Mi ne želimo da se ova država izgrađuje po mjeri pobjednika, nego po mjeri istine i pravde. Također, imamo pravo željeti da se ona ne gradi po želji onih koji je nisu htjeli, koji su se protiv nje borili i koji su i danas žestoko protiv njezina prosperiteta... Ove riječi pokojnoga biskupa Mile Bogovića vodilja su u radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji ovih dana slavi 20 godina arhivskog i znanstveno-istraživačkog rada. Iako itekako cijene činjenicu da je Hrvatska pobjednik u Domovinskom ratu i na tu su činjenicu ponosni, djelatnici Centra kao znanstvenici, kako ističu, povijest nastoje pisati po mjeri izvora, na temelju provjerenih činjenica. O tome svjedoče i impresivne brojke.
U Centru se ukupno čuva čak 18.000 kutija konvencionalnog gradiva. Zbirka videozapisa ima 5213 snimljenih sati, zbirka fotografija 110.903 slikovna zapisa, zbirka memoarskog gradiva 919 sati audiozapisa, zbirka vojnih zemljovida 446 digitalnih zemljovida, dok zbirka dokumenata sadrži 740.021 dokument, odnosno 1535 GB digitalnih dokumenata. Također, Centar je samostalno ili u suizdavaštvu objavio 134 knjige i zbornika dokumenata ili radova. Svojim radom, afirmaciji Centra kao središnje arhivske i renomirane znanstveno-istraživačke ustanove za razdoblje Domovinskog rata donijelo je 20 djelatnika, uključujući i ravnatelja prof. dr. sc. Antu Nazora. – Vjerujem da su sređivanje arhivskog gradiva samoproglašene i nikada međunarodno priznate Republike Srpske Krajine te izdavačka djelatnost Centra, posebice knjige dokumenata "RSK", koje su rezultat rada jedne uigrane, marljive i stručne ekipe, pridonijele boljem poznavanju uzroka velikosrpske agresije na Hrvatsku, odnosno početka i tijeka oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti.
Sadržaj tih dokumenata zasigurno je pridonio oslobađajućoj presudi generalima Gotovini i Markaču, ali i barem jednim dijelom omogućio da se u presudi Međunarodnog suda pravde u Haagu, posebice u članku 426. te presude, istakne da su "politička vodstva Srbije i Srba u Hrvatskoj zajednički dijelili cilj stvaranja etnički homogene srpske države" te da je to bio kontekst u kojem su se događali zločini 1990-ih – kaže ravnatelj Nazor, dodajući kako vjeruje da je Centar i s projektom državnih stručnih skupova o Domovinskom ratu od 2007. nastavnicima i profesorima povijesti u školama omogućio bolji uvid u izvore i događaje koje oni prenose učenicima. Centar je utemeljen kao javna znanstvena ustanova – specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnog i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata, kada su se nakon rata u javnosti pojavile teze o dogovorenom i građanskom ratu i optužbe o zajedničkom zločinačkom pothvatu. Odluka o osnivanju Centra potvrđena je u Hrvatskom saboru, na čiji je zahtjev i osnovan, u prosincu 2004. godine, 2. ožujka 2005. službeno je počeo s radom, a već idućih nekoliko godina Centar je istraživačkim radom pridonio otkrivanju istine o Domovinskom ratu, koji je bio opravdan, obramben i visokoetičan.
S obzirom na to da obveze i projekti slijede jedni druge, djelatnici Centra tek su nedavno, pripremajući prigodnu Spomenicu u kojoj su saželi kronologiju svoga rada, uočili da su napravili "dobar okvir za sliku povijesti Domovinskog rata i da su hrvatsku historiografiju obogatili djelima vrijednim za razumijevanje novije hrvatske povijesti". Većina zaposlenika diplomirani su povjesničari. Devetero su doktori znanosti, od toga je njih osmero doktoriralo na temama iz razdoblja Domovinskog rata. Centar ima šest zaposlenika sa znanstvenim zvanjima, od toga troje ima i znanstveno-nastavno zvanje. U prigodi dva desetljeća rada Centra, ravnatelj je imao potrebu osvrnuti se i na aktualni trenutak, obilježen brojnim podjelama u društvu te poručio da je Domovinski rat glavni temelj i ponos suverene i demokratske Republike Hrvatske. – Odmaknimo se od totalitarnih ideologija iz Drugog svjetskog rata i uživajmo u slobodi i demokraciji izborenoj pobjedonosnom "Olujom". Hrvatskoj slobodu i demokraciju te suverenost i međunarodno priznanje od demokratskih država svijeta, u punini značenja tih pojmova, nisu izborili ni ustaški ni komunistički režimi.
Svjestan, odgovoran i odlučan narod neće se vraćati u građanski rat i ideološko blato Drugog svjetskog rata, posebice ne nakon što je preživio ratne, ali ipak demokratske i zajedništvom obilježene 1990.. Otklon od ekstremizma jedini je put u sretniju i prosperitetniju Hrvatsku – zaključio je prof. Ante Nazor, sublimirajući smisao rada Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i u godinama koje dolaze: da se zna, da se ne ponovi i da se ne zaboravi!
Otvori KEKS Pay
