Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je mjeseci više puta tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske obrambene i raketne kapacitete, no njegova posljednja izjava izazvala je veliku pozornost i nove polemike u američkim političkim i sigurnosnim krugovima. Trump je, naime, ustvrdio da su Sjedinjene Američke Države potpuno uništile iransku mornaricu, poručivši na svojoj platformi Truth Social kako je Iran nekada imao 159 ratnih brodova, ali da danas „svaki od njih leži na dnu mora”. Takva izjava dolazi u trenutku pojačanih napetosti na Bliskom istoku, zastoja diplomatskih pregovora između Washingtona i Teherana te sve većih strahova od mogućeg novog regionalnog sukoba koji bi mogao destabilizirati cijeli Perzijski zaljev.
Međutim, gotovo istodobno s Trumpovim tvrdnjama, američki New York Times objavio je informacije iz povjerljivih obavještajnih procjena koje pokazuju sasvim drukčiju sliku stanja na terenu. Prema dokumentima pripremljenima ranije ovog mjeseca, Iran je uspio ponovno aktivirati velik dio svoje vojne infrastrukture, uključujući raketne baze, podzemne objekte i lansirne sustave. Time su ozbiljno dovedene u pitanje višemjesečne tvrdnje Trumpove administracije da je iranska vojna moć praktički uništena.
Prema izvorima upoznatima s procjenama američkih obavještajnih službi, Iran je ponovno uspostavio operativni pristup za čak 30 od ukupno 33 raketne lokacije duž Hormuškog tjesnaca, jednog od strateški najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Riječ je o području kroz koje prolazi velik dio svjetske trgovine naftom i ukapljenim plinom, zbog čega svaka destabilizacija tog prostora izaziva zabrinutost globalnih tržišta i velikih svjetskih sila.
Američki vojni analitičari upozoravaju kako činjenica da su iranske raketne baze ponovno aktivne znači da Teheran i dalje ima mogućnost ugroziti američke ratne brodove, vojne baze saveznika u regiji, ali i međunarodne tankere koji svakodnevno prolaze Hormuškim tjesnacem. Upravo zbog toga taj prolaz desetljećima predstavlja jedno od najnapetijih geopolitičkih žarišta svijeta.
Prema obavještajnim procjenama, Iran sada ponovno koristi mobilne lansirne platforme za premještanje projektila između različitih lokacija, čime dodatno otežava mogućnost njihova praćenja i uništavanja. Takvi mobilni sustavi posebno su važni jer omogućuju brzo premještanje raketa i smanjuju ranjivost na zračne udare. U određenim slučajevima projektili se mogu lansirati izravno iz podzemnih objekata, što dodatno komplicira eventualne američke ili izraelske vojne operacije.
Samo tri raketne lokacije uz Hormuški tjesnac trenutačno se smatraju potpuno onesposobljenima, dok su ostale djelomično ili u potpunosti ponovno funkcionalne. To pokazuje da je Iran, unatoč ozbiljnim štetama pretrpljenima tijekom posljednjih sukoba i sabotaža, uspio relativno brzo obnoviti ključne dijelove svoje vojne infrastrukture.
Procjene također navode kako Iran još uvijek raspolaže s oko 70 posto svojih mobilnih lansera projektila te približno 70 posto predratnog raketnog arsenala. Riječ je prije svega o balističkim projektilima srednjeg dometa koji mogu dosegnuti američke baze u regiji, kao i ciljeve u Izraelu, Saudijskoj Arabiji i drugim državama Bliskog istoka. Osim toga, Iran i dalje posjeduje određen broj krstarećih raketa namijenjenih napadima na pomorske i kopnene ciljeve kraćeg dometa.
Američke vojnoobavještajne agencije, koristeći satelitske snimke, elektronički nadzor i podatke prikupljene iz više izvora na terenu, procijenile su i da je Iran ponovno uspostavio pristup za gotovo 90 posto svojih podzemnih skladišta i lansirnih objekata diljem zemlje. Velik dio tih objekata nalazi se duboko pod zemljom, u planinskim područjima, zbog čega ih je iznimno teško potpuno uništiti čak i najmodernijim bunker-buster bombama.
Upravo ti podzemni kompleksi predstavljaju temelj iranske vojne strategije posljednjih dvadesetak godina. Nakon iskustava iz rata s Irakom i kontinuiranih prijetnji iz Washingtona i Tel Aviva, Teheran je golema sredstva ulagao u razvoj mreže skrivenih baza, tunela i podzemnih skladišta kako bi osigurao preživljavanje svojih raketnih snaga čak i u slučaju velikog rata.
Objavljeni nalazi američkih obavještajnih službi ozbiljno potkopavaju ranije izjave Trumpa i tadašnjeg ministra obrane Pete Hegseth, koji su tvrdili da je iranska vojska „uništena” i da više ne predstavlja ozbiljnu prijetnju američkim interesima. Kritičari unutar američkog političkog establišmenta sada upozoravaju da je javnosti možda predstavljena znatno optimističnija slika nego što pokazuju stvarni podaci s terena.
U međuvremenu, iz Teherana stižu poruke koje dodatno podižu napetosti. Glasnogovornik iranskog Ministarstva obrane, brigadni general Reza Talaei, poručio je da će svaka prijetnja ili agresija protiv Irana biti dočekana „trenutnim i žalosnim odgovorom”. Naglasio je da je Iran već dokazao sposobnost obrane zemlje, kako diplomatski tako i vojno, te dodao da Teheran neće tolerirati pokušaje vojnog pritiska ili destabilizacije.
Sve se događa u trenutku dubokog zastoja u iransko-američkim pregovorima, u kojima posreduje Pakistan. Pregovori su dodatno zakomplicirani nakon što je Trump odbio najnoviji iranski prijedlog te nastavio s pritiscima na iranske luke i trgovinske pravce. Istodobno, Washington pokušava zadržati snažnu vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu, dok Iran demonstrira sposobnost brzog oporavka svojih obrambenih sustava.
Analitičari upozoravaju da se upravo u toj kombinaciji političke retorike, vojnih procjena i blokiranih pregovora krije najveća opasnost. Dok američka administracija javno govori o uništenju iranske vojne moći, podaci obavještajnih službi pokazuju da Iran i dalje raspolaže značajnim raketnim kapacitetima i sposobnošću odvraćanja. Takav raskorak između političkih izjava i realnog stanja na terenu mogao bi dovesti do ozbiljnih pogrešnih procjena, a samim time i do nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku, regiji koja je već desetljećima jedno od najnestabilnijih područja svijeta.
Hrvat pet godina živio u agoniji, liječnici nisu znali što mu je: 'Nije sličio sebi...'
U ime mira izraketirali cijela kvartove i započeli rat koji ne mogu dobiti. Bitno da je uvijek neki kaos, zašto bi i jednu godinu živjeli bez briga. Svima njima su ljudi samo broj koji su raspoloživi za smrt.