Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti

Od 1300 poduzetničkih zona samo je 450 aktivnih, ali ni one nemaju pune kapacitete

Ulagači 10 godina ne plaćaju porez na dobit, dobivaju potporu za novozaposlenog do 18.000 eura...
30. kolovoza 2017. u 22:30 0 komentara 958 prikaza
gradilište
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Hrvatska ima oko 450 aktivnih poduzetničkih zona, od ukupno oko 1300, no najveći dio i onih aktivnih nema popunjene kapacitete. Zato i jest u posljednjem izvješću o poduzetničkim zonama prije tri godine Državna revizija napomenula da bi trebalo preispitati mogućnost promjene djelatnosti s ciljem povećanja učinkovitosti korištenja zemljišta za druge namjene. Nered koji je tada zapažen, nije do kraja ni do danas uređen. Jer za najveći dio zona nije jasna namjena, nije ispunjen zahtjev da 80 posto poduzetnika u zonama bude iz proizvodnog sektora, da se bolje nadzire trošenje novca kroz potpore i da se jasnije opravdava namjena dodijeljenog novca.

'11.04.2013., Brinje - Poduzetnicka zona Zuta lokva u Lici. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL' zone sumraka Biznis? Ne, šikare! Država uzalud davala zemljišta

Mnogi su zone otvorili zato što su dobili dijelom proračunski novac, no plan za njih nije postojao, država im je dala i zemljište, neki su neka zemljišta prodali tvrtkama uz obećanje da će se infrastruktura riješiti, a nije... Odnosno, uza samo nekoliko dobrih primjera, kada je o poslovnim zonama riječ, vlada veliki nered. Pa je primjerice i teško utvrditi jednostavnije podatke – koje su tvrtke smještene u kojim zonama, koliko su uložile, koliko imaju zaposlenih...

– Logika je gradnje poduzetničkih zona, definirana i u samom zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture, da one kao servis poduzetništva trebaju biti pokretači razvoja gospodarstva. Nažalost, na terenu je slika potpuno drukčija te su mnoge proglašene zone, za koje je država jedinicama lokalne samouprave transferirala državno zemljište, i dalje samo ledine bez infrastrukture. Istodobno, postoji privatni interes za ulaganje na tim područjima koji se ne može realizirati jer su proglašene poduzetničke zone definirane unutar prostornih planova te je postupak njihova redefiniranja dug i složen. S druge strane, imamo niz zona u kojima je infrastruktura sagrađena, ali godinama stoje prazne. Jedinice lokalne samouprave za održavanje moraju angažirati dodatna proračunska sredstva, što dodatno opterećuje ionako napregnute lokalne proračune. Poduzetničke zone u pravilu su se razvijale stihijski, bez studija isplativosti, analize tržišta i potreba privatnih ulagača koji bi se u njima trebali nastaniti, pa su rađene s visoko definiranim trasama infrastrukture te parcelacijom unaprijed fiksiranih kazetiranih parcela koje nerijetko površinom i oblikom ne zadovoljavaju stvarne potrebe ulagača, a sve kasnije preinake iziskuju dodatna javna ulaganja – ističe predsjednik udruge developera pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Denis Čupić. Kaže da je sustav poduzetničkih zona dobar, ali samo ako se temelji na studijama isplativosti i analizi tržišta, ako ih se koncipira tako da su prostorno fleksibilne i što manje fiksne, s unaprijed sagrađenom cestovnom infrastrukturom te s komunalnom infrastrukturom na vanjskom obodu zone. Zone bi, kaže, trebalo financirati prvenstveno novcem iz fondova EU, a u razvoj uključiti i privatne developere.

