Ideja da bi SAD mogle vojno intervenirati protiv jedne od svojih saveznica donedavno je djelovala nezamislivo. Spor oko Grenlanda sada prisiljava NATO da se suoči s prijetnjom koja dolazi iz vlastitih redova. NATO ima stotine i stotine stranica detaljnih vojnih planova o tome kako se obraniti od napada, ali svi scenariji odvraćanja i obrane uvijek su podrazumijevali – vanjskog neprijatelja. Ne postoji priručnik za to kako se nositi s prijetnjama predsjednika Trumpa da po svaku cijenu preuzme teritorij saveznika. Strategija glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea do sada je bila šutnja, ali to neće moći dugo potrajati, piše Deutsche Welle. Danska premijerka Mette Frederiksen pokušala je obuzdati američke ambicije upozorenjem da, "ako SAD odluče vojno napasti drugu NATO zemlju, tada sve staje, uključujući i NATO, a time i sigurnosni sustav koji je uspostavljen od kraja Drugog svjetskog rata“.
Ali čak i prije nego što dođe do bilo kakvih vojnih poteza – ako ih bude – razoran je utjecaj eskalirajuće retorike. "Ogromna je pobjeda za Putina što uopće vodimo ovu raspravu“, primijetio je Patrik Oksanen, viši suradnik Stockholmskog foruma za slobodni svijet. On kaže da je trenutačna situacija unutar saveza ostvarenje sna sovjetskih vođa. "Ovdje na dalekom sjeveru to shvaćamo prilično ozbiljno, osobito činjenicu da su ove izjave došle ubrzo nakon Venezuele i da su dodatno ojačane ne samo od strane predsjednika Trumpa, već i njegova savjetnika [Stephena] Millera“, koji je doveo u pitanje suverenitet Danske nad Grenlandom i to bi li se neke europske postrojbe uopće suprotstavile SAD-u. Uznemirenost je dodatno pojačala objava Millerove supruge Katie na društvenim mrežama, na kojoj je prikazana karta Grenlanda prekrivena američkom zastavom i riječju „Uskoro“.
Ed Arnold iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI), i sam bivši dužnosnik u vojnom stožeru NATO-a, slaže se da se već sada "nanosi šteta“ savezu. "To je savez izgrađen na vrijednostima i povjerenju“, rekao je Arnold za DW, tako da je "već i dolazak do ove točke oslabio savez“. Sama ideja da se o ovome vode konzultacije unutar NATO-a bila bi loša i zbog "optike“, dodao je, jer bi to značilo da "32 saveznika sjede za stolom, a glavni izazov i prijetnja dolaze od nekoga za tim istim stolom“.Neki promatrači predlažu da bi jedno rješenje moglo biti da europske članice NATO-a pošalju postrojbe na Grenland, kako bi pokazale Trumpu da ozbiljno shvaćaju njegovu obranu i da bi svako jednostrano raspoređivanje snaga iz SAD-a bilo nepotrebno.
Ravnatelj Instituta Europske unije za sigurnosne studije, Steven Everts, smatra da takva inicijativa može biti korisna, ali samo ako je vođena odgovarajućim razlozima. "Europljani bi trebali ozbiljno shvatiti sigurnost Arktika“, rekao je, "i ako postoje praznine, trebamo ih pokušati popuniti“. Ipak, upozorio je da se tome ne smije pristupati kao pokušaju da se Trump umiri, jer se već pokazalo da takvi pokušaji "ne funkcioniraju“.
"Ljudi, ovo nije vježba. Ovo nije nešto što možete samo čekati i nadati se da će biti bolje. Ovo će se promijeniti samo ako poduzmemo odlučne korake kako bismo branili svoja stajališta — ne agresivno, nećemo se boriti protiv američke vojske zbog Grenlanda ako do toga dođe — ali moramo biti vrlo, vrlo jasni u tome kako vidimo budućnost Grenlanda, budućnost saveza i svega što uz to ide.“ Anders Vistisen, danski zastupnik u Europskom parlamentu, slaže se s Evertsom i smatra da Europa treba "prestati igrati diplomatske igre, popuštati, pokušavati uvjeriti SAD da budu razumnije ili ih umirivati povećanim vojnim ulaganjima na Arktiku ili davanjem rudarskih koncesija na Grenlandu, ili bilo čime drugim o čemu se govorilo“.
