Naslovnica Vijesti Svijet

Peti susret s liderima država zapadnog Balkana pokazao: sudionici osjećaju zamor

Mi smo ovdje svi naši i nama je interes da jedni druge pomažemo. Zato mislim da je važno da predsjedavanje Hrvatske bude u skladu s interesima cijele regije – rekao je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić
06. srpnja 2019. u 20:30 9 komentara 665 prikaza
Summit EU - zapadni Balkan u Poznjanu
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Imali smo 70 inicijativa regionalnog tipa i sve su propale, a ova je imala najviše smisla i najviše je obećavala, čulo se ovih dana u hodnicima konresnog centra u poljskom gradu Poznanju, gdje je jučer završen summit Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu. No, peti takav summit lidera nekoliko ključnih država članica EU, među kojima je i Hrvatska, s liderima šest država zapadnog Balkana pokazao je da sudionici osjećaju zamor i da proces koji obećava nije daleko odmakao.

Ursula von der Leyen NEOČEKIVANA POBJEDNICA Tko je Ursula von der Leyen? Postat će prva žena na čelu Europske komisije

Klima postaje prioritet

Najambicioznija ideja Berlinskog procesa, stvaranje regionalne ekonomske zone (REZ), na koju su se balkanski lideri obvezali na summitu prije dvije godine u Trstu, nije se ostvarila, a s tarifnim ratom Kosova sa Srbijom, koji krši i već postojeći sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA, stvari idu još dalje u suprotnom smjeru, ne još bližoj povezanosti u smjeru REZ-a.

Europska komisija trudi se davati pozitivan ton Berlinskom procesu, pa se u Poznanju pohvalila da je podijelila skoro 90 posto od milijardu eura bespovratnih sredstava, koliko je na summitu 2015. u Beču osigurano za izgradnju ključne prometne, energetske i digitalne infrastrukture. Most Svilaj preko Save između Hrvatske i BiH jedan je primjer iz tog paketa. Tzv. “connectivity”, povezanost u smislu infrastrukture, uvijek je bila ključna riječ Berlinskog procesa. Sada, nakon Poznanja, gdje su se jučer lideri složili da je nužno osmisliti “zelenu agendu” za zapadni Balkan, sve oči Komisijinih službi koje se bave tim zemljama kandidatkinjama i aspiranticama okreću se prema Zagrebu.

Andrej Plenković Andrej Plenković: 'Von der Leyen nije slučajno izabrana, a Milanović bi bio sretan da je Hrvatska bila ovako jaka'

Na zagrebačkom summitu u proljeće 2020., tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, Komisija očekuje da će imati napisanu i isplaniranu “zelenu agendu” za zapadni Balkan, koja će postati novi ključni prioritet, pored postojeća dva: tranzicije tih zemalja prema članstvu u EU, i jačanja povezanosti tih zemalja međusobno i s EU-susjedima. Taj Komisijin plan bit će u skladu s očekivanim okretanjem čitave Komisije prema “zelenoj agendi za EU”: borba protiv klimatskih promjena postaje prioritet u novom sazivu Komisije.

No, unatoč milijardi koja kapne iz Europske komisije, unatoč tome što na summite Berlinskog procesa dolaze državnici iz najvećih država članica EU (iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske, plus Hrvati i Slovenci), na summitu u Poznanju osjetio se gubitak entuzijazma. Tome pridonosi i ponašanje francuske vlade pod predsjednikom Emmanuelom Macronom, otvorenim protivnikom ne samo daljnjeg proširenja EU, nego čak i otvaranja pregovora s kandidatkinjama poput Sjeverne Makedonije i Albanije. Macron to sve želi privremeno zaustaviti dok se sama EU ne reformira iznutra. Nizozemska, tradicionalno skeptična prema primanju novih članica, predstavlja drugu blokadu. Te se zemlje ne pomiču baš tako lako ni pred argumentom, s kojim se svi slažu, da EU takvim uzmicanjem otvara prostor negativnim utjecajima Rusije i Kine na Balkanu.

Andrej Plenković Analiza Plenković je Timmermansa srušio jer bi Hrvatska s njim izgubila podršku

Srpski dužnosnici u Poznanju su se u izjavama za novinare posebno radovali činjenici da Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzima predsjedanje Vijećem EU i da planira u Zagrebu organizirati neformalni summit 27 lidera EU posvećen proširenju.

