CRNI SCENARIJ

Dramatične promjene mogle bi 'progutati' ova mjesta u Europi: Jedno je i u Hrvatskoj

more
Reuters/PIXSELL/Ilustracija
14.10.2025.
u 18:57

U scenariju visokih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,63 i 1,02 metra do 2100. godine, piše Euronews. U najgorem slučaju, brzim topljenjem polarnih ledenih kapa, porast bi mogao doseći čak pet metara do 2150. godine.

Europske obale suočavaju se s dramatičnim promjenama zbog ubrzanog porasta razine mora, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA) u svom najnovijem izvješću. Ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje, neke od najpoznatijih plaža kontinenta mogle bi nestati do kraja stoljeća, a obalni krajolik Europe mogao bi se nepovratno promijeniti. Prema podacima EEA-e, između 2006. i 2018. razina mora rasla je za 3,7 milimetara godišnje, što je više nego dvostruko brže nego tijekom 20. stoljeća. U scenariju visokih emisija, razina mora mogla bi porasti između 0,63 i 1,02 metra do 2100. godine, piše Euronews. U najgorem slučaju, brzim topljenjem polarnih ledenih kapa, porast bi mogao doseći čak pet metara do 2150. godine. Istraživanje nizozemske tvrtke Reinders Corporation ističe deset najugroženijih plaža u Europi, među kojima su i neka od najpoznatijih odredišta:

1. Sveti Stefan, Crna Gora: Kultno otočno ljetovalište na Jadranskoj obali moglo bi izgubiti preko 213 metara obale, čime bi njegov poznati nasip bio ozbiljno ugrožen.

2. Porto Giunco, Sardinija, Italija: Ova "tropska" plaža riskira gubitak do 107 metara obale, ugrožavajući njezinu netaknutu ljepotu i privlačnost za obitelji.

3. Praia de Benagil, Portugal: Poznata po špiljama, ova plaža suočava se s erozijom od gotovo 70 metara, dodatno otežanom prekomjernim turizmom.

4. Værøy, Lofoten, Norveška: Udaljeni otok mogao bi izgubiti 58 metara obale, ugrožavajući njegovu prirodnu ljepotu i planinarske staze.

5. Zaljev Keem, Irska: Slavna plaža s otoka Achill, poznata iz filma Banshees of Inisherin, riskira gubitak 40 metara obale.

6. Reynisfjara, Island: Ova dramatična plaža s crnim pijeskom, poznata po opasnim valovima, mogla bi izgubiti preko 35 metara.

7. Plage des Marinières, Francuska: Plaža na Azurnoj obali suočava se s erozijom od 35 metara i povećanim rizikom od tsunamija.

8. Pasjača, Hrvatska: Dubrovačka plaža, proglašena 39. najboljom na svijetu, riskira gubitak 31 metra, što bi moglo izbrisati njezinu usku pješčanu obalu.

9. Kynance Cove, Cornwall, Ujedinjeno Kraljevstvo: Ova slikovita uvala suočava se s erozijom od 30 metara.

10. Anse de l'Argent Faux, Francuska: Poznat kao "Zaljev milijardera", ovo područje riskira gubitak 28,38 metara obale.

Giorgio Budillon, profesor oceanografije na Sveučilištu Parthenope u Napulju, upozorava da potpuno zaustavljanje porasta razine mora nije moguće zbog klimatske inercije i topljenja ledenih kapa. "Moramo biti realni. Smanjenje emisija, ukidanje fosilnih goriva i očuvanje prašuma ključni su, ali možda neće biti dovoljni“, kaže Budillon. Kao rješenja predlaže "meke" mjere poput obnove plaža dodatnim pijeskom, zaštite morske trave i obnove močvara kao prirodnih tampona. Tvrde obrane, poput morskih zidova, često samo premještaju eroziju na druga područja. U nekim slučajevima, preseljenje ljudi i infrastrukture iz najranjivijih zona bit će neizbježno.

Budillon naglašava važnost promjene urbanog planiranja, uključujući zabranu gradnje u rizičnim područjima, uspostavu obalnih zaštitnih zona i sustave ranog upozorenja. Iako EU pruža sredstva za očuvanje obala, koordinacija između zemalja članica često je nedostatna. "Moramo prijeći s reaktivnog na proaktivni pristup. Prilagodba danas košta manje nego obnova sutra", zaključuje Budillon.

Komentara 11

Avatar antifasticka ljepotica
antifasticka ljepotica
19:02 14.10.2025.

45 godina se kupam na istom mjestu, ulazim u more po stepenicama, i samo je jednom i to prije 45 godina, i nikad više, more bilo preko najniže stepenice. U 45 godina se razina mora nije povisila ni za milimetar. Tako da su ovi vaši scenariji zapravo scenariji za neku komediju.

AN
Anteo
21:43 14.10.2025.

Sve što se sada radi u vez klimatskih promjena nije uopće zato da se spriječe te promjene nego samo da se uvedu novi porez. Zbog toga što su se države toliko zadužile da više nemaju svježeg novca zato troše krediti tako stvaraju ograni dug. Vađenje litija na primjer će zagaditi prirodu isto kao nafta možda još i gore zbog kemikalija koje se moraju upotrijebi za vađenje tog litija. Njemačka kaže da zatvara nuklearne elektrane. Ali onda koriste ugljen, Njemačka je iskopala toliko masivne vanjske ugljenokope da su prije par godina bili u procesu proširenja tog Ugljenokopa na jedan manji gradić koji je potpuno iseljen zbog tog proširenja ugljenokopa. Solarne elektrane bi imale smisla da se njih postavi na krovove kuća a ne da se seljacima na silu uzima zemlja. Da svaka kuća ima solarne panele na krovu tako bi se od viška struje proizvodio vodik. Vjetro elektrane i nisu toliko učinkovite, njihovim postavljanje se uništava priroda, a kada se lopatice istroše onda ih samelju i zakopavaju u zemlju na odlagalište. To oni zovu ekologijom.

EJ
ejStef
00:31 15.10.2025.

Ajoj opet... Pogledajte članke iz 70-tih godina prošlog stoljeća, tada je ista ta katastrofa predviđana do 2000. godine, pa onda do 2010, pa 2020 itd... Eto, nikako da do nje i dođe. No, zato smo sa zelenom tranzicijom dobili gomilu nameta i birokracije, to je jedino što se promijenilo, a roba iz EU-a se više ne može prodati niti u EU, kamoli izvan nje...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja