Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

Prekrajanja granica na Balkanu više neće biti: Stručnjaci iz regije objašnjavaju zašto

O tome koliko je realno novo prekrajanje granica na Balkanu, razgovarali smo s ekspertima iz Beograda, Banje Luke i Zagreba.
01. kolovoza 2020. u 15:54 91 komentara 35427 prikaza
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, u službenom posjetu Banja Luci
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Izjavom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika u prisutnosti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da “nije moguće razgovarati o eventualnom odvajanju Kosova, a da se u tom kontekstu ne razgovara i o statusu Republike Srpske” te da je ostanak Republike Srpske u BiH “najpogrešnija odluka međunarodne zajednice u posljednje vrijeme” ponovno se otvorilo pitanje prekrajanja granica na Balkanu.

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, u službenom posjetu Banja Luci ADUT U PREGOVORIMA Dodikova ponuda Vučiću: Neka Srbija 'mijenja' Republiku Srpsku za Kosovo

Dodik ne prestaje s uvjeravanjem da Srpska neće ostati dio BiH i da Bosna i Hercegovina nije njegova matična država već je to Srbija. Iako smo u medijskom prostoru navikli na takve izjave i provokacije Milorada Dodika, analitičari su uvjereni da ovaj put nisu uobičajene jer dolaze u vrijeme kad su ponovno pokrenuti pregovori Srbije i Kosova u potrazi za konačnim rješenjem statusa Kosova, točnije rečeno srbijanskim priznavanjem državnosti Kosova. Ono što je indikativno jest to da je izborom Avdulaha Hotija na mjesto kosovskog premijera, što je bila najveća želja Donalda Trumpa, počeo proces kojim američki predsjednik s važnih političkih funkcija miče sve kosovske ratne zapovjednike kakobi mogao provesti svoju političku strategiju, ne samo na Kosovu, već i na Balkanu.

Trumpova ideja o rješavanju kosovsko-srpskog pitanja korekcija je granica, odnosno razmjena teritorija Srbije i Kosova, tako da Srbija dobije kosovski sjever, a Priština većinski albansku Preševsku dolinu. Ideju o takvom načinu rješavanja kosovsko-srpskog pitanja predsjednik Kosova Hashim Thaçi potvrdio je intervjuu za Obzor još u listopadu 2018. godine ističući kako je o tome razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, uz blagoslov Trumpove administracije i tadašnje visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini. Ideji o takvom razgraničenju usprotivili su se kosovski jastrebovi i bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) na čelu s Ramushem Haradinajem, koji je i bivši kosovski premijer, Kadrijem Veselijem i Fatmirom Ljimajem.

REGIJA Briselski sastanak daleko od očiju javnosti: Thaci u Haagu, a Vučić lomi “mekšeg” Hotija

Iako je u početku četvrti premijer Kosova Albin Kurti, koji je to bio od veljače do lipnja ove godine, pokazao spremnost rješavanja srpsko-kosovskog pitanja, pa čak i na razgraničenje, odnosno razmjenu teritorija, u posljednji je trenutak od toga odustao i bio kažnjen smjenom s dužnosti premijera u vrlo čudnim okolnostima. Kurti za svoje rušenje krivi Richarda Grenella, posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za pregovore Srbije i Kosova. Štoviše, smijenjeni premijer Albin Kurti i opozicijske stranke tvrde kako Hotijevu vladu nije birao narod, već da ga kontrolira predsjednik Hashim Thaçi, koji time daje legitimitet svome “tajnom dogovoru s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o podjeli Kosova, odnosno razmjeni teritorija između Srbije i Kosova”.

O tome koliko je realno novo prekrajanje granica na Balkanu, razgovarali smo s ekspertima iz Beograda, Banje Luke i Zagreba.

Dr. Neven Cvetićanin, predsjednik Foruma za strateške studije Instituta društvenih nauka u Beogradu, za Večernji je list kazao kako “na temelju onoga što se dogodilo na području zapadnog Balkana u prethodnih 30 godina, tijekom procesa raspada Jugoslavije, možemo reći da na ovom prostoru realno djeluje takozvana ‘logika spojenih posuda’ između država i entiteta koji su nastali raspadom Jugoslavije pa u tom kontekstu treba tumačiti i izjavu Milorada Dodika – kao jednu realpolitičku konstataciju.”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić o neredima na beogradskim ulicama Sastanak u Bruxellesu Beograd i Priština obnovili dijalog, Vučić kaže da se pričalo o važnim stvarima

Djelovanje ‘spojenih posuda’

