Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Nijemci vraćaju bizone, a mi i Slovenci “uvozimo” risove

“Rewildinga” je pretvaranje nekog područja u divljinu, no u gusto naseljenoj zapadnoj Europi teško je pronaći odgovarajući prostor
09. siječnja 2021. u 06:30 1 komentara 2461 prikaza
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Snowtracking nije zimski adrenalinski sport. Tako se naziva praćenje tragova divljih životinja u snijegu, jedna od najvažnijih metoda prikupljanja informacija o vrstama koje je golim okom teško uočiti u prirodi. Risova, na primjer. Trag risa u snijegu sličan je mačjem, okrugao je i promjera je od pet do osam centimetara. Stručnjaci koji se bave proučavanjem te ugrožene vrste i ove zime, prateći tragove, skupljaju uzorke poput dlaka, urina ili izmeta, iz kojih izoliraju DNA i slažu mozaik o jedinkama koje su u posljednje dvije godine unesene u prirodu u Hrvatskoj i Sloveniji kako bi se ta populacija jednog od naših najvećih predatora spasila od izumiranja.

spašavanje OD izumiranja Treći ris iz Rumunjske bit će pušten u NP-u Paklenica

Pušteno sedam risova

Zahvaljujući projektu LIFE Lynx u prirodu je u te dvije države dosad pušteno sedam risova iz Rumunjske i Slovačke, kako bi se “miješanjem krvi” izbjeglo parenje u srodstvu koje je i dovelo do velikog pada brojnosti te populacije. Prva dva risa, Doru i Goru, dovezena iz Rumunjske, ispuštena su u prirodu 2019. godine, a nakon njih “uvezeno” je još pet inozemnih risova. Na žalost, za dvoje se ne zna gdje su. Ogrlica koju je nosio Doru, pušten u Nacionalni park Risnjak, prema riječima Magde Sindičić, docentice na Veterinarskom fakultetu i koordinatorice LIFE Lynx projekta u Hrvatskoj, prestala je nakon pola godine emitirati signal. Zna se da je prešao u Sloveniju, u blizinu Postojne. Pretpostavlja se da je uginuo. Na to upućuje i to što se na njegov teritorij naselio Maks, još jedan od unesenih risova.

Nestao je i signal s ogrlice koju je nosio ris Pino pušten u Sjevernom Velebitu. Zimi se risevi pripremaju za sezonu parenja u veljači i ožujku, a mladunci na svijet dolaze u lipnju i srpnju. Vraćanje divljih životinja u staništa trend je u Europi. Bizoni su se počeli vraćati u sjevernu Njemačku, a vukovi, uz medvjede, čagljeve i riseve, najveći predatori na ovih prostorima, počeli su se pojavljivati diljem Europe. Stefan Schwill, jedan od vodećih njemačkih zagovornika “rewildinga”, pretvaranja nekog područja u divljinu, kaže da žele pustiti prirodu da radi ono što želi. Schwill, koji sudjeluje u projektu Rewilding Oder Delta, koji je 2015. godine pokrenulo nekoliko nevladinih organizacija koje se bave zaštitom okoliša, kaže da ciljana regija pokriva 250.000 hektara na najsjevernijem dijelu njemačko-poljske granice.

SLOMLJENI OČNJACI Mlada risovica, pronađena sa slomljenim zubima, ponovo krstari šumama Gorskog kotara

– Plan je dva posto površine Njemačke pretvoriti u divljinu – rekao je Schwill za BBC. Zvuči ambiciozno jer je u gusto naseljenoj zapadnoj Europi teško pronaći odgovarajući prostor. Na primjer, tek 0,6 posto Njemačke moglo bi biti klasificirano kao divljina. Schwillova je vizija i povratak velikih sisavaca poput bizona koji su nekad tu obitavali, sve dok ih čovjek nije otjerao. Ili poklao. Posljednji divlji bizon u Europi je ustrijeljen 1919. godine. Male skupine koje su bile u zatočeništvu uspjele su se očuvati i nastaniti u Poljskoj, a kasnije i Nizozemskoj, Švicarskoj...

Bez pomoći ljudi ne mogu preživjeti

Vraća se i los. Stručnjaci koji se trude senzibilizirati lokalno stanovništvo (u Njemačkoj je bilo slučajeva da su bizoni i losovi u panici bili ustrijeljeni), pa uporno naglašavaju prednosti povratka životinja za očuvanje ekosustava. Primjerice, veliki biljojedi poput bizona održavaju travnjake brsteći mladice stabala koje se pomaljaju iz trave i prijete da će prekriti polja. Krdo bizona naseljeno je u Sjevernoj Rajni - Vestfaliji 2013. godine, no ne može preživjeti bez pomoći ljudi. I tu se, kao i s našim risovima, javlja problem križanja srodnika. Njemačka je u posljednjih nekoliko desetljeća zabilježila i velik porast populacije vuka, dabra i sivih tuljana. U istočnom dijelu Njemačke vuk se slobodno mogao loviti do 1990. godine.

Polarni medvjedi Izvješće o stanju planeta Porazni podaci: Izgubili smo dvije trećine svih divljih vrsta

Lokalno stanovništvo žali se da im vuci kolju domaće životinje, a losovi i bizoni čine veliku štetu na usjevima. Povratak divljih zvijeri postalo je u toj državi i političko pitanje, pa se tako krajnja desnica AfD oštro protivi povratku vuka u Njemačku. Vlast nastoji objasniti da bi “rewildingom” mogao profitirati i turizam jer će turisti, uz pratnju, rado prošetati područjem na kojem ima vukova i bizona. Planinari u Hrvatskoj, vratimo se na risove s početka članka, mogu već sad na karti, on-line bazi podataka koju ažurira LIFE Lynx, provjeriti ima li staništa risova na području kojim prolaze.

Karlovac: Zbog transporta covid pozitivnih osoba Hitnoj pomoći za 80 posto povečan broj intervencija
REFORMA ZDRAVSTVA
Prijedlozi stručnjaka: Participacija do 4000 kn, porez na cigarete, naplata nehitnog prijma...
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
  • Barbasmora:

    A kako to da smo dozvolili da je ris napustia Domovinu i pobjego priko schengenske granice u zloveniju?! Normalno da je tamo tuzno zavrsia...