Naslovnica Vijesti Hrvatska

Pavao Miljavac: Za mimohod sam, ali ne na obljetnicu Oluje

"Tehnički je teško izvedivo isti dan biti u Kninu i u Zagrebu. Osim toga, Zagreb je 5. kolovoza relativno prazan zbog godišnjih odmora, pa mislim da bi idealno bilo mimohod održati u listopadu na Dan nezavisnosti"
10. svibnja 2015. u 15:43 41 komentara 4270 prikaza
Pavao Miljavac
Foto: Boris Ščitar/Večernji list
Pogledajte galeriju 1/3

Premda u javnosti ne istupa često, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac ovih dana ne može izbjeći medije. U javnosti se, naime, mogu čuti razna, pa i posve oprečna mišljenja vezana uz obilježavanje 20. obljetnice Oluje, a stav 70-ak generala, među kojima su i zapovjednici te operacije, zasigurno valja uvažiti. Također, negdašnji general zbora i ministar obrane nedavno je uzburkao javnost najavama mogućih optužnica iz BiH protiv visokih časnika Hrvatske vojske.

:: Kakav je stav HGZ-a o proslavi i vojnom mimohodu?

Zastupamo stav da se proslava održi u Kninu, a mimohod u Zagrebu, no naše je stajalište da je to gotovo nemoguće organizirati u jednome danu. Nije nemoguće, to je profesionalna vojska i ona će to odraditi, ali je tehnički dosta teško izvedivo i zaista nije potrebno. Sugeriramo da se za mimohod odredi neki drugi datum jer je Zagreb 5. kolovoza, zbog godišnjih odmora, relativno prazan pa bi mogao izostati efekt koji bi trebalo polučiti.

:: Zašto je problematično obje svečanosti održati isti dan?

S obzirom na to da sam nekad i zapovijedao velikim formacijama, znam što znači organizirati ih u kratkom roku jer proslava u Kninu ne može početi u sedam sati ujutro. Bude li mimohod održan isti dan u Zagrebu, postoji opasnost od velikih podjela jer će se dio uzvanika zadržati u Kninu, dio kasnije otići u Čavoglave, a dio juriti u Zagreb. Na taj način povećava se i trošak i rizik. Jer kad selite tolike ljude i tehniku, prema zakonu velikih brojeva može doći do incidenta, recimo, do prometne nesreće.

:: Kada bi se trebao održati mimohod?

Mogao bi se održati u listopadu na Dan nezavisnosti.

:: Što o takvom stavu misli predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koju ste neki dan posjetili na Pantovčaku? Poznato je da ona predlaže mimohod dogodine u svibnju.

Održati mimohod u povodu prvog postrojavanja ZNG-a u Kranjčevićevoj sigurno je prigoda, ali ako prelazi u iduću godinu, onda nema poveznicu ni odjek na Oluju. Slažem se s predsjednicom da postoje i drugi datumi koje bi se moglo obilježiti mimohodom, ali ta je rasprava otišla u političke vode i sada je stvar čiste politike. U konačnici, Vlada će odlučiti, ali ako se predsjednica ne složi s terminom, može doći do vrlo ozbiljnog problema. Iako u Vladi govore da imaju pravo i bez znanja predsjednice pokrenuti vojsku, mislim da treba gledati Ustav, u kojemu jasno piše tko je vrhovni zapovjednik i za što je odgovoran. Ako netko drugi sada tvrdi da također ima takve ovlasti, ja se ne bih s time složio jer onda imamo zamršenu situaciju kakve nema nigdje u svijetu. Vrhovni zapovjednik je vrhovni zapovjednik sa svim ovlastima i u ratu i u miru.

:: Kako pronaći kompromis?

Sada je formiran Odbor za obilježavanje Oluje i mislim da bi se neki kompromis trebao naći. U ovom trenutku načelnik Glavnog stožera general Lovrić je u vrlo neugodnoj situaciji jer je on izravna veza između vrhovnog zapovjednika, po zapovjednoj crti, i Vlade koja financira mimohod. Vlada u slučaju neslaganja s terminom može uskratiti novac, dok se predsjednica može odlučiti za embargo na uporabu Oružanih snaga, pa se automatski izaziva neko dvovlašće. No, kakav je to mimohod koji ne postrojava vrhovna zapovjednica?! Moja je sugestija da bi predsjednik Sabora Josip Leko, koji odaje dojam staloženog i mirnog čovjeka, trebao arbitrirati da se ti suprotstavljeni stavovi nekako približe jer Oluja ne zaslužuje da se mi zbog toga dijelimo. No, onaj tko drži vlast vjerojatno će imati premoć pri odluci. Do toga nije trebalo doći, ali tu smo gdje smo.

