Hoće li potrošač posegnuti za domaćom, kvalitetnijom (ali skupljom) jagodom ili će ipak zaviriti u svoj sve tanji novčanik i odabrati uvoznu, jeftiniju jagodu? I kako će se, pod mjerama koje su još uvijek na snazi zbog pandemije, odvijati prodaja domaćih jagoda koja je zadnjih godina dominirala najviše preko štandova u velikim gradovima, kada na tržište počinju stizati jagode iz okolice Zagreba i drugih kontinentalnih krajeva – samo su neka od aktualnih dilema ovih dana kako se bliži vrhunac sezone domaćih – ali i uvoznih jagoda.
Stručnjaci konzultantske kuće Smarter, specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor, kažu kako se proteklih dana u javnosti vodi rasprava o tome jesu li cijene jagoda koje se nude na tržištu previsoke. Kako hrvatska jagoda s otkupnom cijenom od oko 20 do 25 kn za kilogram (koliko je cijena ovaj tjedan u otkupu u Vrgorcu i dolini Neretve) može konkurirati uvoznoj jagodi iz Grčke i Španjolske čija cijena na tržištu u maloprodaji dostiže 15 do 20 kuna za kilogram? Na polici trgovačkih centara ovih dana prodaje se najčešće po cijeni od 9,99 kuna za pakiranje od 500 grama, a na akciji se nudi i s cijenom od 7,99 kn.
Iz Smartera kažu kako su u 15. tjednu, dakle tjednu prije Uskrsa, prema zadnjim podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, koji prati tržišna kretanja, cijene jagoda kretale u rasponu od 27,86 kuna za kilogram, koliko je bila prosječna cijena u trgovinama, do čak 42,50 kuna koliko je u tom tjednu cijena bila na tržnicama. Treba ipak napomenuti da u tom tjednu još nije bilo ponude većih količina domaćih jagoda, dok su na tržište stigle jagode iz uvoza, koje zbog klimatskih uvjeta i razvijenije tehnologije proizvodnje stižu ranije. No podaci TISUP-a jasno pokazuju da su cijene ove godine na tržnicama rekordne jer je druga veća cijena u posljednjih pet godina na tržnici bila 32,56 kuna u 2018. godini, dok je najniža bila 2016. kada je iznosila tek 24 kune za kilogram.
Najniža cijena domaćih jagoda očekuje se na vrhuncu berbe koja će biti kroz dva do tri tjedna, no koliko će ona biti konkurentna uvoznim cijenama teško je procijeniti zbog svih problema hrvatske poljoprivrede o kojima se stalno govori. Stanje u prodaji jagoda pokazuje, kao i kod većine drugih proizvoda, da je jedan od najvećih izazova za poljoprivredne proizvođače vertikalna i horizontalna integracija. Vertikalno povezivanje kroz organizatore proizvodnje, koji su sposobni organizirati nabavno i prodajno tržište, prijenos znanja i tehnologije; te horizontalno kroz povezivanje proizvođača bilo putem zadruga, proizvođačkih organizacija ili drugih oblika udruživanja, kako bi se osigurao plasman i konkurentnost, ističu iz Smartera.
Prema informacijama glavnih otkupljivača iz doline Neretve i Vrgorca hrvatska proizvodnja jagoda ovih je dana suočena s dva velika problema. Prvi je to što berba kasni zbog niskih jutarnjih temperatura tijekom travnja, što usporava sazrijevanje jagoda, dok je drugi problem radna snaga. Naime, tradicionalni berači iz susjedne BiH nisu u mogućnosti doći u berbu zbog mjere zabrane prelaska granice, zbog čega su u berbu uključeni raspoloživi radnici koji zbog zatvorenih hotela, restorana i ugostiteljskih objekata ne rade, ali je cijena berbe po danu povećana i iznosi od 300 pa do 350 kuna. To u samom startu podiže otkupnu cijenu, a posljedično i cijene na policama i tržnicama – kažu iz Smartera.
