Politički i pravno obvezujuća jamstva za zaštitu Ukrajine u slučaju budućeg oružanog napada Rusije, aktivacija jamstava nakon stupanja primirja na snagu te uporaba vojnih kapaciteta, obavještajne i logističke potpore, diplomatskih inicijativa i dodatnih sankcija dio je nacrta zaključaka koji su iscurili prije današnjeg sastanka europskih država, saveznika Ukrajine, u Parizu.
Sastanak u Parizu okupio je predstavnike Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, države koje predvode neformalnu skupinu zemalja nazvanih "Koalicija voljnih, uz sudjelovanje drugih europskih partnera. U Elizejsku palaču su stigli i američki posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donald Trump, te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Prema nacrtu zajedničke izjave, europski saveznici obvezali bi se na politički i pravno obvezujuća sigurnosna jamstva za zaštitu Ukrajine u slučaju buduće oružane agresije Rusije, s izričitim ciljem obnove mira. Dokument predviđa da bi se sustav jamstava aktivirao nakon stupanja primirja na snagu, čime se obveze vežu uz postratni sigurnosni okvir. Nacrt navodi kategorije mogućeg djelovanja, bez preciziranja njihove provedbe ili pojedinačnih obveza država. – Te obveze mogu uključivati uporabu vojnih kapaciteta, obavještajnu i logističku potporu, diplomatske inicijative te uvođenje dodatnih sankcija – kaže se.
Ističe se da su se razgovori o sigurnosnim jamstvima u posljednjim tjednima znatno intenzivirali, iako Moskva zasad nije javno pokazala spremnost prihvatiti takve aranžmane. Donedavno je naglasak bio ponajprije na obećanjima vojne pomoći ukrajinskim snagama te na mogućim doprinosima međunarodnoj snazi za odvraćanje. Diplomatski izvori sada, međutim, navode da se fokus pomiče prema pravno obvezujućim jamstvima kojima bi se Kijevu zajamčila pomoć u slučaju novog ruskog napada. Sama mogućnost vojnog odgovora, upozoravaju diplomati, mogla bi otvoriti osjetljive rasprave u nizu europskih zemalja. Visoki europski dužnosnik ocijenio je da bi učvršćivanje jamstava Koalicije voljnih moglo dodatno osnažiti i američke obveze prema Ukrajini, koje su zasad uglavnom oblikovane kroz bilateralne razgovore. Nacrt izjave predviđa i sudjelovanje saveznika u mehanizmu nadzora i provjere primirja pod vodstvom Sjedinjenih Država. – Bit će uspostavljen kontinuiran i pouzdan sustav nadzora primirja, kojim će upravljati Sjedinjene Države uz međunarodno sudjelovanje, uključujući doprinos članica Koalicije voljnih – navodi se u dokumentu.
Ključna otvorena pitanja ostaju teritorij, redoslijed političkih koraka i razina obvezujućih jamstava. Ukrajina inzistira na punom teritorijalnom integritetu, što EU formalno podupire, dok se u diplomatskim razgovorima među zapadnim saveznicima razmatra mogućnost privremenog statusa quo u sklopu primirja, bez trenutačnog rješavanja teritorijalnog pitanja, dok Rusija smatra teritorij zaključenim pitanjem. Iako Ukrajina trenutačno nije u fokusu javnosti zbog venezuelanske krize, to zasad ne znači da je proces stao. Ukrajinsko je pitanje u zahtjevnoj fazi rada na tekstovima, formulacijama i institucionalnim okvirima. Nedolazak američkog državnog tajnika Marca Rubija u Pariz pokazuje da SAD sada istovremeno radi na dva kolosijeka – Venezueli i Ukrajini – ali razina koja je došla upravo je ona koja odgovara ovoj etapi ukrajinskog procesa i jasno pokazuje da SAD za sada još operativno sudjeluje u njegovu oblikovanju.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska ne mora ništa slat to je za nas bez veze i nama to ništa ne znači