Naslovnica Vijesti Hrvatska

Novih 51.075 umirovljenika: radili 34, imaju 62 godine i 2400 kuna

Najbolja mirovina bivših radnika je 3550 kuna, tri je puta manja od mirovine bivših političara
08. ožujka 2019. u 21:07 8 komentara 8151 prikaza
Rijeka: Umirovljenici uživaju u jesenskom suncu na klupici
Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Više od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika čija je prosječna starosna mirovina oko 2690 kuna u travnju ove godine mogu očekivati 30-ak kuna povišice. Idući mjesec slijedi prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina prema kretanju plaća i inflacije u drugom dijelu 2018. godine i ono će donijeti 1,15 posto veću mirovinu. Hrvatska je prošle godine dobila oko 51 tisuću novih umirovljenika čija je prosječna mirovina određena na oko 2400 kuna, a novi će umirovljenici dobiti i svoju prvu povišicu tešku 20-ak kuna.

Umirovljenici NOVI ZAKON Sve češće prijavljuju vlastitu djecu zbog zanemarivanja

Manje za više rada

Najmlađi hrvatski umirovljenici odradili su 34 godine staža i u prosjeku otišli u mirovinu sa 62 godine, što je važan pomak u korist duljine staža u odnosu na generacije koje su umirovljene prije četvrt stoljeća kada je rijeko tko radio dulje od 55 godina.

Video - Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi

Invalidske i obiteljske mirovine u pravilu su nešto niže od starosnih, a najbolje plaćena grupacija umirovljenika iz radničke populacije takozvani su dugogodišnji osiguranici – ljudi koji su se rano zaposlili te su otišli u mirovinu s više od 40 godina staža. Njihova je mirovina za oko tisuću kuna veća od primanja ostalih korisnika starosne mirovine i kreće se oko 3550 kuna! Dugogodišnji su osiguranici jedina skupina radničkih umirovljenika koji su pošteđeni penalizacije ako odu u prijevremenu mirovinu. No, i najbolje plaćeni radnički umirovljenici imaju tri puta niže mirovine od najbolje plaćene skupine povlaštenih umirovljenika – bivših političara čije su prosječne mirovine nešto veće od 10 tisuća kuna.

radnik 'NOVI' TRGOVCI, VOZAČI... Umirovljenici na baušteli i u uredima

Kad im se jednom odredi mirovina, umirovljenici mogu očekivati njihovo povećanje jedino ako dođe do znatnijeg povećanja plaća, odnosno cijena. Iduće usklađivanje prema kretanju plaća i cijena bit će blaže nego prethodno rujansko usklađenje koje je donijelo 60-ak kuna povišice jer je u drugom dijelu 2018. godine došlo do stagnacije radničkih plaća, a zbog pojeftinjenja naftnih derivata ispuhala se i inflacija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene su u drugom dijelu 2018. godine rasle samo 0,1 posto u odnosu na prvi dio godine, a plaće 0,4 posto. Gleda li se cijela godina, ravnatelj DZS-a Marko Krištof napominje da su 2018. godine plaće nominalno rasle 4,9 posto, a inflacija je bila 1,5 posto.

Rijeka: Umirovljenici uživaju u jesenskom suncu na klupici MIROVINE HZMO u 2018. zaprimio 8,2 posto više zahtjeva za mirovinu nego lani

Kad se sve zbroji i oduzme, dolazi se do povećanja mirovina za 30-ak kuna za što se može kupiti pet kilograma jabuka, tri kilograma banana ili jedno manje pile. Premalo za umirovljenike, no puno za državu koja godišnje za mirovine izdvaja oko 40 milijardi kuna te ima gotovo izjednačen broj zaposlenih i umirovljenika. Demografi procjenjuju da će se broj umirovljenika u Hrvatskoj povećavati sve do 2030. godine bez obzira na produljenje radnog vijeka jer u mirovinu pristižu brojne generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata kad se godišnje rađalo 80.000 do 100.000 djece. Danas se broj rođene djece spustio ispod 36 tisuća. U odnosu na 2015., prošle se godine broj umirovljenika povećao za oko 14 tisuća, a u odnosu na 2017. godinu za nešto više od dvije tisuće.

