Prof. dr. sc. Irena Burić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru, treći se put našla na listi najutjecajnijih znanstvenika svijeta. Prema kriterijima Sveučili šta Stanford, ona je na osmom mjestu (među 129 znanstvenika iz RH) koji se nalaze u 2 % najcitiranijih znanstvenika u svijetu u 2024. godini.
Treći ste put zaredom uvršteni na prestižnu listu najutjecajnijih znanstvenika svijeta. To Vam postaje „navika“. Kako se to (opet) dogodilo?
Rekla bih da je to rezultat određenog broja visokoutjecajnih radova koje sam objavila u posljednjih nekoliko godina, a koje istraživači i dalje smatraju relevantnima te ih rado citiraju u svojim publikacijama. Usto, svake godine objavljujem nove rezultate svojih istraživanja, koji također očito privlače pozornost kolega u području i doprinose ukupnom broju citata koje ostvarujem na godišnjoj razini. Smatram da je važno održavati produktivnost i objavljivati u znanstvenim časopisima indeksiranima u relevantnim citatnim bazama, odnosno u časopisima koji se u području prepoznaju kao ugledni jer se radovi u takvim časopisima obično više uočavaju i, posljedično, češće citiraju. Sve veću ulogu ima i objavljivanje radova u otvorenom pristupu, koji može znatno povećati njihov doseg i utjecaj. Srećom, važnost otvorenog pristupa i otvorene znanosti sve se više prepoznaje i na hrvatskim znanstvenim institucijama, koje nastoje osigurati sredstva za objavu najkvalitetnijih publikacija kako bi one bile dostupne svima. Time radovi postaju vidljiviji i utjecajniji, što pozitivno utječe ne samo na međunarodni ugled autora već i na ugled samih institucija.
Zauzeli ste 8. mjesto među 129 znanstvenika iz Republike Hrvatske koji se nalaze u 2 % najcitiranijih znanstvenika u svijetu u 2024. godini. Koji su kriteriji Sveučilišta Stanford za tako visok plasman da bi netko uopće bio uvršten?
Lista najutjecajnijih znanstvenika Sveučilišta Stanford temelji se na više pokazatelja, uključujući ukupan broj citata, h-indeks, njegovu varijantu koja uzima u obzir broj suautora (kako bi se smanjio utjecaj radova s vrlo velikim brojem autora) te indikatore koji mjere koliko je citata znanstvenik dobio kao jedini autor, kao prvi ili vodeći autor (što obično znači da je najviše radio na istraživanju i/ili pisanju rada) te kao zadnji autor (što najčešće označava da je bio voditelj istraživačke grupe). Najveće izglede za pojavljivanje na listi imaju znanstvenici koji ne samo da imaju mnogo citata, nego imaju i veći broj izrazito važnih radova, koji su često prvi ili zadnji autori jer vode projekte i istraživačke timove, kao i oni koji objavljuju i samostalne radove te dugoročno doprinose svojem području. Ukratko, na listi se najčešće nalaze oni čiji se radovi redovito citiraju i na koje se drugi znanstvenici često vraćaju, kao i oni čiji je doprinos jasan, vidljiv i prepoznatljiv, a ne „skriven“ u velikim timovima. Budući da je većina znanstvenih radova koje sam do sada objavila proizišla iz znanstvenih projekata Hrvatske zaklade za znanost koje sam vodila, kao i iz suradnje s čla novima mojih najužih timova, pretpostavljam da je to doprinijelo konzistentnom pojavljivanju mojeg imena na ovoj listi, a vjerujem da su i sama tema te kvaliteta istraživanja koje smo provodili na Sveučilištu u Zadru također bile od velike važnosti.
Koliko utječe tematika na jako dobar plasman, a koliko znanstvenici koji prate Vaš rad?
Tema istraživanja svakako jest važna, ali ne mora biti presudna. Važno je baviti se suvremenim i aktualnim temama koje doprinose razvoju znanja, no jednako vrijedno može biti ponovno proučavanje već dobro poznatih fenomena, ali kroz nove metodološke ili analitičke perspektive. Znanost teži stvaranju novog znanja, ali i verificiranju postojećeg, pri čemu gotovo uvijek presuđuje upravo kvaliteta. Ukratko, visokokvalitetno istraživanje ima i visok diseminacijski poten cijal. Naravno, određenu ulogu ima i broj istraživača aktivnih u istom području jer što ih je više, to je veći broj onih koji potencijalno mogu citirati nečiji rad. S druge strane, u takvim područjima konkurencija je veća, pa i dalje nije jednostavno biti zamijnjen. Važno je i naglasiti da liste najutjecajnijih znanstvenika, poput one Sveučilišta Stanford, u obzir uzimaju znanstvena polja i discipline te donekle korigiraju razlike koje postoje među različitim istraživačkim područjima. Istraživački se bavim emocijama, motivacijom i profesionalnom dobrobiti učitelja, temama koje su zasigurno privlačne brojnim znanstvenicima. Ipak, smatram da su moji radovi visoko citirani ne samo zbog teme, nego i zbog metodološke rigoroznosti mojih istraživanja te korištenja suvremenih analitičkih pristupa koji omogućuju uvid u fenomene iz drukčije perspektive, što im daje dodatnu težinu u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Što Vas osobno pokreće u znanstvenim istraživanjima? Što Vas motivira?
Pokreće me želja da posao napravim upravo onako kako bi trebalo. Nakon više godina bavljenja znanošću, naučila sam što čini dobro istraživanje i kvalitetan znanstveni rad pa se ne želim zadovoljiti nečim manjim. Drugim riječima, ako već ulažem svoje vremenske i energetske resurse u istraživanja, želim da rezultat bude najbolji mogući. Možda neću uvijek u tome uspjeti, ali ako ni ne pokušam, najveći će uspjeh zasigurno izostati. Iskustvo me je naučilo da predanost i marljiv rad, spremnost na kontinuirano učenje, ustrajanje usprkos preprekama te usmjeravanje pogleda prema najvišim ciljevima, uistinu mogu dovesti do lijepih znanstvenih ostvarenja na koja mogu biti ponosna. Rekla bih da i u znanosti možemo primijeniti poznatu izreku „ciljaj u zvijezde pa ćeš dosegnuti barem Mjesec“, jer ako kontinuirano težimo biti najbolji što možemo, najmanje što ćemo postići jest da budemo doista dobri. Osim toga, budući da je uz nastavu naš primarni zadatak na Sveučilištu bavljenje znanošću, teško mi je zamisliti da ne provodim istraživanja, ne prijavljujem projekte i ne dijelim rezultate svojeg rada sa znanstvenom zajednicom.
Koje su Vam teme osobno najbliže i najdraže u istraživanjima?
Nakon dvaju završenih i aktualnoga znanstvenog projekta WESPA posvećenog učiteljima i nastavnicima, teme koje se odnose na njihove individualne karakteristike i radno funkcioniranje postale su, na mnogo načina, dijelom mojega znanstvenog identiteta. Ipak, kao nastavnici statistike i osobi (prilično) sklonoj analiziranju i rješavanju problema, moram priznati da me najviše veseli kada uspijem točno napisati sintaksu za neki složeniji model koji testiram te kada procjena tog modela uspješno konvergira, otkrivajući upravo one rezultate kojima sam se nadala.
Otvori KEKS Pay
