Slavonija nije samo tvornica hrane, već destinacija poželjna za kvalitetan život, gdje će se mladi doseljavati. Neće biti samo regija koja će proizvoditi hranu i slati je dalje. Do kraja ću života raditi na tome da to osvijestim, kazao je predsjednik Uprave i vlasnik Žito grupe Marko Pipunić u intervjuu Večernjem listu tijekom lansiranja javne ponude dionica (IPO) Žita u lipnju ove godine, najveće u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj te većini tržišta regije. Nakon 35 godina na čelu kompanije – iz zone komfora, gdje se, kako je govorio, dosta odluka može donositi i samostalno i upravlja se samo svojim novcem – Žito se s IPO-om, ujedno i prvim u poljoprivredno-prehrambenom biznisu u Hrvatskoj, otisnulo na Zagrebačku burzu, prikupivši 130.000.185 eura novog kapitala za investicije i akvizicije.
Ulagateljima je bilo ponuđeno ukupno do najviše 6,65 milijuna dionica, a interes je iskazalo i više od 300 radnika, više od 4100 malih ulagatelja i 27 kvalificiranih ulagatelja. Ukupno je kupljeno (upisano) 6.403.950 dionica, od čega ih je 4.371.535 novoizdanih, a dostavljene su i ponude za kupnju 1.280.385 dionica za prodaju i 752.030 trezorskih dionica, nakon čega je započeo novi put kompanije – s investitorima s kojima će, uvjeren je Pipunić, Žito rasti brže nego s kreditima. – Strateški ćemo se razvijati u poslu koji znamo raditi, a to je poljoprivredno-prehrambena industrija. Tu se neće ništa bitno promijeniti, ali ćemo neke ideje i projekte za koje bi nam, primjerice, trebalo pet godina, s IPO-om realizirati za godinu i pol – rekao je Pipunić.
Realizacijom IPO-a, ustvrdio je, prikupljena će se sredstva koristiti prvenstveno za projekte iz najavljenog investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije tako da kompanija u iduće tri godine planira uložiti 105 milijuna eura. Početkom ovog mjeseca Žito grupa dobila je nagradu CFA Udruge Hrvatska za Financijski iskorak i transakciju godine, za uspješno provedenu inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) i izniman doprinos razvoju domaćeg tržišta kapitala. A u realizaciju planova od početka se krenulo krupnim koracima.
Nakon što je Pipunić još u lipnju najavio kako će postati većinski vlasnik Mesne industrije Ravlić, jedne od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj, s vlastitom proizvodnjom, transportom i mesnicama, koja u svojoj maloprodajnoj mreži broji više od 30 poslovnica diljem Hrvatske, ovih je dana stiglo i zeleno svjetlo AZTN-a kojom Žito stječe 51% vlasništva u Ravliću. Ta se akvizicija, čulo se, uklapa u viziju širenja svinjogojskih kapaciteta i razvoja MI Dobro za dodatnih 90.000 svinja, s potencijalom proizvodnje svježeg mesa kao novog proizvoda s kojim će izaći na hrvatsko tržište.
Žito grupa s godišnjim uzgojem od 175 tisuća tovljenika i 10 usko specijaliziranih farmi drugi je najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj. S ulaganjima od 30 milijuna eura u stočarskom segmentu iz sredstava dobivenih od IPO-a do 2027., proizvodnja tovljenika povećala bi se sa 175 na 265 tisuća, a dodatnih 7 milijuna uložilo bi se u veće standarde dobrobiti životinja.
– Svinjogojstvo je najpotentnija stočarska grana jer je riječ o proizvodnji u kontroliranim uvjetima, ne ovisi previše ni o hladnim zimama, ni o vrućim ljetima, a na tom polju Hrvatska nije samodostatna. Upravo zato u svinjogojstvu vidimo priliku za povećanje, pa i udvostručavanje kapaciteta u budućnosti – isticao je Pipunić, napominjući kako su i u proteklom razdoblju pokazali kako su u cijeni koštanja finalnog proizvoda konkurentni i najboljim proizvođačima u Europi.
A uložit će, naravno, u povećanje proizvodnje finalnih proizvoda kao što je Dobro pršut. S time u vezi, ovih je dana MI Dobro predstavila novu liniju za narezivanje mesnih proizvoda, do 650 kg na sat – strateško ulaganje u vrijednosti 1,75 milijuna eura, koje dodatno jača tržišnu poziciju brenda Dobro, donosi konkretna poboljšanja u pogledu povećanja kapaciteta narezivanja i pakiranja za 30%, brzine, preciznosti i ukupne učinkovitosti. Kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, planiraju se investicije i u proširenje pršutane, čime će se godišnja proizvodnja povećati s 150.000 na 230.000 komada pršuta što će stajati 9 milijuna eura.
Iz sredstava prikupljenih kroz uspješno provedenu javnu ponudu dionica listopad je donio i novu fotonaponsku elektranu Tvornice stočne hrane Vitalka u Osijeku, vrijednu 1,15 milijuna eura, čime će realizirati čak 74% ukupne godišnje potrošnje električne energije te tvornice. Do 2027. planiraju se ulaganja između 15 do 20 milijuna eura u solarne elektrane i baterijske sustave uz najveće potrošače električne energije u grupi (tvornica ulja, mesna industrija, tvornica stočne hrane, farme), što će rezultirati znatnim financijskim uštedama i smanjenjem ekološkog otiska.
Daljnji planovi sa sredstvima iz IPO-a podrazumijevaju i ulaganja u navodnjavanje, radi smanjenja rizika od vremenskih nepogoda te stvaranja potencijala za dvije žetve godišnje. Plan je navodnjavati dodatnih 2700 ha, za što se investicija procjenjuje na oko 10 milijuna eura, a još toliko u najsuvremeniju pametnu poljoprivrednu mehanizaciju. U tvornicu ulja Čepin planiraju se investicije od 8 milijuna eura u rekonstrukciju pogona za rafinaciju ulja i povećanje njegovog kapaciteta sa 100.000 na 300.000 litara dnevno... A sve to samo je nadogradnja – u proteklih devet godina Žito grupa je u razvoj poslovanja – ali i Slavonije – investirala već više od 200 milijuna eura.
Otvori KEKS Pay
