PAD U VEĆINI ŽUPANIJA

DZS objavio koliko je točno stanovnika u Hrvatskoj

Ilustracija
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
1/2
13.09.2019.
u 12:35

Najviše stanovnika živjelo je u Zagrebu (804,507 ili 19,7 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (448,071 ili 11 posto), a najmanje u Požeško-slavonskoj (67,862 ili 1,7 posto) i Ličko-senjskoj županiji (45,184 ili 1,1 posto).

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak procjenu stanovništva Hrvatske u 2018. godini koja pokazuje da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4,087.843 stanovnika, što je nastavak kontinuiranog pada jer je to 0,9 posto stanovnika manje u odnosu na prethodnu godinu.

Pad stanovnika od 0,9 posto znači da Hrvatska ima 36.688 ljudi manje, a pad su ostvarile gotovo sve županije osim Grada Zagreba, koji bilježi rast od 0,22 posto, i Istarske županije, koja broji 0,26 posto stanovnika više.

Najveći pad stanovnika imala je Vukovarsko-srijemska županija sa 3,04 posto manje stanovnika.

Od ukupnog broja stanovnika, njih 1,975.052 su muškarci (48,3 posto), a 2,112.791 je žena (51,7 posto). Najmanje je žena u Ličko-senjskoj županiji (50,1 posto, a najviše u Gradu Zagrebu (53,1 posto).

"U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45 godina), što ga svrstava među najstarije nacije Europe", navodi DZS.

Procesu starenja stanovništva najviše pridonosi opadanje udjela mladih (0-19 godina), čiji udio iznosi 19,6 posto ukupnog broja stanovnika. Najmanje mladih je u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 posto), a najviše u Međimurskoj županiji (22 posto).

Udio fertilnog (plodnog) kontingenta kod žena također kontinuirano opada te je u 2018. godini iznosio 41,5 posto.

"Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 posto) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 posto), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 posto)". 

Najviše stanovnika živjelo je u Zagrebu (804,507 ili 19,7 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (448,071 ili 11 posto), a najmanje u Požeško-slavonskoj (67,862 ili 1,7 posto) i Ličko-senjskoj županiji (45,184 ili 1,1 posto).

Pogledajte i video: Mjere za demografsku obnovu

Komentara 20

HN
hegedus-nebanirani
12:52 13.09.2019.

Malo više nas je od 4 milijuna, a glasača 3,5 milijuna. Treba odmah uručiti počasni doktorat Kuščeviću i Bauku, a nek ih Bandić predloži kao već postojeći doktor muljaže.

AF
AfganistanskiHrvat
13:04 13.09.2019.

Najviše mladih je u Irskoj županiji a potom u Njemačkoj županiji. Molim iznosite točne podatke mi se nalazimo u EU.

GA
gabriela63
13:51 13.09.2019.

Ima pravo biskup Đuro Hranić kad kaže da su mladi komotni.Niti mi koji smo bili mladi u vrijeme Jugoslavije,nismo imali stanove,aute,sigurne poslove,ogromne plaće,ali smo rodili bar dvoje djece,takav je bio standard.Malo smo sr šlepali kof roditelja,malo u podstanarstvu,ali je s vremenom sve došlo na svoje mjesto.Djeca su išla u vrtić,plaćali smo ga,ne sjećam se da su ikada dobili besplatne udžbenike,bilježnice,torbe...Tko nije mogao kupiti nove knjige,uzimao je stare tj.korištene i ništa time nije izgubio.Obroke smo djeci kupovali sami,nije bilo specijalne prehrane ni nutricionista po školama.Djeca su išla na izlete,ekskurzije,sve se plaćalo.Kao mali su se beskrajno mnogo igrali sa svojim vršnjacima,uvečer su bili toliko umorni da su gotovo zaspali za vrijeme večere.Ja svojoj djeci nikad nisam čitala prije spavanja bajke,jer bi nakon tuširanja odmah zaspala.Govorim o generaciji koja danas ima 35-40 godina.Mnogi od te generacije još nemaju obitelj,vječiti su studenti ili su naprosto otišli u inozemstvo.I oni situirani se boje imati djecu.Dali je u pitanju sebičnost,strah,komoditet,ne znam.Mislim da u našoj zemlji,kakva je takva je,još nitko nije umro od gladi.Dajte mladi,hrabro,djeca su najveće blago.😀

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?