitelja”. U tom slučaju su nositelji ugovora prisiljeni tražiti druge podizvoditelje, što zbog administrativnih propisa njihove nominacije, kaže, usporava proces i utječe na kvalitetu radova.

S optimizmom naprijed

“Da bi se isti izazov sveo na znatno manju mjeru nužno je brže donošenje odluka o odabiru i uvođenje u posao, te pooštriti uvjete prigovora na odabir izvođača. Pošto su najvećim dijelom u našim projektima javni naručitelji, inflacija se najviše reflektirala na ugovorenim projektima gdje ne postoji mogućnost korekcije cijena, a uredba Vlade RH o priznavanju troškova povećanja cijena do danas nije profunkcionirala u praksi i investitorima je ostavljena mogućnost različitog tumačenja, čak i izbjegavanja priznanja prema našim zahtjevima. Izgleda da će se sve svesti na eventualne sudske tužbe ili onu narodnu ‘pojeo vuk magare’”, smatra Brizar.

Dosadašnjim izazovima poskupljenja energenata i sirovina, ova je godina uz prilagodbu domaće ekonomije na euro, dodala i faktor inflacije, u svom osvrtu ističe i predsjednik Uprave Dalekovoda Tomislav Rosandić. U 2022., obilježenoj previranjima na gospodarskoj i geopolitičkoj sceni, ostvareni su svi postavljeni ciljevi i to je razlog zašto iz Dalekovoda poručuju da s optimizmom gledaju naprijed. Tvrtka nastavlja strateški jačati stabilno poslovanje kroz širenja na novim tržištima uz jačanje pozicija na onima na kojima su tradicionalno prisutni, a Rosandić najavljuje da će posebnu pozornost Dalekovod posvetiti domaćem tržištu gdje se očekuju značajne investicije u energetsku i prometnu infrastrukturu. U segmentu energetike očekuju se snažnije investicijske aktivnosti HEP-a i HOPS-a kroz ulaganja u infrastrukturu, čime bi se izravno ojačalo i domaći elektroenergetski sektor. Na europskoj razini, Njemačka, Norveška, Švedska, Finska… u narednih 10-15 godina intenzivno planiraju realizaciju projekata energetske infrastrukture vrijednih više desetaka milijardi eura.

3,2 posto

narastao je obujam građevinskih radova u prvom polugodištu 2023. u odnosu na 2022. Razlog je obnova

“Tu vidimo iznimnu priliku. Kao kompanija koja vrhunski kotira u tom području, uz kapacitete, znanje i iskustvo zaista možemo konkurirati. Uz energetiku, napredak bilježi i izgradnja ostale infrastrukture, pa nas ohrabruju i značajne investicije u modernizaciju i povećanje kapaciteta prometa, posebice željeznice. Tu vidimo priliku za sudjelovanje u realizaciji projekata modernizacije i izgradnje pruga, a time i rast ukupne aktivnosti na domaćem tržištu”, kaže Rosandić.

Ukratko, u industriji u kojoj Dalekovod Grupa posluje Uprava očekuju kapitalne promjene iz više razloga. Jedan od ključnih je relativno stara prijenosna mreža koja zahtijeva obnovu, a jača pomak prema obnovljivim izvorima energije i općeniti trend prijelaza s energije proizvedene iz tradicionalnih fosilnih izvora na električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih. No, Rosandić kaže da očekuju i provođenje natječaja odgođenih u ranijim razdobljima zbog pandemije, a vjeruju i u “što skorije razrješenje ukrajinske krize, čime bi se smirila situacija na tržištu te ostvarile pretpostavke za značajne nove poslove u obnovi ukrajinske infrastrukture”.

“I u narednom periodu očekujemo nastavak snažne tenderske aktivnosti u energetskoj i prometnoj infrastrukturi, kako kroz provedbu projekata NPOO-a, tako i kroz snažnu investicijsku aktivnost u vidu provedbe aktivnosti zelene i digitalne tranzicije na tržištima gdje Dalekovod Grupa tradicionalno posluje i ima snažnu prisutnost. Vjerujem da je pred nama razdoblje rasta i stabilnog napretka, što potvrđuje i puna knjiga ugovora”, kaže Rosandić.

Godina 2022. bila je stvarno dobra, no ova će biti još bolja i očekujemo rast prihoda za oko 50%, navodi predsjednik Uprave Projektgradnje plus Ivica Crnković.

“U najavi je nikad više posla u visokogradnji, naročito u Zagrebu i kroz investicije privatnog sektora. Trenutačno imamo 200 radnika i preko agencije još 100-tinjak Indijaca, no konstantno zapošljavamo strane radnike upravo zbog sve većeg obujma posla”, kaže Crnković.

Regulatorni vjetar u leđa

Direktor križevačkog Radnika Mirko Habijanec, ujedno i predsjednik HUP Udruge graditeljstva, kaže da je knjiga ugovora za 2023. bila dobro popunjena, a realizacija se uz određene teškoće odvija u skladu s ugovorenim. Prisutne su i naznake rasta potražnje za radovima na izgradnji ili rekonstrukciji objekata u turizmu, a i drugih investicija u gospodarske objekte privatnog sektora, kao i na investicijama iz javne nabave i obnove. No, Habijanec napominje što bi sve na regulatornom planu bio vjetar u leđa građevinarstvu. Ukratko, šira primjena Posebnih uzanci o građenju i kontrola primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo u pogledu isplate ugovorenih plaća u svim subjektima na tržištu te podizanje razine ravnopravne tržišne utakmice. I to posebno kod dodjele poslova od strane javnog sektora koji ima sve poluge da osigura poštivanje propisa bar od gospodarskih subjekata koji od javnog sektora dobivaju poslove.