:: Na čiju je inicijativu održan susret na Pantovčaku?

Mi smo ga zatražili. Dogovoren je još tijekom predizborne kampanje, kada smo izrazili želju i spremnost da joj, kao vrhovnoj zapovjednici, pomognemo u smislu nacionalne sigurnosti i Oružanih snaga. Nas je 70-ak generala, imamo širok dijapazon ljudi među kojima su i tri načelnika Stožera, ministar i pomoćnik ministra, tri zapovjednika iz zrakoplovstva, zapovjednici gardijskih brigada i korpusa, visoki dužnosnici u MORH-u, doktori znanosti i profesori. Stoga, možemo se uključiti pri izradi ekspertiza ili donošenja odluka o bilo kojoj temi iz tog spektra koja bi zanimala Ured predsjednice. Bilo je razgovora i o Vijeću za domovinsku sigurnost koje bi se trebalo formirati potkraj svibnja. Dogovorili smo periodičke sastanke i izravnu komunikaciju s njezinim savjetnikom za nacionalnu sigurnost.

:: Jeste li na isti način komunicirali i s njezinim prethodnicima?

Djelomično s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem, ali s predsjednikom Mesićem nismo. Taj je odnos bio poremećen umirovljenjem 12 generala, pa su se zbog njegovih stavova i izjava generali distancirali.

:: Kakav je stav Zbora o prosvjedu u Savskoj 66?

Svih 200 dana pratimo što se ondje događa i, naravno, podržavamo branitelje jer neke stvari o kojima oni s pravom govore ne dopiru do javnosti ni do onih koji donose zakone. Na njihove sastanke uvijek šaljemo nekog od naših generala. Pitanje Savske trebalo se riješiti puno prije. Prosvjed je sada u fazi kad su ti ljudi silno iscrpljeni i kad imate osjećaj da udaraju u zatvorena vrata. Ministar, pak, svojim izjavama često dolijeva ulje na vatru. Krajnje je vrijeme da se to riješi, no ima i zahtijeva na koje Vlada teško može pristati, mora se priznati. Također, postoje stvari o kojima ni Vlada ni ministar ne žele ni čuti. Obje strane trebaju spustiti ego na zemlju, možda više Vlada. No, kad počnete zaoštravati odnos onda više nema racionalnosti, onda svi počinju dizati tenzije i imamo problem.

:: Podržavate li zahtjev branitelja za smjenjivanje ministra i donošenje ustavnog zakona?

Prihvaćanjem ustavnog zakona puno stvari bi se riješilo, bila bi to izlazna strategija za sve. Ne znam zašto je to odbijeno, ali to ništa ne bi mijenjalo nego bi dalo garanciju braniteljima za sve na što žele ukazati. Što se tiče smjenjivanja ministra, teško bi bilo koja vlada pristala na takav zahtjev, i to se mora reći javno. Takav zahtjev dovodi premijera u vrlo neugodnu situaciju i ako bi prihvatio, onda bi se moglo postaviti pitanje i drugog i trećeg ministra, što je za premijera očito prevelik zalogaj. No, ne znam što bi se time promijenilo, došao bi novi ministar, ali kurs Vlade i njezina politika ostali bi isti.

:: Prosvjednici upiru i na dignitet Domovinskog rata. Imate li i vi osjećaj da je narušen?

Imam, i to moramo priznati. Mediji ignoriraju obljetnice velikih operacija, ali mislim da mali obični čovjek poštuje branitelja pa čak i traži jači angažman od Generalskog zbora. Pitaju nas zašto šutimo, zašto mi ne nastupimo, zašto ne krenemo. No, podsjetio bih ovdje na skupštinu Zbora u hotelu “I” 2013., kad su se zbog samo malo oštrijih riječi svi digli na noge. Nevjerojatno koliki se pritisak dogodio, o tome je raspravljala i Vlada.

