Nakon 20 mjeseci zamrznutog dijaloga na najvišoj razini između Srbije i Kosova, predsjednik Aleksandar Vučić i premijer Avdullah Hoti sastali su se jučer u Bruxellesu prvi put uživo, čime je nastavljen dijalog o normalizaciji odnosa koji se vodi uz pomoć Europske unije.
Dnevni red - nepoznat
Sastanak je počeo u 16 sati, a održan je u kontroliranim uvjetima, daleko od očiju novinara i uz strogo kontrolirana priopćenja od strane EU, što je sve normalna koreografija koja prati dijalog Srbije i Kosova od početka, od 2011., ali što je sada u uvjetima pandemije koronavirusa i socijalnog distanciranja još više prisutno, čineći proces dijaloga još netransparentnijim. Na sastanku su, prema najavama, bili i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell te Miroslav Lajčak, posebni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja na zapadnom Balkanu (taj poduži opis mu je službeni naziv radnog mjesta).
Fizički nastavak dijaloga, u formatu Vučić-Hoti, trebao se dogoditi u nedjelju, nakon višednevnih priprema u kojima je, nagovarajući lidere Srbije i Kosova da krenu prema kompromisu, sudjelovao francuski predsjednik Emmanuel Macron. On je Vučića i Hotija osobno primio (odvojeno, u različite dane) u Elizejskoj palači, a pripremama za nastavak dijaloga pod okriljem EU svoj je doprinos dala i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je sudjelovala na videokonferenciji s Macronom, Hotijem i Vučićem prošloga tjedna. Miroslav Lajčak potvrdio je da su na nedjeljnoj videokonferenciji dogovoreni “glavni elementi daljnjeg procesa i dnevni red sljedećeg fizičkog sastanka”, dakle jučerašnji dnevni red, no po običaju ni Lajčak ni Borrell nisu otkrili koji je to točno dnevni red.
Kosovski premijer Hoti u tamošnjim je medijima govorio o pronalasku nestalih osoba kao uvjetu za normalizaciju odnosa, a predsjednik Srbije u svojim medijima govori o drugim stvarima, poput formiranja zajdednice srpskih općina, što je bilo zapisano u jedinom dosad dogovorenom sporazumu u sklopu dijaloga (2013.), ali je zapelo u implementaciji. Manje od 200 kilometara sjevernije od te netransparentnosti u Bruxellesu, nekoliko dana odvijao se drugi, još netransparentniji proces koji ima utjecaj i na dijalog Kosova i Srbije: u Haagu je, naime, kosovski predsjednik Hashim Thaci od ponedjeljka davao iskaz specijalnom tužiteljstvu Specijalnim sudskim vijećima Kosova, na temu onoga što je specijalni tužitelj u neobičnom priopćenju za javnost 24. lipnja opisao kao namjeru podizanja optužncie protiv Thacija zbog ratnih zločina i ometanja pravde.
Presedan u kominiciranju
Mnogi pravni stručnjaci smatraju da je neobičan potez specijalnog tužitelja za ratne zločine Kosovara u obrani od srpske agresije bio ispolitiziran. Neobičan je jer je priopćenjem najavljeno ne da postoji potvrđena optužnica, nego da su tužitelji podnijeli optužni prijedlog na ispitivanje sucima, što je presedan u komuniciranju nekog međunarodnog ad-hoc suda. No, na Thacija je time učinjen pritisak koji ga je izbacio iz fotelje kosovskog predstavnika u dijalogu sa Srbijom. Umjesto njega, na tom je mjestu premijer Hoti. Vučić i Thaci već su bili pozvani u Bijelu kuću u Washington, gdje ih je trebao primiti predsjednik Donald Trump, što je izgledalo kao moguća koreografija za sklapanje nekog sadržajnog sporazuma o normalizaciji odnosa mimo dijaloga koji se vodi pod pokroviteljstvom Europske unije. No, nakon najave optužnice protiv Thacija taj je sastanak u Bijeloj kući otkazan i sve se vratilo na tračnice europskog dijaloga.
