Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Nismo dovoljno ulagali u prostore, a svaka građevina ima rok trajanja'

Državni tajnik Željko Uhlir na to je komentirao kako bespravna gradnja nije kriva za štetu nad više od 25.000 zgrada, već da je riječ o pojedinačnim slučajevima.
29. lipnja 2020. u 14:41 0 komentara 333 prikaza
Zagreb: Konferencija Budućnost građevinskog sektora u hotelu Hilton Garden Inn
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Na konferenciji Budućnost građevinskog sektora održana je i druga panel diskusija na temu budućnosti razvoja grada Zagreba kroz sinergiju struke i političke volje.

Zagreb: Održana je konferencija Budućnost građevinskog sektora KONFERENCIJA Budućnost građevinskog sektora 'Brze obnove i transparentnosti nema bez digitalizacije'

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba, Tihomil Matković, rekao je kako su kolege građevinari napravili dobar posao u prvom pregledu, no da taj proces nije dovoljan.

"Država je shvatila da može pomoći kod konstruktivne sanacije, ali obnova je puno kompleksnija. Na jesen ćemo osvijestiti i potrebu požarnog pojačanja zbog opterećenja instalacija i niza potencijalnih požara i oštećenja. Struka se mora uključiti, no moramo osvijestiti i građane da će proces biti sveobuhvatan i nimalo jednostavan. Zapuštali smo ovo 100-tinjak godina. Još prije deset godina nitko nije razmišljao o energetskoj obnovi niti o tome da unaprijedi energetska svojstva zgrade. Europskom političkom odlukom krenulo se u takvu obnovu i sada smo svjesni da je statička obnova potreba. Osvješćivanje društva ide kroz politiku, a moramo shvatiti da prostor oko nas ima rok trajanja te da moramo stalno održavati prostor koji smo zapustili", istaknuo je Matković.

Zagreb: Konferencija Budućnost građevinskog sektora u hotelu Hilton Garden Inn | Autor : Emica Elvedji/PIXSELL Foto: Emica Elvedji/PIXSELL 29.06.2020., Zagreb, Konferencija Buducnost gradjevinskog sektora Photo: Emica Elvedji/PIXSELL

S njime se složio Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, koji smatra da se obnovi grada mora pristupiti protupotresno i protupožarno te energetski a da pritom statička obnova ne znači i cjelovitu obnovu.

"Nismo dovoljno ulagali u prostore, a svaka građevina ima rok trajanja", kazao je Rovis. Osvrnuo se i na stalnu promjenu zakona i pravilnika u 20 godina koji reguliraju izgradnju, zbog čega se javio problem s objektima koji su izgrađeni bez propisane dokumentacije. "Produžili smo rok za legalizaciju i danas smo opet u par tisuća nedozvoljenih rekonstrukcija objekata u Zagrebu. Najčešće nas pitaju – kada će ponovni krug legalizacije, a to nije dobra poruka", upozorio je ravnatelj.

Zagreb: Konferencija Budućnost građevinskog sektora u hotelu Hilton Garden Inn KONFERENCIJA Budućnost građevinskog sektora 'Posljednjih godina malo je usporena dinamika energetske obnove javnih zgrada'

Državni tajnik Željko Uhlir na to je komentirao kako bespravna gradnja nije kriva za štetu nad više od 25.000 zgrada, već da je riječ o pojedinačnim slučajevima. Osvrnuo se zatim i na održavanje zgrada jer je, kaže, jedno podržavati zgradu, popraviti crjepove i urediti fasadu, a drugo konstrukcijski pojačati zgradu koja nikad nije bila projektirana protiv potresa.

"Nakon potresa 1880. godine nastavilo se graditi prema istim principima, do pojave suvremenih materijala i dopisa, a vidimo posljedice starih ciglenih zgrada. Cjelovita konstrukcijska obnova zahtijeva znatna sredstva, pojačanje konstrukcije, ali i suvremene materijale koji smanjuju troškove sanacije", kazao je Uhlir koji je pritom pohvalio volontere koji su se odmah aktivirali nakon potresa pri sanaciji zgrada, od stručnjaka do alpinista i visinskih radnika. No, dodao je, istovremeno je potrebno vidjeti koji su prioriteti kod obnove.

Direktorica Greenike Snježana Turalija smatra kako ova situacija može biti dobra prilika za građevinski sektor. Naglasila je kako je važno da se poboljša energetska učinkovitost na zgradama jer je u ovom trenutku došlo do velikog projektiranja koje, smatra Turalija, možemo nazvati zelenom gradnjom.

"Ne možemo se opirati europskom novcu koji će ići prema zelenim tehnologijama i investicijama, a bez obzira na to što najprije moramo napraviti glavnu sanaciju kako bismo omogućili sigurnost ljudima, ne možemo zanemariti kako je ovo odlična prilika za građevinski sektor; da ljude koji su dionici – od investitora, projektanta do građevinara – pokušamo usmjeriti prema tome, da iskoriste ekonomski benefit te da iskoriste sve svoje znanje i implementiraju ga u Zagrebu. Dogodila nam se pandemija, a nakon velikog potresa to je začinjeno galopirajućom ekonomskom krizom koja dolazi. Zato novac koji će se prikupiti s razine Vlade i EU moramo usmjeriti prema dubinskoj rekonstrukciji i osigurati dobrobit za ljude u zgradama u kojima će netko nastaviti živjeti", poručila je Turalija.

