Dalmaciju je sinoć opet pogodila ciklona koja je donijela orkansko jugo, grmljavinsko nevrijeme i obilnu kišu, ali ponovio se i "ciklonalni plimni val", odnosno prelijevanje mora koje je poplavilo niz gradova uz obalu. Najgore je bilo u šibenskom predjelu Dolac, Kaštelima, Splitu, Trogiru te na Čiovu. U nekim područjima more je prodrlo i u kuće. Oborinska fronta najprije je zahvatila sjeverni Jadran, a potom i Dalmaciju.
Prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar, komentirao je pojavu plimnog vala. Naglasio je kako su se i prije događali plimni valovi, ali da su danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena.
– I prije su se isto događali plimni valovi, ali oni su sada češći i žešći zbog globalnih, a i regionalnih klimatskih promjena. I to će biti tako i dalje – rekao je Grisogono za HRT. Istaknuo je kako se klimatološka raspodjela mijenja gledano statistički te da se mijenja asimetrija u raspodjelama i takozvana spljoštenost.
– Imamo sve više tih ekstrema, to je povezano sa šiljatosti tih raspodjela i one imaju takozvane teške repove, odnosno duge repove i skloni su prema ekstremima i toga će biti, nažalost, sve više – kazao je te je objasnio sve češće pojave tsunamija na Jadranu.
– Jedno je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Prosjek se podiže. Drugo – Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone, što idu uglavnom od Genove pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju "jadransku ciklonu", koja onda ima jako dobru podlogu. Toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora – kazao je.
Komentirajući porast razine mora, naveo je kako se za Jadran očekuje rast srednje razine mora u skladu s globalnim porastom. – Do kraja stoljeća između 50 do 80, 90 centimetara. Naravno da u nekim područjima na Zemaljskoj kugli ići će to i više od dva metra jer to je prosjek, neće se svugdje tako događati – rekao je.
Upozorio je kako će u Hrvatskoj najviše stradati estuariji, odnosno ušća rijeka i niske obale, poput Omiša. – Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su mnogo novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni – savjetovao je.
Kaštela pod vodom! Jugo razbija rivu, valovi prelaze obalu
Otvori KEKS Pay