Rijeka: Umirovljenici uživaju u jesenskom suncu na klupici dijana jurasić Kad mladih nema, rupe na tržištu rada popunjavat će umirovljenici

Država će ove godine za mirovine više od 1,2 milijuna umirovljenika izdvojiti oko 40 milijardi kuna – no mirovine svejedno dostižu svega 40 posto iznosa prosječne plaće, što je jedan od najnižih omjera unutar Europske unije. Samo 300.000 korisnika radničkih mirovina mjesečno dobije na ruke više od 3000 kuna. Generalno, moglo bi se reći da su generacije umirovljene do 1998. godine prošle bolje te su njihove mirovine u prosjeku oko 600 kuna više od mirovina onih koji su odlazili u mirovinu od 1999. godine, kad je bila prva velika mirovinska reforma s kojom se povećao radni vijek i promijenila formula za obračun mirovina. Saborski zastupnik Silvano Hrelja procjenjuje da jedan od četiri nova umirovljenika odmah upadaju u skupinu zaštićenih umirovljenika kojima država doplaćuje do najniže mirovine jer bi u protivnom bili socijalni slučajevi.

Kristijan Panić Grč na tržištu rada Umirovljenik: Prestat ću raditi kad dignu penzije, dakle nikad. Učenik: Većina se radije dosađuje

Obrtnici koriste zaštitu

– Mirovine novih umirovljenika ogledalo su svega onoga što se događalo u svijetu rada posljednjih dvadesetak godina. Bilo je tu svakakvog divljanja, neisplata plaća, rada na crno, neplaćanja doprinosa, malih primanja i sve se to sad vidi na iznosu mirovine. Ljudi koji su imali pristojne plaće te su im redovito plaćeni doprinosi imaju i veće mirovine, kaže Hrelja. A podaci kažu da oko 55 tisuća nekadašnjih poljoprivrednih osiguranika u prosjeku dobije oko 1300 kuna mirovine, obrtničke su mirovine oko 2200 kuna, no svaki treći obrtnik nalazi se u kategoriji zaštićenih umirovljenika. Bivši policajci i djelatne vojne osobe imaju prosječnu mirovinu oko 3800 kuna, a branitelji oko 5700 kuna. Najveće mirovine imaju bivši političari – oko deset tisuća kuna te su one oko 300 kuna niže od mirovina akademika.

>>Konferencija Hrelje i Grbina zbog neisplate dodatka od 27 posto svim umirovljenicima

Digitalna komora
Digitalna komora
Poduzetnici, odsad ključne informacije doznajte klikom miša
  • stefj:

    Pod hitno treba transformirati 1. mirovniski stup i iz solidarnog pretvoriti ga u štedni. Nije normalno da političar za 4 godine mandata ima preko 10.000 Kn plaću, a radnik za 40 godina 3.000 Kn... Pod hitno izdvojiti naknade, socijalna davanja ... prikaži još! i ostale "zaslužene" dodatke od mirovina... Mirovine, ako su bazirane na štednji sve je jasno koliko ide kome, a razna "zaslužna" davanja moraju biti potpuno transparentna. Da je tako posložena stvar, onda bi političari morali objasniti zašto netko prima tolike novce...

  • iva.begovic:

    Povlaštene mirovine, npr.: mirovine političara i akademika, trebale bi se financirati iz posebnog fonda, a ne na temelju solidarnosti. Apsolutno je neprihvatljivo da radnici koji su mirovine zavrijedili dugogodišnjim, počesto i radom u teškim uvjetima, iz svog mirovinskog doprinosa pridonose ... prikaži još! mirovini političara. Takvi radnici s mirovinama u prosjeku od 2550 kuna, plaćaju mirovine političarima koji, za dvije godine zastupničkog mandata i da ništa drugo i dulje u životu radili nisu, imaju mirovine od preko 10000 kuna. To je nešto zbog čega bismo svi trebali izaći na ulicu. To je ono zbog čega su sindikati i Stranka umirovljenika trebali pozvati ljude u prosvjed. Ali ne, oni su prosvjedovali protiv nekih odredbi mirovinske reforme koje su bile neminovne. Kad čujem onog sindikalista Severa, njegov način razmišljanja i populističke manjevrijedne argumentacije, hvatam se za glavu.

  • Avatar joj.jao
    joj.jao:

    Zato u HZMO ima toliko zaposlenih da im neznaš broja a plače si sami određuju kao da to nisu novci ovih sirotih umirovljenika već kao da su ih oni zaradili.