Iako bi Vistisenova politička orijentacija, kao člana desničarske Danske narodne stranke, mogla navesti na pomisao da bi se slagao s Trumpom oko nekih pitanja, taj je zastupnik zapravo prije godinu dana dospio na naslovnice – i izazvao buru – kada je upotrijebio psovku govoreći Trumpu što bi mogao učiniti sa svojom namjerom da kupi Grenland. On za DW kaže da je obećao da tu frazu neće ponoviti javno, ali da i dalje stoji iza tog mišljenja i svoje taktike korištenja otvorenog jezika kako bi Washingtonu jasno dao do znanja da je njegova pozicija neprihvatljiva.
"Nalazimo se u trenutku koji je toliko ozbiljan da nema mjesta sumnji ili bilo kakvom manevriranju u našoj komunikaciji“, rekao je Vistisen. "Moramo imati vrlo snažan i potpuno jasan odgovor i poručiti američkoj administraciji i predsjedniku Donaldu Trumpu: ne, nećete imati nikakva prava ni pretenzije na Grenland i nećete nas uvjeriti, pritiskati ili zastrašivati da postupimo drukčije.“ Vistisen kaže da, iako cijeni izjave potpore drugih europskih čelnika, ne vjeruje da bi oni doista poslali postrojbe na Grenland. Očekuje da upravo njegova premijerka pruži dovoljno čvrstu obranu. "Ovo je pitanje koje se mora riješiti između Kraljevine Danske i američke administracije“, rekao je.
Per Clausen, iz redova Ljevice, smatra da bi upravo druga strana Bruxellesa mogla imati moć utjecati na ovu situaciju. Clausen je uputio pismo svojim kolegama u Europskom parlamentu u kojem predlaže da se suspendira odobravanje sporazuma o carinama – za koji se uglavnom smatra da ide u korist SAD-a – dok Washington ne odustane od Grenlanda.
„Ako prihvatimo ovaj sporazum dok Trump prijeti međunarodnom poretku i iznosi izravne teritorijalne pretenzije prema Danskoj“, navodi se u Clausenovu pismu, "to će se smatrati nagradom za njegovu akciju i samo će dolijevati ulje na vatru.“ Imamo mnogo toga što bismo mogli učiniti, a što bi vrlo ozbiljno naštetilo SAD-u, ako govorimo o gospodarstvu, rekao je Clausen, i dodao: "I mislim da moramo potpuno jasno dati do znanja Sjedinjenim Državama da smo spremni upotrijebiti to oružje ako SAD ne prestanu s agresijom prema Grenlandu.“
Clausen u razgovoru za DW kaže da su njegovi sugrađani "vrlo, vrlo ljuti“, više nego uplašeni. Nada se da će njegov prijedlog dobiti dovoljno političke težine da natjera SAD da obrate pozornost, odnosno da "shvate da Danska u ovoj situaciji nije izolirana i da europski čelnici ne govore samo o solidarnosti s Danskom i Grenlandom, nego su i spremni djelovati“.
Steven Everts kaže da u tome vidi barem jedan ohrabrujući znak. Tijekom sastanka u Parizu, održanog u okviru „Koalicije voljnih“ za potporu Ukrajini, čelnici Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva pridružili su se danskoj premijerki Mette Frederiksen u zajedničkoj izjavi u kojoj su naglasili da je "na Danskoj i Grenlandu — i isključivo na njima — da odlučuju o pitanjima koja se tiču Danske i Grenlanda“.
Izjavu su dali neposredno prije sastanka s američkim posrednicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, pri čemu se europski čelnici nisu ustručavali mogućeg sukoba koji bi takav potez mogao izazvati, niti njegova utjecaja na američku potporu europskim naporima vezanima uz Ukrajinu. Iako ovaj korak može djelovati malen, Everts kaže da je on "jasno pokazao koliko ozbiljno“ čelnici doživljavaju ovu prijetnju.
SOON pic.twitter.com/XU6VmZxph3
— Katie Miller (@KatieMiller) January 3, 2026
Otvori KEKS Pay
Gospon Trump, kaj misliš o tome da Europa preuzme Alasku? Bi ti se to svidjelo??