Uvjeti za ulaganja

Revizija je prije četiri godine zatražila i preglednije ažuriranje zona, kako bi bile dostupnije ulagačima. Agencija za investicije to i radi, te se na njezinim stranicama mogu naći svi važniji podaci za sada za 150 poduzetničkih zona. Prema podacima od prije 3-4 godine, u zonama se smjestilo oko dvije i pol tisuće poduzetnika. Posljednjih godina, a zbog raznih novih poticaja, koji su danas među najkonkurentnijima u EU, broj tvrtki koje pokreću poslovanje u zonama ili šire kapacitete sve je veći. Najviše je takvih zona u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Varaždinska županija je među onima koje su odavno počele s privlačenjem ulagača u tamošnje poslovne zone, još dok je župan bio Radimir Čačić, a koji je i danas na toj poziciji. Niz tvrtki, među kojima su, primjerice, Press Glass, Wollsdorf ili Calzedonia, stvorile su županiji status najvećeg izvoznika u zemlji, kaže Čačić. Zona u Jalžabetu uskoro će imati više radnih mjesta od broja stanovnika u toj općini. Čačić izdvaja i zonu Trnovec, koja je potpuno proizvodna. No u Varaždinu je, primjerice, i zona Brezje koja je prije 12 godina dobro osmišljena, a sada stoji na mjestu jer nisu izmješteni plinovod i dalekovod, objekti infrastrukture postoje... Istodobno je grad prije dvije godine počeo prodavati parcele, radi čega ga sada kupci mogu tužiti zbog nedostatka infrastrukture. Potencijal je povećan nakon otvaranja autoceste, što je prednost i za sve zone u zemlji. Tu prednost potvrđuju i u Slavonskom Brodu. Tamošnja poslovna zona Zapad nalazi se u blizini autoceste A1 te graničnog prijelaza sa susjednom BiH, a zbog takvog položaja bit će jedna od najbolje pozicioniranih u Slavoniji. Proteže se na 100 hektara, a planira se njezino proširenje na 200 hektara.

Zona Gospodarske zone U Zaboku zaposlili 16 puta više ljudi nego u Krapini

– Tri županije u sjevernoj Hrvatskoj spremne su udružiti se kako bi osigurale toliko zemljišta za svoje zone, dok mi kao jedan grad to imamo na glavnoj prometnici koja povezuje dvije države, i tu prednost ćemo iskoristiti – kažu u gradu. Francuska tvrtka Saint-Jean Industries otvorila je nedavno u RH svoj treći pogon u Slavonskom Brodu, a gradonačelnik je puno napravio da se useli i tvrtka Boxmark i da zaposli ljude iz grada. U poslovnoj zoni Prelog smjestile su se, primjerice, austrijska tvrtka Paul Green i njemački Haix. U svibnju su Agencija za investicije i Ministarstvo gospodarstva pokrenuli projekt “Unapređenje investicijskih potencijala hrvatskih županija” kojim će promovirati pojedine županije, a startali su sa Sisačko-moslavačkom županijom. Velika su očekivanja u toj županiji od zone u Novskoj smještene uz autocestu. Gradonačelnik Marin Piletić najavljuje da će se uskoro u zonu useliti tvrtka Tereston te gradske tvrtke, a ovaj tjedan s predstavnicima AIK-a imaju prezentaciju u Francuskoj s ciljem privlačenja ulagača iz IT sektora. Od boljih zona izdvajaju se još Podi u Šibeniku gdje su pogone ove godine otvorile tvrtke IDS, Hidraulika Kurelja i Industrius. U Zagrebačkoj županiji je 20 poduzetničkih zona, u kojima je zaposleno oko 6000 ljudi. Poznata je investicija Ikee u Rugvici, Plive u Savskom Marofu, Lagermaxa u zoni Luka.... Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora, što poduzetnicima omogućava racionalizaciju poslovanja. Posljednjih godina poboljšavaju se uvjeti za investiranje, pa se i osjeća povećani interes. Tako Zakon o poticanju ulaganja predviđa mogućnost potpunog oslobođenja plaćanja poreza na dobit do 10 godina od početka ulaganja, dobivanje bespovratne novčane potpore za novozaposlenog do čak 18.000 eura (ovisno o novozaposlenom, stopi nezaposlenosti u županiji i broju novozaposlenih), kao i za njihovo usavršavanje, dobivanje bespovratne novčane potpore za investicije u razvojno-inovacijske aktivnosti do 500.000 eura te dobivanje bespovratne novčane potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja do milijun eura. Trenutačno su u postupku izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja, koje predviđaju i potpore za projekte ulaganja gospodarskim aktiviranjem neaktivne imovine u vlasništvu RH. Pravila o državnim potporama su usuglašena na razini EU, a sam paket potpora koje RH nudi investitorima jedan je od najkonkurentnijih u EU.

