Hrvatski sabor po hitnom je postupku donio Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, čime su riješene sve pretpostavke za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i onog niskoradioaktivnog otpada koji nastaje u hrvatskim bolnicama i industriji. Za Centar je, kao jedina lokacija, državnim prostornim planom određena Trgovska gora na Banovini, nakon što je prije 20-ak godina politika lobiranjem izbacila ostale tri referentne lokacije – Moslavačku goru, Papuk i Psunj. Zbog toga, ali i zbog vremenske stiske u koju je Hrvatska upala zbog kašnjenja s rješenjem zbrinjavanja svog dijela otpada iz slovenske nuklearke, otpad će, nakon izgradnje Centra, početi stizati u Čerkezovac, gdje su već uklonjeni nepotrebni postojeći vojni objekti i obavljene druge pripreme. Mještani Dvora i tamošnja vlast godinama jasno izražavaju svoje protivljenje toj namjeri države, ali strateški državni interes ih je nadglasao.
Planirana lokacija nalazi se tek nekoliko kilometara od rijeke Une i granice s Bosnom i Hercegovinom te tamošnjeg Novoga Grada. I bosanska politika i javnost već godinama izražavaju neslaganje s ovom lokacijom, a nakon odluke Sabora opet su burno reagirali. Političari i nevladini aktivisti u BiH vjeruju kako još mogu ishoditi promjenu odluke da Hrvatska svoj centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada izgradi na Trgovskoj gori i najavljuju kako će svoju borbu za to nastaviti u sklopu međunarodnih struktura, odnosno mehanizama Espoo konvencije. Espoo konvencija je konvencija o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu, koja je u sklopu Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu potpisana u finskom gradu Espoou 1991. te je stupila na snagu 1997. Ona podrazumijeva međusobnu koordinaciju susjednih država u slučaju velikih zahvata u graničnom području koji bi mogli utjecati na okoliš. Da će ona biti njihov argument, u utorak su najavili koordinator bosanskohercegovačkog pravnog i stručnog tima zaduženog za Trgovsku goru Borislav Bojić i ministar prostornog uređenja i graditeljstva Republike Srpske Bojan Vipotnik. "Ovim zakonom Hrvatska šalje poruku da je sve završeno, ali to jednostavno nije točno. Ne postoji nijedna institucija u BiH koja je suglasna da se radioaktivni otpad odlaže neposredno na granici i da ugrožava oko 300 tisuća stanovnika", kazao je Bojić za televiziju N1.
Sličnu ocjenu iznio je i ministar u vlasti RS-a Vipotnik. On je odgovarajući na zastupnička pitanja na sjednici entitetskog parlamenta održanoj jučer ustvrdio kako je usvajanje zakona u Hrvatskom saboru temeljeno isključivo na političkoj odluci, a bez konzultacije sa stručnjacima. "Mi na to imamo spreman odgovor", kazao je Vipotnik objašnjavajući kako je to "sučeljavanje" predstavnika Hrvatske i BiH planirano za svibanj u tajništvu Espoo konvencije. I BiH i Hrvatska potpisnice su konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica pa u BiH vjeruju kako im to pruža mogućnost osporavanja zakona koje je donio Hrvatski sabor. Tema gradnje odlagališta na Trgovskoj gori među rijetkim je temama koje su povezale političare u BiH iz oba entiteta pa tako potporu planovima da se taj projekt ospori pružaju i stranke iz Federacije BiH.
Šef Kluba zastupnika vladajućeg SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović ocijenio je kako se ovime dovode u pitanje dobrosusjedski odnosi. "Zamislite da mi predložimo da se odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada gradi iznad Dubrovnika i da im objašnjavamo, kao oni nama, da nemaju razloga za brigu, da to nije štetno. Kakva bi bila reakcija iz Hrvatske? Da su planirali izgradnju odlagališta u okolici Zagreba, ja bih vjerovao u ono što govore. Ovako, nemam nikakvo razumijevanje za odabir lokacije", kazao je Magazinović. Slična je i reakcija oporbene Stranke demokratske akcije (SDA). Iz te su se stranke u utorak očitovali izjavom u kojoj su naveli kako je zakon koji je usvojio Hrvatski sabor "demonstracija bahatosti i nastavak agresivnog gaženja interesa Bosne i Hercegovine i njezinih građana", a Hrvatsku su pozvali da zakon opozove.
Otvori KEKS Pay
