Povodom obilježavanja Dana neovisnosti Republike Azerbajdžan održan je prijem koji je okupio brojne uzvanike iz političkog, diplomatskog, gospodarskog i javnog života Republike Hrvatske. Među okupljenima bili su predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović, bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Armin Hodžić, bivši saborski zastupnik Davorko Vidović te brojni drugi predstavnici javnog i društvenog života.
Veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj Anar Imanov u svom je obraćanju naglasio važnost prijateljskih odnosa između Azerbajdžana i Hrvatske, istaknuvši kako dvije zemlje povezuju zajedničke vrijednosti međusobnog poštovanja, suradnje i partnerstva. Posebno je istaknuo kako su odnosi dviju država u posljednjim godinama dodatno ojačani kroz intenzivniji politički dijalog, gospodarsku suradnju i kulturnu razmjenu.
Govoreći o povijesnom i političkom značaju Dana neovisnosti, veleposlanik je naglasio kako se on u Azerbajdžanu obilježava 28. svibnja, budući da je današnja Republika Azerbajdžan pravna sljednica Azerbajdžanske Demokratske Republike, osnovane 28. svibnja 1918. godine. Istaknuo je kako je riječ o prvoj parlamentarnoj demokratskoj republici na Istoku i u cijelom muslimanskom svijetu, koja je, iako je postojala samo dvije godine do 1920., ostavila dubok i trajan povijesni trag.
Kazao je kako su te dvije godine bile iznimno važne i plodne, uz uspostavu državnih institucija, razvoj višestranačkog parlamenta, izgradnju vojske te donošenje ključnih odluka o pravima i slobodama građana. Posebno je naglasio da su žene u Azerbajdžanu već 1919. godine dobile pravo glasa i pravo kandidiranja, što je ocijenio iznimno naprednim civilizacijskim iskorakom.
Govoreći o novijoj povijesti, veleposlanik je istaknuo kako je glavni izazov nakon neovisnosti 1991. godine bila okupacija 20 posto teritorija Azerbajdžana od strane Armenije, koja je trajala gotovo tri desetljeća. Naglasio je kako je tijekom 44-dnevnog Domovinskog rata 2020. te antiterorističke operacije 2023. Azerbajdžan u potpunosti oslobodio okupirana područja i obnovio teritorijalni integritet.
Dodao je kako su Azerbajdžan i Armenija prošlog kolovoza parafirali mirovni sporazum u Washingtonu te izrazio nadu da će uskoro biti i službeno potpisan. Istaknuo je kako je Azerbajdžan već jednostrano obnovio teretni promet prema Armeniji te razvija gospodarske odnose, uključujući isporuke goriva. Naglasio je i da zajednička komisija za razgraničenje granice radi kontinuirano i sastaje se izravno, bez posrednika, što vidi kao važan korak prema stabilizaciji odnosa.
Prema njegovim riječima, obje strane pokazuju jasnu predanost rješavanju otvorenih pitanja i uspostavi trajnog mira. Upozorio je, međutim, kako takav razvoj događaja ne odgovara svima izvan regije te da postoje akteri zainteresirani za održavanje napetosti radi vlastitih interesa. Izrazio je nadu da ti pokušaji neće uspjeti te da podrška revizionističkim skupinama unutar Armenije neće dati rezultate. Naglasio je kako Južni Kavkaz, koji je desetljećima bio pogođen ratom i razaranjima, danas treba mir te iskrenu i konstruktivnu potporu međunarodnih aktera, uključujući Europsku uniju.
Veleposlanik je istaknuo kako se Azerbajdžan dosljedno zalaže za mir, poštivanje teritorijalnog integriteta svih država i jačanje multilateralizma u međunarodnim odnosima. Naglasio je kako je zemlja posljednjih godina postala domaćin važnih međunarodnih događaja, uključujući COP29 2024. i Svjetski urbani forum održan prošlog tjedna u Bakuu, koji je okupio više od 55 tisuća sudionika.
Posebno je naglasio važnost obnove i razvoja, istaknuvši kako Azerbajdžan trenutačno obnavlja devet gradova i gotovo tisuću sela uništenih tijekom okupacije. Sve se provodi prema suvremenim standardima, uz primjenu koncepta pametnih gradova i ekološki održivih rješenja. Dodao je kako je predsjednik Ilham Aliyev nakon oslobađanja teritorija istaknuo da će se Karabah i druge oslobođene regije pretvoriti u “raj na zemlji”, te je naglasio kako se u tom smjeru sustavno i odlučno napreduje.
Govoreći o odnosima Azerbajdžana i Hrvatske, veleposlanik je ocijenio kako je protekla godina bila iznimno uspješna. Posebno je izdvojio posjet predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića Azerbajdžanu u rujnu 2025., prvi takav posjet u 11 godina, koji je otvorio novo poglavlje u bilateralnim odnosima. Naglasio je kako su tijekom godine ostvareni brojni uzajamni posjeti i kontakti na različitim razinama te dodatno ojačano strateško partnerstvo.
Na kraju svog obraćanja, veleposlanik Anar Imanov istaknuo je kako su Azerbajdžan i Hrvatska bliski prijatelji i strateški partneri, koji su prošli slične povijesne puteve i izgradili snažne i stabilne države na koje su ponosni. Izrazio je uvjerenje kako će se odnosi dviju zemalja nastaviti razvijati i jačati te zahvalio Hrvatskoj na iskrenom prijateljstvu. Svoje obraćanje zaključio je zdravicom za neovisni Azerbajdžan, uz želju da njegova neovisnost bude vječna, za prosperitet naroda Azerbajdžana i Hrvatske te za sve koji su sudjelovali u proslavi ovog važnog dana.
Uz veleposlanika, nazočnima se obratio i državni tajnik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske Tomislav Galić, koji je naglasio kako Hrvatsku i Azerbajdžan povezuje iskreno prijateljstvo, otvoren dijalog te sve snažnija suradnja na političkom, gospodarskom i sigurnosnom planu. Istaknuo je kako obje zemlje njeguju odnose temeljene na uzajamnom uvažavanju, zajedničkim interesima te težnji prema stabilnosti, razvoju i prosperitetu.
Svečani prijem protekao je u ozračju prijateljstva i međusobnog razumijevanja, uz bogat kulturni i gastronomski program koji je hrvatskim uzvanicima približio tradiciju i gostoljubivost Azerbajdžana. Sudionici su naglasili kako postoje snažne osnove za daljnje jačanje suradnje u svim područjima od zajedničkog interesa.
Otvori KEKS Pay