Po našoj ocjeni, Hrvatska nije izložena unutarnjoj agresiji. Što se tiče vanjskih okolnosti, ne prijeti nam više klasični rat nego terorizam

:: Mislite li na famozni sastanak s kojeg je poručeno da će generali djelovati po principu “udar po udar, ipak padne stijena”?

Da, ali to uopće nije bila namjera, samo smo neke stvari oštrije poručili. Mi smo oni koji smo stvarali državu, koji smo u konačnici garantirali demokraciju, zar bismo je sada rušili? Ja se ne mogu složiti s Vladom u mnogim temama, izjavama i stavovima, ali je poštujem jer je legitimno izabrana, na izborima, većinom glasova, i to ne mogu negirati. Ako to idem mijenjati, onda se to zove puč i stvar je jasna. Nije tada bila namjera uzburkati i uplašiti javnost, iako je to u medijima tako plasirano, u najžešćem smislu.

:: No, činjenica je da otad niste prisutni u javnosti i da ne istupate.

Pa istupamo, ali pomalo, ne želimo agresivno. Morate znati da najprije sebe formiramo i jačamo, stvaramo se kao institucija pa da se, ako negdje oštrije zagrebemo, znamo i obraniti. Da nismo krhki.

:: Mislite li da je Zbor pozvan istupati u povodu društvenih i političkih pitanja?

U našem statutu već dugo stoji da smo neprofitabilna nevladina nepolitička organizacija. Ne možemo govoriti o važnim temama nemamo li neke argumente i podlogu, jer želimo biti vjerodostojni. Držimo se tema za koje smo stručni, poput pitanja nacionalne sigurnosti i Oružanih snaga. Mnogi ljudi od nas očekuju jači angažman, ali znate što to znači. Odmah ćemo se naći na dijametralno suprotnim stranama s politikom, naravno, zamjeriti se, doći u sukob i ući u zonu političkih stranaka.

:: Čuvate se politizacije?

Naravno. Neki su nas prozivali da smo ispostava HDZ-a, pa želim to raščistiti: nema kod nas samo HDZ-ovih generala, ima nas i nestranačkih. Možemo okupljati članove bilo koje političke stranke, ali dok sam ja tamo na čelu, politiku ne puštam unutar Zbora jer mislim da bi nas to jako razdijelilo. Politički kao i jači društveni angažman bi nas dosta razvukli, a za to nemamo mogućnosti. Naime, mi se financiramo sami, čak i vijence plaćamo iz svog džepa. A svi pogrešno misle da generali imaju visoke plaće i mirovine.

:: Je li vaš prethodnik general Marinko Krešić morao otići zbog oštre retorike u hotelu “I”?

Nije. Moram reći da je Krešić u teškim uvjetima ipak održao Zbor, no kako je imao nekih privatnih problema, u razgovoru sa još nekoliko generala zamoljen sam da preuzmem Zbor. General Krešić je ostao tajnik, praktički je drugi, treći čovjek.

:: Tom prigodom admiral Davor Domazet Lošo iznio je ocjenu da je Hrvatska izložena unutarnjoj agresiji. Dijelite li njegov stav?

Admiral je obavještajac i strateg, a oni često vide više nego ostali. No, po našoj ocjeni, Hrvatska nije izložena unutarnjoj agresiji. Što se tiče vanjskih okolnosti, ne prijeti nam više klasični rat nego terorizam i mislim da u tome trebamo biti vrlo oprezni, moramo predviđati i pratiti što se događa u okolnim zemljama. Često puta terorizam može biti opasniji od rata jer ovdje vidite neprijatelja, a ondje se samo pojavi.

:: Je li general Gotovina član Zbora?

Nije, kao ni Markač. Obojica imaju svoje razloge za to, ali nas podupiru. Članovi nisu ni generali Stipetić i Tus jer misle da bismo trebali biti klub, a ne udruga, iako registracija kluba nije moguća. No, mi nikoga ne silimo da bude naš član.

:: Nedavno ste uzburkali javnost najavom mogućih optužnica protiv visokih hrvatskih časnika koje stižu iz BiH, no iz Sarajeva, pa i iz Zagreba, to su brzo demantirali. Kako odgovarate?

Javnost smo informirali temeljem indicija nekih generala HVO-a koji imaju određena imena i informacije pa i neke dokumente. Sada mjerodavni šute i nitko ništa ne zna. Vidjet ćemo. Vrijeme će pokazati jesmo li bili u pravu. Ali sigurno je da se nešto događa.