“I sustav strukovnog obrazovanja bitna je pretpostavka zadovoljavanju potreba za ljudskim resursima, te je postojeće modele potrebno žurno prilagoditi potrebama gospodarstva, posebice graditeljstva. Vjerujemo u pozitivne gospodarske trendove u graditeljstvu i uspješno poslovanje u 2023.”, kaže Habijanec.

Rast ukupnog prihoda u 2022., kao i poslovni rezultati tvrtke Radnik i Grupe Radnik ostvaren je, navodi, zahvaljujući realizaciji više velikih projekata koji su se u 2022. intenzivirali. Veliku ulogu je imala i ostvarena sinergija Grupe Radnik na više stabilnih i uspješnih društava, a nije zanemariva ni tradicija od 75 godina uspješnog poslovanja. Ipak, pred graditeljskim sektorom već duže je prisutan problem velikog povećanja cijena materijala i drugih troškova, koji po njemu prijeti poremećajem u sektoru, a time ugrožava i realizaciju brojnih investicijskih projekata u RH (poput aglomeracije i drugih infrastrukturnih objekata).

“Rast cijena pojedinih građevinskih materijala takvih je razmjera da ga nitko nije mogao predvidjeti, te je nastupila nova situacija, koja zahtijeva intervencije kod potpisanih ugovora za izvođenje građevinskih radova pozitivnom primjenom važećeg Zakona o obveznim odnosima, kao i potrebne nove mjere za buduće ugovore. Građevinske tvrtke sklapale su s javnim naručiteljima ugovore s nepromjenjivim cijenama koje se protežu na rokove od više godina, jer su bili stabilni uvjeti poslovanja. U međuvremenu, nastupila su brojna povećanja cijena građevinskih materijala, koje građevinske tvrtke ne mogu podnijeti. Preko HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva pokrenuli smo s tim u vezi, inicijative prema državnim tijelima i javnim naručiteljima, te su određeni rezultati ostvareni kroz Zaključak Vlade RH, Metodologiju obračuna razlike u cijeni itd.”, podsjeća Habijanec.

Zastarjeli zakonski okvir

Rezultat toga je očito djelomičan jer, ocjenjuje Nižetić, “kod dijela naručitelja još nije u potpunosti sazrelo poimanje pojma ‘pravedne podjele rizika’ između naručitelja i izvođača radova, što je posebno problematično u doba nestabilnih tržišnih uvjeta”. Smatra i da je za to jednim dijelom krivica u pravnom okviru, zastarjelom Zakonu o obveznim odnosima (ZOO), nejasnim novim Uzancama, te hvale vrijednoj intervenciji Vlade putem Odluke koja u suštini nema jasan provedbeni mehanizam. S druge strane, problem je i u “nesnalaženju upravljačkih struktura javnih naručitelja koje teško i sporo donose odluke, bojeći se sankcija u slučaju ‘pogrešne odluke’, što je unutar nejasnog pravnog okvira lako moguće”.

Što je potrebno? Izvršiti zahvat u ZOO izmjenom i to hitno, navodi Nižetić, “jer je odredba o danu potpisa ugovora kao početku primjene izračuna za promjenu ugovorenih cijena zastarjela nakon uvođenja zakona o javnoj nabavi temeljem kojeg postupci odabira znaju trajati i dulje od predviđenog trajanja radova, pa u doba sklapanja ugovora cijena iz ponude, zbog promijenjenih okolnosti, nikako ne odgovara tržišnoj u doba sklapanja ugovora”. Smatra i da bi prag rizika iz doba socijalizma od 10% koji snosi izvođač svesti na primjerene razine od 2-3%.

“Stanje na tržištu karakterizira visok volumen narudžbi radova te povećanje cijena rada, odnosno ukupnih troškova izgradnje. Ovaj trend očekujemo da će se održati i tijekom ove godine. No, budući trend može odrediti stanje na tržištu u Njemačkoj i Austriji, gdje je zaposlen velik dio radne snage našeg govornog područja, pa se promjene u potražnji na tim tržištima osjete i kod nas”, kaže Nižetić.

Upozorava i na probleme koje u segmentu narudžbi od strane javnih naručitelja stvara nepripremljenost projekata u smislu ishođenja dozvola za gradnju, necjelovite i neusklađene projektne dokumentacije, a često i neriješenih odnosa s javnopravnim tijelima. Isto dovodi do zastoja i povećanih troškova koje, kaže, u mučnim procesima izvođači dokazuju i naposljetku prenose na naručitelje. Ovo se posebno odnosi na velike infrastrukturne projekte gdje je fokus ulagača potrebno usmjeriti na pravovremenu pripremu projekta.

“Stanje s pripremom projektne dokumentacije koju kao izvođači dobijemo, posebno u kompleksnim projektima, daleko je ispod razine projektne dokumentacije koja je isporučivana u razdoblju prije desetak godina. Ako se kvaliteta projektne dokumentacije ne promijeni, zbog naknadnih radova, promjena i kompromisa na gradilištu račun će zbog povećanih troškova u najvećem dijelu snositi upravo naručitelji, uz neminovna kašnjenja u realizaciji”, upozorava Nižetić.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije