"Mi radimo pod stresom, država pod izgovorima", "Mi spašavamo živote, tko će spasiti nas?", "Zakon kasni, mi jurimo", "Ne brinite, i dalje ćemo dolaziti prvi. Dok ne padnemo prvi" neki su od transparenata koje su nosili danas djelatnici hitne medicinske službe na prosvjedu pred Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. U vrijeme dok se održavala sjednica Vlade, više stotina prosvjednika iz zavoda za hitnu medicinu svih županija diljem Hrvatske okupilo se kako bi izrazili svoje veliko nezadovoljstvo jer nemaju beneficirani staž, koji imaju ostale hitne službe, policija i vatrogasci. Za to ponajviše krive ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maju Grbu Bujević, a zamjeraju i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koji je procijenio da elaborat kojim se htjelo opravdati nužnost beneficiranog radnog staža - to ne dokazuje.
– Sramotno je da nas je Hrvatski zavod za javno zdravstvo odbio. Taj isti zavod za javno zdravstvo nije to napravio policiji, vatrogascima, stjuardesama, samo nama – kazao je Danijel Šota, predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine.Prosvjed su nazvali "27 godina nepravde" jer je svojedobno i medicinska hitna imala beneficirani staž, točnije imali su ga timovi u velikim gradovima, a ukinut im je uz obrazloženje da će se uvjeti za sve. No to nije učinjeno. Posljednjih nekoliko godina hitnjaci intenzivno traže vraćanje beneficiranog radnog staža, to su 2022. unijeli i u svoj prijedlog Zakona o hitnoj medicinskoj službi.
Ministarstvo zdravstva oformilo je radnu skupinu za taj zakon i uvrstilo njegovu izradu u svoj plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu. Međutim, ta je inicijativa zamrla, a hitnjacima nitko nije odgovarao ni na jedan od desetak dopisa koji su uputili Ministarstvu zdravstva. Danas ih je pak ministrica Irena Hrstić pozvala da razgovaraju. – Idealno je vrijeme za razgovarati, ja bih pozvala sudionike prosvjeda, odnosno njihove organizacije, udruge i stručna društva, da stavimo na stol što se izmijenilo i da kroz pravilnik o pružanju djelatnosti hitne medicine radimo na uvjetima rada u djelatnosti hitne medicine – kazala je ministrica.
Hitnjaci ističu da je donošenje Zakona o hitnoj medicinskoj službi važno i kako bi svi županijski zavodi imali jednake uvjete rada i skrbi za pacijente. Kako objašnjava Tomislav Petrušić iz udruge Hitna uživo 194, sada bogatije županije imaju suvremena vozila i opremu, a one siromašnije dotrajala i neadekvatna vozila i opremu. U konačnici to znači da i pacijenti nemaju ujednačenu skrb u svim dijelovima Hrvatske. Ono što je HZJZ utvrdio u svojoj odbijenici jest da mirovinski sustav već uključuje neke beneficije u vidu dodataka na plaću, mogućnost korištenja prekovremenih sati kao slobodnih dana i povećani broj dana godišnjeg odmora. Predlažu mogućnost prelaska na drugo radno mjesto u istoj ili drugoj zdravstvenoj ustanovi, npr. u jedinicama intenzivnog liječenja ili u ordinacijama obiteljske medicine.
Ministrica Hrstić nakon današnjeg prosvjeda kazala je da treba ići u smjeru poboljšanja uvjeta rada u hitnoj. – Mislim da se dugoročno sigurno može bolje napraviti cijeli radni staž, a ne ostati 'na istim uvjetima rada sa skraćenim radnim vijekom – kazala je ministrica. Opovrgla je i tvrdnje hitnjaka da su za sustav nevidljivi, istaknuvši da uvođenjem specijalizacije iz hitne medicine prvostupnici imaju viši koeficijent u odnosu na druge prvostupnike.
FOTO Kamere uhvatile neobične detalje na Trumpovoj nozi i ruci: Evo o čemu se radi
Otvori KEKS Pay
za što točno bi ovi beneficirani staž?