:: Što Hrvatska može učiniti da zaštiti svoje državljane, visoke časnike, od takve prijetnje za koju tvrdite da je osnovana?

Prije svega, mislim da bi se trebalo uključiti Državno odvjetništvo jer ono ima odgovornost procijeniti je li sumnja osnovana ili nije. Treba razgovarati s časnicima prije nego što se bilo što pokrene. Jer prema našim informacijama, dio te dokumentacije vraćen je iz Haaga, a pripremao ju je Veritas. Uključen je i niz generala koji su u mirovini, ali su plaćeni da rade analize pa je nastao cijeli set literature iza koje stoje nekakvi autoriteti, što počinje biti vrlo opasno. O tome ne treba šutjeti.

:: Jeste li iznenađeni mogućnošću da bi se, nakon dvije pravomoćne presude iz Haaga, generale opet moglo teretiti po zapovjednoj odgovornosti?

Kolinda Grabar-Kitarović donijela odluku Predsjednica Grabar-Kitarović prelomila: Mimohod ipak održati dogodine Damir Krstičević vojni mimohod Što generali misle o proslavi u Zagrebu i Kninu

U Haagu su najavili da će teretiti najviše časnike, a ostale prepustiti nacionalnim sudovima. Zbor će napraviti jednu disertaciju, vrlo ozbiljan projekt u koji ćemo uključiti i Akademiju i naše eksperte, pa istražiti što podrazumijeva zapovjedna odgovornost i dokle ona može sezati, vidjeti inozemna iskustva. To je apsurdno i to više nije pravda nego čista politika. Osuditi pet-šest generala za neku operaciju znači da ona više ne može biti čista, a ako je to ključna operacija za državu, onda ni država ne može biti čista.

:: Je li vas iznenadila informacija da je netom likvidirani časnik HVO-a Vinko Žuljević Klica bio pod istragom tužiteljstva BiH zbog sumnje da je umiješan u ratne zločine počinjene na području središnje Bosne?

Ja sam to znao. Krećem se u tim krugovima i informacije se pročuju.

:: Nakon svega, je li se među generale uvukao nemir?

Ne bih to nazvao nemirom jer smo naučeni na svašta, ali oprez svakako. Nismo ljudi koji paničare, ali ako se neke stvari događaju, javnost to mora znati. Zašto ne bi znala da opet netko nešto kopa! Ne želimo plašiti, ali kad ozbiljnije razgovarate svi će vam priznati da se nešto događa. DORH je to demantirao, ali željeli bismo preduhitriti situaciju da jednog dana čujemo “mi smo upozorili”, kao što neki sada kažu da su upozoravali da će franak rasti.

Jeste li za vojni mimohod u Zagrebu?

  • Da 20,69%
  • Da, ali ne na obljetnicu Oluje 53,45%
  • Ne 25,86%
  • Ne znam 0,00%
ccc
Pogledajte kako smo našu pobjednicu uz CCC Shoes and Bags brend pretvorili u trendi mamu

A1 izdvaja za Vas

  • mikrogrizzly:

    Izlišno komentirati, ali ideja mimohoda je de facto smišljena da se Milanovića akustički izolira od salve zviždanja, pogrda i možda se nađe u putanji trulog voća jer ulice i trgovi Knina su uski, a ZG avenije i naročito Jarun široki ... prikaži još! pa mu onda lakše izigravati uspješnog premijera kojeg voli narod u ZG, nego tamo. O tome se doista radi, da je njemu stalo do HV ne bi kopnena vojska bila željna večere i doručka po vojarnama. HRM ne bi imalo više klapskih pjevača nego ispravnih brodova, a o strahu poljoprivrednika od HRZ i otpadajućih dijelova nema smisla ni pisati. Dakle, proziran interes je u igri jer izborna je godina, a reakcije branitelja na govorancije Milanovića u Kninu će biti i 2-3 oktave glasnije no inače.

  • Avatar AnteMostar
    AnteMostar:

    Kome mimohodom demonstrirati silu

  • Avatar Vrtlaric
    Vrtlaric:

    Jedne kune netreba potrošiti na " mimohod" nego za ta sredstva kupiti barem jedan dobar AVION.