Izrada uporabnih predmeta od komušine, poput, primjerice, cekera, na području Međimurja obavlja se već više od pola stoljeća na isti način – ručno. Bez stroja za pletenje. Jedina je sirovina luščije ili kukuruzna komušina koja se, također ručno, odvajala od klipova. "Koristio se samo unutarnji dio, fina, mekanija i svjetlija komušina.
Osušeno bijelo luščije, obično u kasnu jesen, bojilo se bojama od biljnog materijala, kasnije bojama za tkanine, najčešće tamnosmeđom, crvenom, plavom i žutom. Za izradu cekera bitne su modle, drveni kalupi koje su izrađivali domaći majstori tišleri najčešće od mekanog i laganog komada drva koje im je bilo pri ruci. Odabirom kalupa odredio bi se tip, vrsta i veličina cekera", piše u službenom opisu najnovijeg stanara Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Najčešće pleteni tipovi bili su Vera, Zagorka, Krjola, Blanka... Boje, dizajn i reljefna ornamentika ili muštra odabirali su se po želji kupaca ili prilagođavali vještini pletačice.
Zanati koji izumiru
Ovo su posljednji staklopuhači, pletačice cekera i majstori za gradnju batane: 'Potražnja ne staje'
Zaštićeno je i umijeće izrade šindre, jedno od najstarijih umijeća izrade materijala za krovni pokrov koje je bilo popularno do polovice 19. st., a znanje o njezinoj izradi u Lici i Gorskom kotaru uspjelo se sačuvati do danas
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Svaka cast njima ali iskreno kome vise treba taj ceker...pa to moja baba u 90-tima imala da ja odem dedi po litru i vodu