– Vidjeli smo dosad u puno primjera da se procesi i pitanja koja se pokreću unutar jedne države zapadnog Balkana po pravilu odražavaju i na procese i pitanja unutar drugih država na tom području. Ni Daytonski sporazum koji je definirao ustavne okvire u Bosni i Hercegovini nije nastao samo kao rezultat događanja u BiH, nego i kao rezultat širih procesa raspada Jugoslavije pa su upravo zato među njegovim jamcima, osim velikih sila, i Srbija i Hrvatska. Dakle, realna je činjenica da se politički procesi na zapadnom Balkanu prelijevaju preko, iza i ispod granica balkanskih država koje su nastale raspadom Jugoslavije, kao što je i realna činjenica da su balkanska društva i narodi isprepleteni i da sve što se događa npr. u Srbiji ima posljedice u Bosni i Hercegovini i obrnuto – rekao nam je Cvetićanin i dodao da izjavu Milorada Dodika treba tumačiti upravo u tom kontekstu konstatiranja realnog stanja i djelovanja tzv. „spojenih posuda“ među balkanskim državama, tj. kao konstatiranje realne činjenice da rješavanje jednog balkanskog geopolitičkog pitanja (statusa Kosova i Metohije) može izazvati posljedice u drugim balkanskim geopolitičkim pitanjima (status Republike Srpske).

– Bez obzira na to kako tko percipira sadašnji i budući status Kosova i Metohije ili status Republike Srpske, o čemu su mišljenja podijeljena i na Balkanu i među velikim silama članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ne može se zanemariti jednostavna činjenica koja se pokazuje već 30 godina, otkada je počeo proces raspada Jugoslavije, a to je da su na zapadnom Balkanu politički procesi i pitanja povezani. Mislim da s tom činjenicom računaju svi ozbiljni diplomati, analitičari i političari, i s Balkana i iz svijeta, bez obzira na to kakve osobne preferencije imaju. Milorad Dodik samo je javno priopćio ono što se u ozbiljnim diplomatskim krugovima odavno zna, razmatra i o čemu, naravno, postoje različita mišljenja – uvjerava Cvetićanin ističući kako oko pitanja promjene granica na Balkanu nisu podijeljene samo glavne svjetske sile, kao i sami balkanski akteri, već su oko tog pitanja podijeljene i tzv. različite „škole mišljenja“ u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi jer smo mogli uočiti razliku u stavovima izvjesnih američkih i europskih dužnosnika, od kojih su neki bliži ideji promjene granica, a neki su od te ideje daleko.

Hashim Thaçi RATNI ZLOČINI Kosovski predsjednik Thaçi prije odlaska u Haag: Zalažem se za istinu, pomirenje i mir

– No, realna je također činjenica da ne može biti bilo kakve promjene granica na Balkanu bez konsenzusa i dogovora najvećih sila, prije svega članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a za sada tog konsenzusa nema. Eventualno bi Balkan u budućnosti mogao biti dio nekog šireg geopolitičkog dogovora velikih sila, prije svih SAD-a i Rusije, ali smo još uvijek daleko od takvog dogovora, a hoće li ga uopće u budućnosti i biti, ovisi o nizu faktora koji se zasad ne mogu sa sigurnošću predvidjeti i koji ovise o širim geopolitičkim zbivanjima i dinamici odnosa između spomenute dvije glavne geopolitičke sile koje utječu na Balkan – SAD-a i Rusije – naglasio je Cvetićanin.

Dodaje kako, kada govorimo o tzv. „prekrajanju“, tj. promjeni granica na Balkanu, trebamo imati na umu različite perspektive s kojih se gleda na to pitanje jer je za Srbiju promjena granica izlazak Kosova i Metohije iz ustavnog poretka Srbije, dok je za neke krugove u BiH to izlazak Republike Srpske iz ustavnog poretka BiH.

– Kao i kod svih otvorenih geopolitičkih pitanja, i balkanska geopolitička pitanja promatraju se kroz različite dioptrije i iz različitih perspektiva, ovisno o interesu promatrača. Pitanje od milijun dolara je mogu li se interesi najvećih sila, kad je riječ o Balkanu, uskladiti, o čemu će zapravo ovisiti balkanska geopolitička konfiguracija, pri čemu je ključni trojac u definiranju Balkana SAD – Rusija – EU – zaključio je dr. Neven Cvetićanin.

Predsjednik Macron na sastanku sa srpskim i kosovskim vlastima pod okriljem Europske unije Završena druga videokonferencija Vučića i Hotija: 'Dijalog Srbije i Kosova vraćen na pravi put'

Besmisleno komadanje?

I prof. dr Duško Vejnović, redoviti profesor Univerziteta u Banjoj Luci i predsjednik nevladine znanstveno-istraživačke organizacije Europski defendologija centar, smatra da su Republika Srpska u BiH i Kosovo u Srbiji na balkanskom raskršću tendencije i kontroverze.

– Sve veći broj “stranih političara” u načelu podržava ideju razgraničenja Srbije i Kosova, ali istovremeno upozoravaju da to ostavlja prostor za posljedice po druge države na balkanskom raskršću. Ako pretpostavimo da unutrašnji dijalog o Kosovu još traje – a nitko još nije objavio da je završen – jedna ideja dobiva sve više prostora u srpskoj javnosti, a to je da izvjestan broj intelektualaca inzistira na tome da bi rješavanje kosovskog pitanja trebalo povezati sa statusom Republike Srpske u daytonskoj BiH – kazao je za Večernji list prof. dr. Vejnović ističući kako je objašnjenje na prvi pogled jednostavno: – Ako Albanci na Kosovu imaju pravo na samoopredjeljenje i na temelju toga potražuju punu nezavisnost, isto takvo pravo moralo bi se tražiti i za Srbe u Republici Srpskoj.