Čupić upozorava da niz poduzetničkih zona nudi dampinške cijene infrastrukturno opremljenog zemljišta, dakle cijene niže od troška opremanja, što nije odgovorno raspolaganje bužetskim sredstvima, a osim toga može stvoriti i problem s alokacijom sredstava EU na tim područjima.

– Gospodarske subjekte u zonama može dovesti u situaciju skrivenih poticaja ili tzv. “double incentive”, dvostrukog poticanja, koje nije dopušteno – kaže Čupić.

Primjerice, sada postoje tri uređene privatne zone – u Zaprešiću, Velikoj Gorici i Bosiljevu – koje se na tržištu bore s javnim zonama koje mogu nuditi i dampinške cijene.

Ivo Josipović JOSIPOVIĆ o omišlju 'Hrvatska može biti energetska vrata Europe'

EU početnik

Agencija za investicije i konkurentnost izradila je katalog poslovnih zona u svrhu promocije lokacija potencijalnim investitorima. Katalog trenutačno sadrži informacije o 150 zona u kojima već djeluje više od 1100 poduzetnika, površina im je 95,168.535 četvornih metara, od čega je slobodno 35,241.377 kvadrata. AIK-ov katalog poslovnih zona, koje su i ucrtane na Google kartu, kako objašnjavaju u agenciji, nudi pregled zona po županijama i veličini, a sadrži informacije o veličini zone, veličini dostupnog zemljišta i njegovoj namjena te cijeni, važećim prostornim planovima, dostupnoj infrastrukturi te već prisutnim poduzetnicima u zoni.

Podatke iz kataloga AIK koristi za izradu ponuda investitorima temeljem definiranih kriterija ulagača. Također, katalog omogućava investitoru da napravi predselekciju lokacija za uži izbor, a nakon čega mu AIK organizira posjet tim zonama. Svaki investitor ima i mogućnost pomoću online kalkulatora izračunati moguće poticaje. Korištenje državnih potpora iz Zakona o poticanju ulaganja ne isključuje mogućnost kombiniranja tih poticaja sa sredstvima iz fondova EU. Trenutačno su dostupna dva programa: EU početnik i Rastimo zajedno. Jedinice lokalne samouprave često potpomažu investicije umanjenjem ili oslobađanjem od komunalnog doprinosa, a pojedine i subvencioniranjem poduzetničkih kredita. HBOR predviđa niz investicijskih kredita s povoljnim kamatama i rokom otplate. Jamstva HAMAG-BICRO-a izdaju se za osiguranje dijela glavnice kredita koje izdaju poslovne banke ili HBOR te time olakšavaju dobivanje sredstava i ostvarenje investicija u malom gospodarstvu. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje provode niz mjera aktivne politike zapošljavanja s ciljem poticanja zapošljavanja, dodatnih edukacija radnika i očuvanja radnih mjesta. One uključuju, između ostalog, potpore za zapošljavanje, potpore za usavršavanje, potpore za osposobljavanje na radnome mjestu, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te potpore za stalnog sezonca. Sukladno Zakonu o doprinosima, postoje i oslobođenja za plaćanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu tijekom pet godina, stopa od 15 posto za zdravstveno osiguranje, 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu i 1,7 posto za zapošljavanje.

Prelog,gospodarska zona Multinacionalka u Prelogu Privukli su Amerikance, Nijemce, Talijane...Recept? Papire riješe za 14 dana franjo makovec poslovni uzlet Gospodarska zona na privatnom zemljištu 20.03.2015., HNK, Zagreb - Svecana dodjela Vecernjakove ruze, nagrade citatelja Vecernjeg lista za najbolje u 2014. na podrucju televizije, radija i glazbe. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL jagma za investitorom Novo pismo Rimcu: Podignite razvojno-industrijski centar u Velikoj Gorici
Otkriva astrologinja
Nikada nisu zadovoljni: Ovi horoskopski znakovi prigovaraju i za najmanje sitnice
Sara Lončarić
DIZAJNERSKO IZDANJE UNIFORME
Neudobna poslovna odjeća stvar je prošlosti - 'feel good' je poslodavcima nova praksa
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.