U Ovalnom uredu u srijedu, Donald Trump je svijetu izjavio: "Mislim da imamo dogovor s Rusijom ." Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je bombama i projektilima. U velikom noćnom napadu na stambenu četvrt u Kijevu u četvrtak navečer ubijeno je najmanje 12 ljudi, a još 90 ozlijeđeno, uključujući i nekoliko djece. To je izazvalo rijedak izljev kritike čak i kod čelnika MAGA-e Trumpa. "Nije potrebno i vrlo loš trenutak. Vladimire, STANI! ", vikao je Trump na vlastitoj platformi društvenih medija. U međuvremenu, Trumpov "dogovor", koji je jasno odmjeren u korist Putina, a protiv zabrinutosti Ukrajine, ostaje na stolu. O pravednom miru teško da može biti govora. Ukrajina, kao žrtva, ne samo da bi trebala ustupiti Krim i teritorije koje je Rusija prethodno okupirala – oko jedne petine ukrajinskog teritorija – nego se također nikada ne bi trebala pridružiti NATO-u. Treba zamrznuti prvu crtu i ukinuti sankcije Rusiji. Unatoč svim ovim ustupcima, Kremlj još uvijek želi neka " fina podešavanja ". Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da se ratni ciljevi Rusije nisu promijenili od početka velike invazije: "Želimo postići svoje ciljeve. Ostvarit ćemo ih, bilo mirno ili vojno."
To znači da će trenutno neokupirani teritoriji biti uključeni u velike dijelove zemlje, a Kijev će tada morati plesati uz melodiju Moskve. Ako se to ne dogodi na Putinovo zadovoljstvo, Rusija će započeti novi rat. Ako se ovaj dogovor stvarno ostvari, postojao bi samo jedan gubitnik. "Ovo je zapravo poraz Ukrajine u ratu. To je jednako kapitulaciji", rekao je vojni povjesničar pukovnik Markus Reisner u četvrtak na ntv-u. Putin bi pobijedio. "Rusi sada to rade: stalno podižu uloge kako bi postigli maksimalni cilj", dodao je, javlja Heute.
"U svom ovom zlu, jedna stvar mora biti jasna: prekid vatre bi značio da bi smrt zasad prestala. To je apsolutno pozitivno, a ja vam to govorim kao vojnik", kaže Reisner.
No, nitko ne može predvidjeti hoće li takvo zatišje potrajati ili će za nekoliko godina uslijediti nova oluja. Mnogo ovisi i o tome hoće li Europa uspjeti uspostaviti učinak odvraćanja od Rusije. Trumpov dogovor nudi male izglede za trajni mir – Putin bi bio nagrađen za svoju vojnu agresiju i ohrabren da to učini. Sama Ukrajina također želi promijeniti neke stvari u Trumpovom prijedlogu. Telegraph tvrdi da je vidio dosje sa željama koje su priopćene Amerikancima. To jasno pokazuje da Ukrajina želi izbjeći bilo kakvo formalno međunarodno priznanje Krima ili okupiranih područja kao Rusa. U tu svrhu, Kijev se bori, između ostalog, da osigura da se "dogovor" ne shvati kao "kapitulacija".
Što Ukrajina želi promijeniti u vezi s Trumpovim dogovorom: Mir bi se trebao temeljiti na međunarodnom pravu, a ne smatrati ga kapitulacijom. U tom kontekstu spominje se mogući napad Kine na Tajvan ako vojna agresija postane nova norma. Ukrajina se mora vratiti u središte mirovnih pregovora, a ne diktirati je Donald Trump. NATO je upozoren na posljedice ako Rusija zadrži Krim. To bi bila prijetnja drugim crnomorskim zemljama poput Turske, Rumunjske i Bugarske. Rusija ne bi trebala odlučivati koliko će Ukrajina imati vojnika ili oružja nakon mirovnog sporazuma. Još jednom se ističe važnost jasnih i čvrstih sigurnosnih jamstava za dugoročni mir. Ukrajina želi "zajedničko razumijevanje da je Rusija agresor", naglasio je predsjednik Volodymyr Zelenskyy u intervjuu s desničarskim konzervativnim američkim komentatorom Benom Shapirom, objavljenom 24. travnja. Jasno je dao do znanja da se Ukrajina branila od Rusije i da nije započela ovaj rat.
Psi laju, a karavani prolaze...