– Zagovornici te teorije podsjećaju da se na etničkom principu raspala i bivša SFRJ i da se situacija na Balkanu neće riješiti dok taj princip ne bude vrijedio za sve. Dva principa – pravo naroda na samoopredjeljenje i princip zaštite državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta – inkorporirani su u povelju Ujedinjenih naroda. U biti, između njih postoji sukob i odluka se mora donositi za svaki slučaj pojedinačno. Međutim, nama treba razumno uređen svijet i korektni međunarodni odnosi. Ne možemo imati svijet raskomadan na sve manje i manje države. Ljudi moraju živjeti jedni s drugima, u okviru država ili među njima... Što se tiče Republike Srpske i Kosova, smatramo da je opasna tendencija stvaranja sve više i više malih država – uvjeren je Vejnović i dodaje da se “povezivanje dvaju bitnih pitanja na balkanskom raskršću – Kosova i daytonske Republike Srpske u BiH – objašnjava kao signal međunarodnoj zajednici da se još jednom preispita je li inzistiranje na punoj nezavisnosti Kosova pravi lijek za balkanske probleme, za balkansko bure baruta, kao proctor vječitih etničkih sukoba i nesporazuma”. Hrvatski politički analitičar prof. Žarko Puhovski kazao je za Večernji list kako misli da do prekrajanja granica neće doći.

virtualni sastanak Vučić: Hrabro sam odbio ultimatum priznanja Kosova

– Mislim da to više nije realna opcija jer su se predstavnici SAD-a povukli iz tog procesa. To je bilo koliko-toliko moguće tako dugo dok je SAD igrao neku ulogu. Posljednjih nekoliko tjedana su se povukli i to pitanje ostavili Europskoj uniji da ga riješi, a oni sigurno neće pristati na promjenu granica – kazao je Puhovski ističući kako je EU to samo jednom napravio i to upravo s Kosovom.

– Kosovo tada nije imalo status po Ustavu iz 1974. godine da može proglasiti neovisnost. Priznanje neovisnosti Kosova upravo je povreda Helsinške konvencije. S obzirom na to da je tu riječ o dva milijuna ljudi, to je mnogo važnije od formalnosti međunarodnog prava jer međunarodna zajednica nije mogla tolerirati ponašanje Srbije koje je prešlo sve granice – uvjeren je Puhovski, koji ne vjeruje da će “predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ikada postaviti pitanje razmjene Kosova za Republiku Srpsku jer je on preiskusan političar i vrlo dobro zna da se to ne može tako postaviti, pogotovo kad SAD nije više veliki igrač, a ni Rusija tu ne vidi neke svoje geostrateške interesa. S Europskom unijom kao glavnim akterom procesa prekrajanje granica jednostavno ne postoji kao tema i Vučiću je ta situacija vrlo dobro poznata.  

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

UGRADNJA PREMOSNICA
Kićo Slabinac na respiratoru nakon rutinskog kirurškog zahvata na srcu
MAFIN 2020.
Večernjakova Mala akademija financija donosi vam digitalno predavanje o financijskoj pismenosti
  • Avatar putnik833
    putnik833:

    Hrvatska treba povećat ročno osposobljavanje stanovništva, kupit nove zrakoplove i tenkove,da smo spremni. Svaka polemika o ovoj temi je nepotrebna.Povijest nas uči da su granice krhka stvar na Balkanu,baš kako i mir. Mnogi od nas su se rodili u jednoj ... prikaži još! državi,živjeli u drugoj,a umrijet ćemo u trećoj,a da nikud nismo maknuli. Vanjske sile imaju svoje interese na ovim prostorima,ali odnos snaga na terenu diktirat će budućnost i smjer pružanja granica. Bile one prekrajane po etničkom ključu ili ne. Srbija igra opasnu igru u BiH, i to joj prolazi sve dok su odnosi Hrvata i bos.Muslimana takvi kakvi jesu. Zagreb treba vući strateški promišljenije i odlučnije poteze u BIH.

  • Sunny:

    Pa ovdje se svakih dvadeset godina prekrajaju granice, to je ovdje u modi.

  • Mediterraneo:

    prvo ovo lupetanje nasih "strucnjaka" nema veze sa nicim . ako zelis saznati sta ce biti pitaj trumpa ili putina. drugo ako srbija smatra kosovo svojim teritorijem kao i ukrajina krim ili slicno onda ne bi trebalo puno pregovarati vec ... prikaži još!c ratovati. hrvatska nije puno pregovarala o krajini 90tih nego je znala da je to hrvatski teritorij i ratom ga vratila. dakle srbi , ukrajinci ako niste sigurni pregovori ako ste sigurni onda ratujte.