Za hrvatske korisnike kredita vezanih za švicarski franak danas je povijesni dan!
Sudac zagrebačkog trgovačkog suda Radovan Dobronić je u povijesnoj presudi, u kojoj je citirao najveće svjetske autoritete monetarnog i ugovornog prava, objavio da je osam velikih banaka povrijedilo kolektivni interes i prava potrošača, korisnika kredita u “švicarcima”, koristeći nepoštene i ništetne odredbe u ugovorima o kreditima.
Spor u povodu prve kolektivne potrošačke tužbe nepravomoćno je okončan u korist Potrošača, koji je i tužio banke. Sudac je naložio bankama da u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude potrošačima ponude izmjenu ugovorne odredbe prema kojoj im je glavnica kredita vezana uz franak i s promjenjivom kamatom, a na način da im glavnica bude preračunata u kune na dan sklapanja ugovora i uz fiksnu kamatnu stopu. Ako banke to ne učine, njihovu će ponudu zamijeniti ova presuda, kojom se ubuduće bankama zabranjuje slično postupanje. Dužne su i platiti troškove tužitelju od oko 440.000 kuna.
Nepodnošljiv rizik
Spor su izgubile ZABA, PBZ, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitska i Sber banka. Ako presuda bude pravomoćna i ako tada banke u roku ne ponude korisnicima kredita izmjenu ugovornih odredbi, oni će pojedinačnim tužbama, čiji će ishod, biti samo formalne naravi, tražiti povrat preplaćenog novca i preračunavanje glavnice kredita u kune. No, sudac Dobronić svjestan težine i posljedica presude, oko koje, kazao je, nije imao nikakve dileme, potkrijepivši je u obrazloženju citatima najvećih svjetskih autoriteta monetarnog i ugovornog prava, te sudske prakse vrhovnih sudova iz Njemačke, Engleske, SAD-a... ipak je objema stranama poručio da im nije kasno da razmisle o nekoj vrsti nagodbe jer bi pravomoćna presuda bila temelj za nove tužbe.
– Mora se posve promijeniti praksa, danas je neprihvatljiv i nepodnošljiv rizik kredita uz bilo koju valutu, osim uz euro, dok god HNB štiti tečaj kune koji je vezan uz euro. Vezati danas potrošača na kredit od 30 godina s fluktuirajućim tečajem ravno je vječnosti jer je tempo promjena u svijetu i kod nas takav da ne možemo zamisliti što će biti za 30 godina – kazao je sudac.
Osvrnuo se u obrazloženju i na to može li Vlada zabraniti ugovaranje valutne klauzule unutar zemlje.
– Tužitelj je u pismu Vladi tražio ukidanje valutne klauzule u ugovorima o kreditima, a Vlada ih je odbila jer da je tu riječ o slobodi ugovaranja. Razjasnimo jednom zauvijek – takav stav nije točan. Država samostalno odlučuje vodeći se načelom monetarnog suvereniteta hoće li dopustiti valutnu klauzulu unutar zemlje ili će je zabraniti i to treba jasno reći, a ne pozivati se na kriva obrazloženja. Bivša Jugoslavija nije dopuštala ugovaranje valutne klauzule, a u obrani monetarnog suvereniteta da domaća valuta bude mjerilo vrijednosti i efektivno sredstvo plaćanja – kazao je.
Nije bilo dobre vjere
Što se tiče ugovoranja kredita u francima bio je oštar: – Banke kao profesionalci ovakve kredite nisu ni smjeli ponuditi. Po Zakonu o zaštiti potrošača u predugovornoj fazi morale su klijenta obavijestiti koliki je stvarni rizik tih kredita, kako bi donio informiranu odluku i zaštitio svoje gospodarske interese. Sedam godina prije nego što su potrošači dobili te kredite Međunarodni monetarni fond je 1997. iznio da će doći do jačanja franka i to su za sve banke bile notorne činjenice. Banke su to prešutjele i nisu postupale u dobroj vjeri.
>> Nakon presude za tri banke obustavljeno trgovanje na burzi
>>Povijesna presuda: Reflektirat će se na prava 75.000 građana
