Dosadašnji nastavci ovoga feljtona iz Teslinih su osobnih zapisa izdvojili navode koji bi mogli ukazivati da je Nikola Tesla bio čovjek s rijetkom kombinacijom određenih blagih poremećaja iz autističnog spektra i ADHD-om. To mu je praktičan život činilo znatno težim, ali mu je dalo i brojne prednosti koje drugi izumitelji nisu imali. U ovom nastavku analizirat ćemo još tri navoda iz Teslinih biografskih zapisa koji potvrđuju da je mogao patiti od određenog oblika ADHD-a.
Prvi je Teslina neuobičajena kreativnost: on je prijavio više stotina patenata koji su rješavali različite probleme i unapređivali postojeća znanja. U medicini je danas poznato da izrazita kreativnost može biti snažno povezana s nekim simptomima ADHD-a, poput divergentnih razmišljanja. Divergentno razmišljanje je sposobnost stvaranja kreativnih rješenja koja se znatno razlikuju jedno od drugoga, kao i razmatranja problema iz znatno više perspektiva, no što to čini velika većina ljudi. Osobe s ovim simptomom ADHD-a mogle bi biti u prednosti u svim oblicima kreativnog stvaralaštva, jer imaju tendenciju tzv. difuzne pažnje, što im omogućuje vrlo brzo prebacivanje između raznih aspekata zadataka koje razmatraju.
Piše Igor Rudan: Natprirodna kreativnost i 'vizualni snijeg' očiti su znakovi ADHD-a
Zapisao je i da je imao poteškoće s kontrolom emocija, zadržavanjem pažnje, a otežano je i donosio odluke, sve su to simptomi ADHD-a
Komentara 1
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
INICIJATIVA S obzirom da se posljednjih godina u javnom prezentiranju hrvatskih velikana, posebno iz prirodoslovno znanstvenog i tehničko izumiteljskog područja, pojavljuju stručni, manje stručni ljudi, pa čak do razine notornog šarlatanstva, nužno je da Matica hrvatska kao ustanova od povijesnogjesnog značaja za hrvatski narod, povede brigu o dostojnom prezentiranju hrvatskih velikana kako bi se spriječio zaborav, ali i kako bi nove generacije stekle ispravan dojam o njihovoj veličini i zaslugama. Nebitno je da li se radi o nobelovcima, o znanstvenicima koji su prešućivani godinama poput Stjepana Mohorovičića, o izumiteljima poput Tesle ili Marcela Kipacha, bitno je da se o njima ne govori na površan ili čak nestručan način ili čak da se piše u tisku na neprimjeren i gotovo neukusan način kako to već u 22 nastavka o Tesli u Večernjem listu piše Igor Rudan naglašavajući iz svog medicinskog kuta možebitne autistične probleme Nikole Tesle. Da bih ilustrirao o čemu se tu radi stavljam kao video prilog dvije moje intervencije na gotovo problematičnu prezentaciju u Novom Vinodolskom ovo ljeto o Nikoli Tesli i o nedavnom predavanju o Ruđeru Boškoviću. Pri tom je važno napomenuti da pokušaj spuštanja jednog Ruđera Boškovića na razinu sulude ideje o nekakvoj fizikalnoj jedinici jedan 'boskovic' koja bi navodno mjerila 'kakvoću tvari' graniči s poremećenim umom.