Proizvodnja jagoda u Hrvatskoj odvija se u svim dijelovima države, a najveći dio proizvodnje smješten je u okolici Zagreba gdje se nalaze i potrošači s najvećom platežnom moći u državi. Uz proizvođače s područja grada Zagreba poznati su i oni iz područja Moslavine, Podravine te okolice gradova Metkovića i Vrgorca. Potencijal proizvodnje jagoda je velik, a naročito kada bi uspjeli produžiti sezonu uzgojem u high tech staklenicima gdje bi berba bila moguća veći dio godine. Također, na području gorske Hrvatske postoji potencijal uzgoja jagoda i drugog bobičastog voća, kojima bi sezona uzgoja bila kasnije odnosno već u ljeti, te bi pokrili potrebe turističke sezone kada je velika potražnja.
– Osim povoljnih klimatskih uvjeta za proizvodnju jagoda u Hrvatskoj, povoljno je i relativno čisto i nezagađeno tlo, nezagađena voda i blizina razvijenih europskih država poput Slovenije, Austrije i Njemačke – ističu iz Smartera.
Površine proizvodnje jagoda kreću se u rasponu od 254 hektara (2018. godine), do čak 371 ha (2017. godina), dok se proizvodnja posljednjih godina kretala u rasponu od 2367 tona, do najviše 3316 tona. Prošle godine je proizvodnja iznosila 3023 tone. Prinos po hektaru posljednjih se godina kretao od 8,1 do najviše 10,5 tona po hektaru.
– Hrvatska ima dosta nisku razinu potrošnje jagoda, tek nešto iznad 2 kilograma po glavi stanovnika. Iako se proizvodnja u zadnjem desetljeću povećala, količina proizvedenih jagoda još uvijek nije dostatna za potrebe potrošača u RH, a procjena je da domaća proizvodnja podmiruje oko 70 posto potreba za ovim voćem. Sezona kod nas traje od 25. travnja do 15. lipnja. Dio jagoda koji se ne proizvede kod nas namiruje se uvozom iz Španjolske, Grčke i Italije i to većinom u periodu koji pripada izvan naše sezone proizvodnje napominju iz Smartera.
U 2019. Hrvatska je imala izvoz od tek sedam tona jagoda u vrijednosti od 17.000 eura, dok je uvoz prošle godine bio 1895 tone u vrijednosti od 3,8 milijuna eura. Najveće uvozne količine stigle su iz Španjolske - 529 tona u vrijednosti od 1,08 milijuna eura. Slijedi Njemačka s 484 tone vrijednih 1,06 milijuna eura, a potom Italija s količinom od 474 tone ili 1,11 milijuna eura.
pojasnite 'domaća kvalitetnija'. ako znamo da i hrvati, i španjolci, talijani, grci, albanci, sade jednu te istu sortu jagoda, koriste ista zaštitna sredstva, ako je moguće da je naša, 'domaća', kvalitetnija, pa da zato mora biti i skuplja, barem dvostruko? jeste ikad bili ili vidjeli neku španjolsku plantažu jagoda,, plastenik? odnosno more plastenika, plantaže? očito niste. jer bi odmah shvatili zašto oni mogu biti jeftiniji. jer su veliki proizvođači, pa su im jedinični troškovi u globalu manji. njih država ne guši previše zbog radne snage na crno, iskorištavanja migranata koje deru ne samo fizički. država malo skrene pogled, ukupna korist im je ipak veća od štete. i to je javna tajna. kao što je javna tajna da kod nas ekipa ima male parcele, s njih bi željeli zarađivati ogromne novce, jer pazite, oni moraju platiti i sezonce da im beru... svake 2-3 godine sadi nove jagode. jedinični troškovi na malim parcelama su uvijek veći nego na velikima. govorimo o stvarima koje nisu usporedive. naši su mali farmeri, koji žele da država zabrani uvoz, da bi oni mogli još dići svoje cijene. uvozna cijena je korektiv našima, i treba tako biti. a da prestanemo se igrati malo, za promjenu? dal vi spoznate razliku između uvozne i domaće jagode? ne. u čemu je problem? cijeni?!