Tunisu, kolijevci Arapskog proljeća, prijeti vruće i nemirno ljeto. Predsjednik Tunisa Kais Saied u nedjelju je smijenio premijera Hichama Mechichija i suspendirao parlament u eskalaciji političkog sukoba u zemlji nakon niza prosvjeda u nekoliko gradova zbog lošeg vođenja u pandemiji i ekonomske krize. Napetost u Tunisu dosegnula je vrhunac. Uz prosvjede i demoliranje ureda vladajuće islamističke stranke Ennahda (Renesansa), na ulice je izašla vojska i policija te mnogo tajnih agenata u civilu, jer nitko ne zna u kojem će smjeru zemlju odvesti ova politička kriza.
Veliki raskol u društvu
Tunis, deset godina od pada režima Zinea El Abidinea Ben Alija, nikada nije bio stabilan, ni politički ni sigurnosno. Zbog toga mnogi analitičari strahuju od sukoba koji bi mogli izbjeći kontroli i eskalirati. Vojna vozila okružila su zgradu parlamenta Tunisa nekoliko sati nakon što je predsjednik Saied rekao da je smijenio premijera Mechichija i suspendirao parlament na mjesec dana. Ljudi koji su se okupili u blizini hrabrili su vojsku dok su njezina vozila okruživala zgradu i pjevali himnu Tunisa. Predsjednik Saied je kazao da će izvršnu vlast preuzeti uz pomoć novog premijera, što je najveći izazov za ustav iz 2014. godine kojim se dijele ovlasti između predsjednika, premijera i parlamenta.
– Mnogi su ljudi prevareni licemjerjem, izdajom i kršenjem ljudskih prava – rekao je predsjednik upozorivši da svakoga tko pomisli pribjeći oružju, tko ispali metak, da će oružane snage odgovoriti na isti način.
Saied je već više od godinu dana upetljan u političke sporove s premijerom Mechichijem dok se zemlja suočava s ekonomskom krizom, nadolazećom fiskalnom krizom i neodgovarajućim odgovorom na pandemiju koronavirusa. Saied i parlament izabrani su odvojenim narodnim glasanjima 2019., dok je Mechichi preuzeo dužnost prošlog ljeta.
Tenziju su se još više podigle nakon što je predsjednik parlamenta Tunisa i lider islamističke stranke Ennahda Rached Ghannouchi optužio predsjednika Saieda za “poništavanje revolucije i ustava”, nakon što je “zamrznuo” parlament i smijenio vladu.
– Smatramo da institucije još postoje, a pristaše Ennahde i narod Tunisa branit će revoluciju – zaprijetio je Ghannouchi.
Na izborima 10. listopada 2019.godine islamistička stranka Ennahda bila je najjača stranka u novom sazivu tuniskog parlamenta, no sa samo 52 od 217 zastupničkih mjesta, pa joj je bilo teško sastaviti stabilnu vladajuću većinu. Tadašnji izbori pokazali su veliku fragmentiranost političke scene u zemlji i nezadovoljstvo velikim strankama. Premda je Ennahda pobijedila, osvojila je 17 mjesta manje nego na prethodnim izborima 2014. kad je bila druga nakon sekularne koalicije koja se u međuvremenu raspala.
Ennahda, koja inače njeguje ideologiju Muslimanskog bratstva, od revolucije u Tunisu 2011. bila je članica nekoliko koalicijskih vlada koje nisu uspjele podići životni standard i poboljšati javne usluge u zemlji. Spor između predsjednika Tunisa Saieda i političkih snaga zastupljenih u parlamentu, predvođenih islamskim pokretom Ennahda, započeo je prije godinu dana, nakon odluke pokreta da povuče povjerenje vladi Eliasa Fakhfakha u srpnju prošle godine.
Prošlog lipnja Ennahda je prisilio bivšeg premijera Eliasa Fakhfakha da podnese ostavku nakon odluke da mu povuče povjerenje, na temelju sumnje u sukob interesa, koji je još uvijek predmet sudske istrage. Prema tuniskom ustavu, izbor novog premijera u ovom je slučaju na predsjedniku Republike, koji je preporučio Mechichija koji je u to vrijeme bio ministar unutarnjih poslova, da formira novu vladu. Nakon toga započela je borba oko ovlasti, a predsjednik Tunisa optužio je političke snage pozivajući se na pokret Ennahda, opisujući ih kao “lobije” u zaštiti korumpiranih i ometanju sudskih spisa.
Politički sukob u parlamentu i svađe, koje su se ponekad pretvarale u nasilje, uzrokovali su raskol i podjelu u tuniskom društvu koji se prelio i na ulicu. Eksplozija političkog sukoba i intenziviranje razlike između predsjedništva, parlamenta i vlade dovela je do toga da je predsjednik Saied poduzeo iznimne mjere uključujući zamrzavanje rada parlamenta i raspuštanje vlade, u skladu s člankom 80. ustava Tunisa.
Rezervoar džihadista
Tunis je od Arapskog proljeća napravio mnoge velike korake u procesu demokratizacije. No istodobno mnogo mladih islamskih ekstremista dolazi iz ove zemlje koja je uvijek slovila kao umjerena. Analitičari su uvjereni da Tunis služi kao veliki rezervoar za Islamsku državu i ostale “džihadističke” pokrete.
#Breaking: #Tunisian🇹🇳 citizens are on the streets celebrating their government's decision to crack down on the radical, anti-#women & corrupt #MuslimBrotherhood🏴☠️ group.
— Salman Al-Ansari سلمان الأنصاري (@Salansar1) July 25, 2021
Big day for #Tunisia.
مبروك يا أهل #تونس👍🏻#تونس_تنتفض_ضد_الاخوان pic.twitter.com/RcthLg4be4
Svi se još sjećaju gnusnog napada koji se dogodio krajem listopada prošle godine, koji je izveo Tunižanin kada je u jednoj crkvi u Nici nožem ubio troje ljudi. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Anis Amri, koji je krajem 2016. kamionom ubio 11 posjetitelja božićnog sajma u Berlinu, u Njemačku stigao iz Tunisa. Teroristički napadi događali su se i unutar granica Tunisa, pa je tako prije šest godina izveden krvavi teroristički napad u turističkom gradu Soussu u kojem je ubijeno više od 60 stranih turista.
Prosvjedi će destabilizirati Tunis i dati prostora porastu islamskog radikalizma i terorizma. Jačanje terorističkih organizacija u Africi i udjel velikog broja osoba iz Tunisa u ovim organizacijama predstavlja veliku sigurnosnu prijetnju koja bi s ekonomskom krizom proces transformacije u zemlji mogla odvesti u propast.
A da se nakon 10 godina takozvane demokracije riješilo ogromno siromaštvo velikod dijela stanovništva u Tunisu , a nažalost nije , tada sigurno ne bi bilo masovne potpore tog stanovništva radikalnm islamistima. Isto vrijedi i za Afganistan.