Iskusniji pravno-politički analitičar među saborskim zastupnicima, a ima ih i među vladajućima i u oporbi, uspoređujući aktualno godišnje izvješće glavnog državnog odvjetnika (GDO) za 2019. s prijašnjima, kad ne bi inicirao istražno povjerenstvo, zbog nevjerojatnih ponavljanja barem bi postavio pitanje jesu li naša očekivanja od državnih odvjetnika opravdana s obzirom na tobožnju društvenu važnost koju im dajemo i kako se odnosimo prema njima?
Žale se od 2008. godine
Recimo, u izvješću za 2013. navodi se kako je Zakonom o kaznenom postupku uvedeno obvezno snimanje ispitivanja okrivljenika, ali oprema koja se svakodnevno upotrebljava kvari se, a za popravke “državna odvjetništva nemaju sredstava”. Tada je premijer bio Zoran Milanović, danas vodeći kritičar DORH-a. Tri godine kasnije, u izvješću za 2016. piše: “Poseban problem predstavljaju kvarovi na opremi za snimanje dokaznih radnji...” te upozoravaju da nema rezervnih dijelova. Na naš upit o materijalno-financijskim potrebama, iz DORH-a spominju i obvezno snimanje okrivljenika: “Državno odvjetništvo je 2018. postavilo zahtjev za nabavu nove opreme za snimanje budući da se još uvijek koristi oprema nabavljena 2008. godine koja je zastarjela, često se kvari i nedostaje rezervnih dijelova” te dodaju i da županijska državna odvjetništva trebaju videokomunikacijsku opremu za snimanje jer se s postojećom ne mogu provoditi dokazne radnje u sklopu pravosudne suradnje sa zemljama članicama EU.
Zapravo, DORH se već osam godina uzaludno žali na banalan problem, kako se prema takvim zahtjevima odnose u zemljama kojima je istinski stalo do suzbijanja kriminala. Pa traže “olovke”, temeljno sredstvo rada. Zar je uistinu toliko politički neatraktivno o tome vrištati barem iz oporbe!? Ili je isplativije domoljublje iskazivati maštovitim konstrukcijama i insinuacijama.
O važnosti borbe protiv korupcije u nas se tako lijepo priča, a i sljedeći citat iz odgovora DORH-a govori koliko nam to stvarno znači: “U odnosu na USKOK, ističemo potkapacitiranost i nedostatak kadrova, posebice službeničkih i to u sjedištu u Zagrebu (na broj od 25 zamjenika radi svega četvero upisničara i četvero zapisničara), što dovodi u pitanje pravovremeno i normalno obavljanje poslova i zadataka”. To je GDO Zlata Hrvoj Šipek privremeno riješila premještanjem šestero službenika u USKOK do kraja godine.
U 2019. godini 66,7 posto sredstava izdvojeno je na rashode za zaposlene, a “nezadovoljavajući materijalni status službenika i namještenika ima za posljedicu stalan odljev iskusnih i educiranih kadrova u druge državne institucije i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Zbog toga nismo u mogućnosti zaposliti nove službenike, posebno visokoobrazovne sa specijalističkim znanjima i kvalifikacijama (IT stručnjaci, knjigovodstveni te financijski stručnjaci i slično) koji su nužno potrebni za učinkovito, pravilno i zakonito funkcioniranje državnog odvjetništva”.
Znači, očekujemo da DORH igra Ligu prvaka, ali nismo poput drugih spremni uložiti u igrače!? Ni to nije novi problem, još 2015. iz DORH-a su upozoravali kako im se specijalni stručnjaci zbog malih primanja i nemogućnosti napredovanja ne javljaju na natječaje. O kadrovskom deficitu govori i to što su lani od 826 mjesta zamjenika i savjetnika na radu imali stvarno prisutno njih 647 ili 78 posto, među ostalim i zato što zamjenici privremeno rade u drugim državnim tijelima.
Stalan je i prostorni problem, skučen, neodržavan i/ili neopremljen. Tri su najveća, na što je upozoreno i Ministarstvu pravosuđa.
Građansko-upravni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića, površine 1281 četvornih metara, teško je oštećen u potresu, a otprije zapušten i neodržavan nije zadovoljavao temeljne standarde za rad. Iako se zbog narušene statike zgrade ne bi smio koristiti, službenici uglavnom rade na jednoj od tri etaže, dok zamjenici i savjetnici najvećim dijelom rade od kuće, i to na četiri prijenosna računala prema tjednom rasporedu. U takvim uvjetima nije moguće osigurati ni epidemiološke mjere.
Nužna je sanacija zgrade DORH-a u kojoj se zbog oštećenja ne mogu upotrebljavati prostorije u potkrovlju te dio ureda na I. i II. katu zgrade. I treći veliki problem jest Kazneni odjel Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, smješten u prostoru kojim se koriste Općinski i Trgovački sud u Zadru, s tim da imaju 36 dužnosnika i službenika na 11 prostorija od po 15 četvornih metara. Što je, primjećujemo, malo iznad minimuma za zatvorenike koji stoga tuže državu i traže odštetu. Sadašnji broj zamjenika u Zadru ne može pokriti ročišta i rasprave te ih treba žurno ekipirati, s tim da imenovani ne mogu stupiti na dužnost jer za njih nema prostora.
Rad u premalim prostorijama
Ako državni i lokalni moćnici svako malo obnavljaju vozni park, 15 vozila za državna odvjetništva koja se njima koriste za očevide i ročišta na dislociranim sudovima ne bi trebao biti problem. To što ih je 10 zamjena za vozila iz 1995. do 2006. može samo izazvati smijeh, ali gorki jer vozilo iz 1995. spominje se i u izvješću iz 2016. kao nesigurno i skupo za održavanje, što govori o takvom odnosu.
Ako je više od milijuna uloženo u računalno opremanje jedne saborske garniture, zar je uopće potrebno da nam iz DORH-a napominju kako trebaju 45 novih računala za niža odvjetništva.
Višegodišnji stalni problem DORH-a jest i nedostatak sredstava za intelektualne usluge vještaka, tumača, prevoditelja i odvjetnika branitelja. Troškovi rastu zbog izmjena kaznenih propisa i povećanih ili proširenih prava obrane, a i porasta troškova vještačenja radi osiguranja dokaza te stvaranja uvjeta za postizanje izvansudskih nagodbi, ističu u DORH-u. Imajte na umu ove podatke kad čujete političare kako bučno govore o radu DORH-a.
Jos je bivsi drzavni odvjetnik Dinko Cvitan uputio apel Vladi da DORH radi u nemogucim uvjetima, da spisi leze po podu zbog neadekvatnog prostora i da im nedostaje kvalitetni kadar. Sto je od tada ucinjeno po tom pitanju ? Treba svima biti jasno, da bez uspjesnog i kvalitetnog DORHA nece biti niti nasa zemlja uspjesna. Zasto ? Zato, jer je on zadnja utvrda koja ovu zemlju brani od kriminala i korupcije.