Svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživjela je fizičko ili seksualno nasilje od svoje 15. godine, više od trećine žena nikome ne govori o nasilju koje su doživjele, a svaki drugi muškarac u Hrvatskoj smatra kako je prihvatljivo kontrolirati ženine financije. Ovo su samo neki od rezultata europskog istraživanja "Tematski fokus Indeksa rodne ravnopravnosti za 2024." koje je jučer u povodu Međunarodnog dana žena predstavio Marko Vešligaj, eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za novu strategiju rodne ravnopravnosti.
To je krizna situacija
I većina drugih rezultata za Hrvatsku je porazna: na milijun stanovnika događa se 6,5 femicida, a svaka druga žena koja je doživjela nasilje trpi zdravstvene posljedice fizičkog i/ili seksualnog nasilja. Čak 54 posto muškaraca i 51 posto žena smatra da su žene, ako privatno dijele svoje intimne slike, barem djelomično odgovorne ako se slika podijeli online bez njihova pristanka. Također 24 posto muškaraca u Hrvatskoj smatra da je žena, ako doživi seksualno nasilje dok je pod utjecajem alkohola ili droga, barem djelomično odgovorna. Svaki peti muškarac u Hrvatskoj misli da žene često izmišljaju ili pretjeruju s optužbama za zlostavljanje ili silovanje.
"Nasilje nad ženama ima korijene u kontroli, dominaciji i nejednakostima. Smatram da stvarna volja da se suoči s tim problemom ne postoji na razini vlasti u Hrvatskoj, ali ni u hrvatskom društvu. Još uvijek ne postoji kritična masa koja bi se istinski suprotstavila patrijarhatu. Jedno je donositi zakone, a drugo je u praksi primijeniti sve što u njima piše te osigurati adekvatne resurse za tu svrhu. Ali, borba ne prestaje, i to je jedan od razloga zašto ću se danas pridružiti Noćnom maršu u Zagrebu, a pozivam sve građane/ke da učine isto", rekao je Vešligaj koji ocjenjuje da nasilje nad ženama u EU nije samo društveni problem nego krizna situacija u pogledu ljudskih prava. Ni na razini EU podaci nisu dobri: 31 posto žena iskusilo je fizičko i/ili seksualno nasilje, za 57 posto žrtava nasilje je uzrokovalo zdravstvene posljedice, od fizičkih ozljeda do dugoročnih psiholoških trauma. Jedna trećina žrtava doživjela je nasilje od više počinitelja. Unatoč utjecaju pokreta #MeToo, 31 posto žrtava nikome nije otkrilo svoje iskustvo. Istraživanje također ističe kako su žene s invaliditetom pod većim rizikom od nasilja, dok se migrantice, LGBTQI osobe i romske žene suočavaju s dodatnim preprekama za prijavljivanje i pristup podršci. Unatoč tome što je EU poduzeo znatne korake u borbi protiv nasilja nad ženama, pet država članica; Bugarska, Češka, Mađarska, Litva i Slovačka još nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju.
Skloništa ispod razine
Novi europski podaci o nasilju pokazuju i da su skloništa daleko ispod razine preporučene u Istanbulskoj konvenciji. Samo sedam država članica zadovoljava minimalni zahtjev jednog kreveta na 10.000 stanovnika, a prema podacima za 2022., Hrvatska raspolaže jednim krevetom u skloništu za žene na 11.163 stanovnika.
Otvori KEKS Pay