Zagreb: Konferencija Budućnost građevinskog sektora u hotelu Hilton Garden Inn KONFERENCIJA BUDUĆNOST GRAĐEVINSKOG SEKTORA ‘Hrvatska bi za obnovu Zagreba mogla dobiti maksimalno 6 posto ukupnih troškova obnove’

Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze u HGK, naglasila je kako je sljedeći važan korak ugrađivanje hrvatskih proizvoda u obnovi, kao i važnost povezivanja struke na čemu su u HGK radili u suradnji sa stručnjacima. Podsjetila je i na izmjenu Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koji će omogućiti da se neki radove dovrše dok se ne donese Zakon o obnovi.

Matković iz Društva arhitekata Zagreba osvrnuo se ponovno na stare objekte jer, prema ispitivanjima koje je radio, ciglani materijal mort ima nosivost nula nakon 50 godina, na koliko se minimalno projektiraju zgrade što može predstavljati veliki problem u budućnosti. "Ako ćemo se vraćati na to, nismo ništa napravili i ne možemo ići na razinu prije potresa", naglasio je predsjednik Društva. Na to se nadovezao državni tajnik Uhlir koji je ustvrdio kako nitko nema namjeru trošiti državna sredstva te da se nećemo vratiti u prošlo stoljeće, već da su sredstva namijenjena pojačavanju konstrukcije.

Tijekom rasprave Rovis se zapitao zašto pojačanje nekih zgrada, kako je zakon predvidio, idu na 40, 60 ili 100 posto jer bi, prema njemu, zgrada trebala biti obnovljena i rekonstruirana u potpunosti kako bi bila uporabljiva. Jedan od problema, kako je spomenuo, je i iseljavanje jer je nakon potresa više od 10.000 ljudi napustilo centar grada, koji je najnaseljeniji i najstariji dio Zagreba, a pitanje je što će biti tijekom sljedećih godina.

Zagreb: Konferencija Budućnost građevinskog sektora u hotelu Hilton Garden Inn Budućnost građevinskog sektora Može li obnova Zagreba nakon potresa biti novi hrvatski 'new deal'

Pred nama je dugo razdoblje obnove, koje većina dakle zasad procjenjuje na deset godina, a pritom je Uhlir poručio kako treba razdvojiti kratkoročne i dugoročne ciljeve, jer "kuću je moguće obnoviti za manje od godinu dana, a za stambenu zgradu i velike objekte treba puno više". Turalija smatra kako će prva brza konstrukcija popraviti stanje izvana, no da za dubinsku i cjelovitu rekonstrukcija, odnosno adaptaciju i novogradnju na suvremeni način treba vrijeme od deset godina obnove. "Potrebno je okupiti struku kako bismo što kvalitetnije pristupili obnovi", poručila je direktorica Greenike.

Seizmička sigurnost i kako je ostvariti

Izvanredni profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, Josip Atalić, održao je prezentaciju na temu seizmičke sigurnosti i kako je ostvariti. Kako je naveo, pričalo se već ranije o procjenama rizika od potresa, no to se u javnosti ipak nije osvijestilo.

"Dobro je što se sada više o tome priča i što treba gurati ovu temu što više, jer ćemo se inače vratiti u iste probleme. Iznos od 42 milijarde kuna za obnovu nije samo konstrukcija. Procjenjujemo da će obnova koštati puno više. Šteta se vidjela tek iznutra; volonteri su na terenu izmjerili više od 20 milijuna oštećenih metara kvadratnih. Ako će obnova toliko dugo trajati, ljudi će se početi iseljavati, a Zagreb očekuje i puno jače potrese. Moramo učiti na greškama iz prošlosti i prema iskustva iz susjednih zemalja, primjerice u Italiji", poručio je Alatić. Neki od problema su starost zgrada, loše održavanje i kritička infrastruktura.

Zagreb: Potres oštetio zgradu Vlade i Katedralu pozitivan odgovor Svjetska banka financirat će obnovu Zagreba i pokriti troškove epidemije

"Potrebna nam je dugotrajna rasprava među stručnjacima, kao i vrijeme, novac, cjelovita obnova, inovativnost i napredak", rekao je Josip Alatić i pritom spomenuo kako su on i njegov tim s Građevinskog fakulteta predložiti izdavanje seizmičkog certifikata za svaku kuću za različite razine obnove.

Samobor: Predsjednik HGK Luka Burilović posjetio tvrtku Nord Product
SVE POZNATIJI HRVATSKI PROIZVOĐAČ
Hrvatske mobilne kuće izdrže na -25°C, a izvoze ih i u Skandinaviju: 'Sve je domaći proizvod'
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.