– Srbija se raduje i dosta očekuje od predsjedanja Hrvatske EU. Mi smo ovdje svi naši i nama je interes da jedni druge pomažemo. Zato mislim da je važno da predsjedavanje Hrvatske bude u skladu s interesima cijele regije – rekao je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić.

– Netko će reći da je to nova Jugoslavija, ali ja ne pričam o tome, govorim da imamo zajedničke interese i da bi bilo bolje da o tome javno govorimo – dodao je. Dačić je, inače, rekao da se države u susjedstvu trebaju podržavati i bio je pun pohvala na račun izbora Marije Pejčinović-Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe. No, na naše pitanje kako onda Srbi u PACE-u nisu glasali za nju, nije znao dati odgovor.

David Sassoli Demokrat iz Italije David Sassoli novi predsjednik Europskog parlamenta: 'Svi dijelimo težnju za bratstvom'

Ključna uloga Hrvatske

Dačić ne bi bio Dačić da se u Poznanju pred novinarima nije i između redaka sprdao s činjenicom da sljedeći summit Berlinskog procesa organiziraju Bugarska i Sjeverna Makedonija, što je prvi put da to zajedno rade jedna članica EU i jedna kandidatkinja koju EU uporno ostavlja na cjedilu.

– Zar netko stvarno misli da će se Sjeverna Makedonija, nakon promjene imena, zadovoljiti time da ne dobije otvaranje pregovora, nego da predsjeda Berlinskim procesom – rekao je i zaključio da se polako postavlja pitanje kakav je smisao ovakvih summita.

– Naročito u trenutku kad neki vodeći europski lideri kažu da im ne pada na pamet da govore o proširenju EU. Ako je to tako, onda zaista ne razumijemo smisao održavanja ovih sastanaka – poručuje Dačić.

Aleksandar Vučić VIDOVDAN Srbija dobila treći međunarodni aerodrom. Vučić: Svi trebaju naviknuti na uspješnu Srbiju

Premijer Andrej Plenković ponovio je u Poznanju da je, s aspekta Hrvatske, Berlinski proces dobar format koji je popunio prazninu, koja se nije ni trebala dogoditi.

– Dva su temeljna problema. Zemlje jugoistoka Europe imaju veliku ambiciju, ali svi dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno, neke zemlje u EU imaju dosta velike rezerve i žele da taj proces ide puno postupnije u budućnosti. Hrvatska ima važnu ulogu da pokuša pomiriti ta dva osjećaja koja postoje – rekao je Plenković.

VIDEO Plenković komentirao predloženu predsjednicu Komisije: Nije slučajno izabrana

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • TEUTA:

    ... pkoazao je da u Srbiji nista se ne mijenja od vremena kada je Milosevic bio je na vlast. Iste pretenzije prema: Hrvatskoj, BIH, Crnu Goru i Kosovo.

  • zimerman:

    Pazi molim te ,..prioritet im je borba protiv klimatski promijena, to u stvari znači borba protiv prirode . Klimatske promijene su oduvijek bile i bit će... jednom riječju rečeno priroda funkcionira na takav način. Dokazi za to su svuda u ... prikaži još!da u svokom dijelu svijeta npr.nadjeni su smrznuti mamuti na sjevernom polu , na nasim prostorima je nekada bilo more takozvano panonsko more,tada ljudi nisu vozili auta i zagadjivali okolinu sa CO2. Dakle čovjek nije stvorio klimatske promijene i nemože ih zaustaviti. Ako prihvatimo ove ljevičarske izmišljotine mi ćemo im dati zeleno svijetlo da nas oporezuju za sve počevši od goriva pa na dalje to se upravo dogodilo u Francuskoj kada su dignute cijene benzina u ime klimatski promijena i zaštite majke zemlje .Žuti prsluci štrajkaju ali je malo kasno .

  • ing-12345:

    Niti jedna od zemalja zapadnog Balkana nije spremna za članstvo u EU a niti će to biti sljedećih 15 godina. Osim toga za članstvo Srbije u EU u Hrvatskoj se mora provesti referendum na kojem će ta ideja biti odbačena ... prikaži još!na sa najmanje 85% glasova a isto će se desiti i za BiH . A da ne govorimo o referendumima u drugim članicama EU čiji građani se snažno protive proširenju EU kao što je Nizozemska.